Heavy metal: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
Redak 14: Redak 14:
}}
}}


'''Heavy metal''' (ili samo '''metal''') je podvrsta [[Rock|rocka]]. Razvio se kasnih šezdesetih i početkom sedamdesetih, najviše u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velikoj Britaniji]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u. Obilježavaju ga distorzirani zvuk, duge gitarske solo dionice, i općenito glasna i energična izvedba.
'''Heavy metal''' (ili klasični metal) je podvrsta [[Rock|rocka]]. Razvio se kasnih šezdesetih i početkom sedamdesetih, najviše u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velikoj Britaniji]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u. Obilježavaju ga distorzirani zvuk, duge gitarske solo dionice, i općenito glasna i energična izvedba.


Kao suvremeni naziv za ovu glazbenu podvrstu koristi se i naziv "metal", koji obuvaća i sve podvrste heavy metala, u međuvremenu nastale.
Kao suvremeni naziv za ovu glazbenu podvrstu koristi se i naziv "metal", koji obuvaća i sve podvrste heavy metala, u međuvremenu nastale.

Inačica od 30. kolovoza 2018. u 17:25

Heavy metal
Stilski začetak: blues rock, psihodelični rock
Kulturni začetak: krajem 1960-ih, Sjedinjene Države i Velika Britanija
Glazbala: električna gitarabas-gitarabubnjevivokalklavijature
Popularnost:širom svijeta
Podjela žanra
black metaldeath metaldoom metalglam metalgothic metalgroove metalpower metalprogresivni metalspeed metalsimfonijski metalthrash metalviking metal
Spoj žanrova
alternativni metalwhite metalcrust punkdrone metalfolk metalfunk metalgrindcoreindustrial metalmetalcoreneo-klasik metalnu metalpost-metalrap metalsludge metal
Regionalna scena
AustralijaBrazilBritanijaNjemačkaGothenburgSjedinjene Države

Heavy metal (ili klasični metal) je podvrsta rocka. Razvio se kasnih šezdesetih i početkom sedamdesetih, najviše u Velikoj Britaniji i SAD-u. Obilježavaju ga distorzirani zvuk, duge gitarske solo dionice, i općenito glasna i energična izvedba.

Kao suvremeni naziv za ovu glazbenu podvrstu koristi se i naziv "metal", koji obuvaća i sve podvrste heavy metala, u međuvremenu nastale.

Ime

Izraz heavy metal izmislio je američki književnik William Burroughs. Jednom liku u svojem romanu Nova Express iz 1964. dao je ime „Uranium Willy the heavy metal kid“. Glazbeni kritičar Lester Bangs kasnije je taj izraz upotrijebio u glazbenom kontekstu. Prije toga izraz heavy metal je u 19. stoljeću bio ratni termin kojim se označaval vatrena moć. U kemiji je ovaj naziv označavao novootkrivene elemente visoke molekularne gustoće. U hipijevskom žargonu ovaj izraz je označavao bilo što obilježeno moćnim ugođajem.

U glazbi ga prvi put uvodi kanadski rock sastav Steppenwolf u himničnoj skladbi Born to be wild, 1968. u stihu:

"I like smoke and lightning

Heavy metal thunder

Racin' with the wind

And the feelin' that I'm under"

U ovoj skladbi izraz heavy metal označava „grmljavinu motocikala“ odnosno opći dojam kojeg oni stvaraju prilikom vožnje. Mnogi rock kritičari prvom skladbom heavy metala smatraju skladbu "You Really Got Me" engleskog sastava The Kinks, zbog distorziranog zvuka gitare. Neki pak smatraju skladbu "My Generation" sastava The Who prvom skladbom ovog glazbenog žanra. Ove pjesme također se mogu svrstati i u hard rock.

Povijest

Utjecajni američki kritičar Lester Bangs, sedamdesetih godina promovira heavy metal kao objedinjavajući nazivnik za novu glazbenu vrstu. Bangs precizno rekonstruira spajanje blues rocka i psihodeličnog rocka u metal. Začetnici heavy metala, kako tvrdi Bangs bile su britanske grupe The Who, Cream, Led Zeppelin, te Black Sabbath, Deep Purple, i gitaristi Tony Iommi, Eric Clapton, Jimmy Page i Jeff Beck. Značajne naznake stila bile su prisutne i kod gitarskih distorzija na koncertima Yardbirdsa, za koje su uglavnom i zaslužna tri posljednja navedena gitarista.

Sa američke strane Hendrixov inovativni pristup bluesu i preteče metala sastavi kao što su Blue Cheer, Iron Butterfly, Grand Funk Railroad i ostali, stvorili su podlogu na kojoj je izrasla jedna od najdugovječnijih žanrovskih vrsta rocka. Metal je početkom sedamdestih prihvatila tinejdžerska i adolescentska publika podignuvši na pijedestal gitarista virtuoza: trajnu konstantu žanra. Publika je u metalu prepoznala "izvorni rock žanr" suprotstavljajući ga banalnosti pop glazbe. Značajan utjecaj na jasnije oblikovanje heavy metala kao samosvojnog žanra imao je sastav Judas Priest, koji je uvođenjem dviju gitara i vrištećim vokalom snažno nadahnuo mnoge britanske metal sastave u drugoj polovici sedamdestih i osamdesetih, čija je pojava nazvana New Wave of British Heavy Metal. Nastao je i kao odgovor na stadionsku pirotehniku i instrumentalnu virtuoznost koja je sama sebi postala svrhom. Iznjedrio je velike sastave: Iron Maiden izričit predstavnik heavy metala, Saxon, Diamond Head, Def Leppard, Tygers of Pan Tang, Blitzkrieg i druge.

NWOBHM bitno je utjecao na američku scenu pojavom sastava kao što su Metallica, Megadeth, Anthrax, Slayer. Ovi sastavi također su osnivači thrash metala koji se kasnije razvio u black metal, i death metal. Istovremeno u SAD-u nastala je scena glam metala, kao spoj glam rocka i metala koju predstavljaju sastavi, Quiet Riot, Mötley Crüe, Ratt, Twisted Sister, Stryper te W.A.S.P.

Sredinom sedamdestih Ritchie Blackmore je osnovao sastav Rainbow u kojem je zajedno sa pjevačem i tekstopiscem Ronnie James Diom pisao aranžmane i glazbu.

Engleski sastav Motorhead nastao u isto vrijeme, svojom neuglađenom izvedbom rocka, utjecao je i na metal i na punk. Utjecaj heavy metala primjetan je i u hardcore punku osamdesetih.

Iz heavy metala i dalje nastaju druge brojne podvrste, a i sam se nastavio preobražavati, s obzirom da ga mnogi glazbenici uklapaju u druge stilove alternativne i popularne glazbe.

Ljubitelji

Na stil odijevanja heavy metal publike, uvelike je utjecao Rob Halford, pjevač Judas Priesta, oblačeći crne kožne jakne sa zakovicama i lancima. Metalac je hrvatsko ime za obožavatelja heavy metala. Engleski naziv je metalhead ili headbanger. Headbanger je izvorno pogrdan, no kasnije općeprihvaćen naziv. Ime je nastalo zbog karakterističnog mahanja glavom i kosom uz imaginarno sviranje gitare, što je spontano ponašanje posjetitelja na koncertima heavy metal izvođača.

Najznačajniji albumi

Literatura

  • Pojmovnik popularne glazbe, Zlatko Gall, Šareni dućan Koprivnica, 2001. ISBN 953-6683-09-1
  • Urlik zvijeri potpuna povijest heavy metala, Ian Christe, Naklada Ljevak Zagreb, 2008. ISBN 978-953-178-986-8
  • Encyclopedia of Heavy Metal, Daniel Bukszpan, Barnes & Noble Publishing, Inc. NY, 2003. ISBN 0-7607-4218-9
  • History of Hard Rock, Hit Parader, June/July 2008. Vol. 51, Hit Parader Publications, Inc. NY, ISSN 0162-0266
  • Sedam razdoblja rocka, 4. epizoda: Never Say Die, dokumentarac o povijesti rocka