Makarsko primorje: razlika između inačica
m uklonjena promjena suradnika 88.207.61.31 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika DujeP Oznaka: brzo uklanjanje |
m broji→ima |
||
| Redak 7: | Redak 7: | ||
Povijesno se Makarsko primorje dijelilo na Donje i Gornje. Donje je primorje obuhvaćalo sela Brela, Bast, Bašku Voda, Velobrdo, Makar, Kotišinu, Tučepe, Podgoru, Drašnice, Igrane i Živogošće. Gornje je primorje obuhvaćalo sela Drvenik, Zaostrog, Podacu, Brist, Gradac i Baćinu. Gornje je od 15. do poč. 18. st. nosilo naziv '''Frag'uštinova''', po utemeljitelju zadušbine sv. Marije u Zaostrogu, redovniku fra Augustinu Vlatkoviću iz zaostroškog samostana. Baćina je postala dijelom Gornjeg primorja početkom 18. st., kad je nestalo starije ime za baćinski kraj, '''Čuškovija'''.<ref>Marko Perojević: [http://www.historiografija.hr/hz/1970/HZ_23-24_8_PEROJEVIC.pdf Odjek Bečkog rata na Makarskom primorju i u Hercegovini (1683-1723)], [[Historijski zbornik]], </ref> |
Povijesno se Makarsko primorje dijelilo na Donje i Gornje. Donje je primorje obuhvaćalo sela Brela, Bast, Bašku Voda, Velobrdo, Makar, Kotišinu, Tučepe, Podgoru, Drašnice, Igrane i Živogošće. Gornje je primorje obuhvaćalo sela Drvenik, Zaostrog, Podacu, Brist, Gradac i Baćinu. Gornje je od 15. do poč. 18. st. nosilo naziv '''Frag'uštinova''', po utemeljitelju zadušbine sv. Marije u Zaostrogu, redovniku fra Augustinu Vlatkoviću iz zaostroškog samostana. Baćina je postala dijelom Gornjeg primorja početkom 18. st., kad je nestalo starije ime za baćinski kraj, '''Čuškovija'''.<ref>Marko Perojević: [http://www.historiografija.hr/hz/1970/HZ_23-24_8_PEROJEVIC.pdf Odjek Bečkog rata na Makarskom primorju i u Hercegovini (1683-1723)], [[Historijski zbornik]], </ref> |
||
Prema popisu iz [[2011.]] godine, Makarsko primorje |
Prema popisu iz [[2011.]] godine, Makarsko primorje imalo je 26.022 stanovnika.<ref name="Popis 2001.">[https://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_03/h01_01_03_zup17.html "STANOVNIŠTVO PREMA SPOLU I STAROSTI, PO NASELJIMA, POPIS 2011. - Splitsko-dalmatinska županija"]</ref> |
||
==Klima== |
==Klima== |
||
| Redak 17: | Redak 17: | ||
==Stanovništvo== |
==Stanovništvo== |
||
Prema posljednjem popisu stanovništva, Makarsko primorje |
Prema posljednjem popisu stanovništva, Makarsko primorje ima 26.022 stanovnika, i to:<ref name ="Popis 2001.">[http://www.dzs.hr/hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_01_01/h01_01_01_zup17.html "STANOVNIŠTVO PREMA SPOLU I STAROSTI, PO NASELJIMA, POPIS 2001. - Splitsko-dalmatinska županija"]</ref> |
||
* općina [[Brela]] - 1.703 |
* općina [[Brela]] - 1.703 |
||
Inačica od 21. kolovoza 2019. u 21:46
Makarsko primorje ili Makarska rivijera je mikroregija u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Prostire se na 53 kilometra priobalja u smjeru sjeverozapad - jugoistok, od Brela na sjeveru do Gradca na jugu. Primorje leži u podnožju planine Biokovo, zbog čega je široko najviše 3 kilometra. Pokriveno je gustom borovom šumom, koja je u mnogo navrata stradala u požaru, posljednji put u rujnu 2008. godine.[1]
Makarsko primorje se nalazi na područjima općina Brela, Baška Voda, Tučepi, Podgora i Gradac, a središte primorja je grad Makarska.
Povijesno se Makarsko primorje dijelilo na Donje i Gornje. Donje je primorje obuhvaćalo sela Brela, Bast, Bašku Voda, Velobrdo, Makar, Kotišinu, Tučepe, Podgoru, Drašnice, Igrane i Živogošće. Gornje je primorje obuhvaćalo sela Drvenik, Zaostrog, Podacu, Brist, Gradac i Baćinu. Gornje je od 15. do poč. 18. st. nosilo naziv Frag'uštinova, po utemeljitelju zadušbine sv. Marije u Zaostrogu, redovniku fra Augustinu Vlatkoviću iz zaostroškog samostana. Baćina je postala dijelom Gornjeg primorja početkom 18. st., kad je nestalo starije ime za baćinski kraj, Čuškovija.[2]
Prema popisu iz 2011. godine, Makarsko primorje imalo je 26.022 stanovnika.[3]
Klima
Makarsko primorje ima sva obilježja mediteranske klime: vruća i sušna ljeta i blage zime s velikim brojem kišnih dana. Godišnje ovo područje ima preko 2.700 sunčanih sati,[4] što pogoduje razvitku turizma, koji je dominantna gospodarska grana. U zimskim mjesecima bura donosi niske temperature i zna nanijeti veće materijalne štete, posebice na sjeveru Makarskog primorja, gdje hladna fronta prodire kroz prijevoj Dubci. Snijeg je jako rijedak.
Godišnji prosjek temperature mora viši je od 20 °C,[4] a ljeti se kreće između 23 i 27 °C.
Makarska rivijera je jedna od najtoplijih dijelova Hrvatske.
Stanovništvo
Prema posljednjem popisu stanovništva, Makarsko primorje ima 26.022 stanovnika, i to:[3]
- općina Brela - 1.703
- općina Baška Voda - 2.775
- grad Makarska - 13.834
- općina Tučepi - 1.931
- općina Podgora - 2.518
- općina Gradac - 3.261
Gospodarstvo
Glavna djelatnost stanovništva je turizam, zatim trgovina, poljodjelstvo, ribarstvo i maslinarstvo. Turizam je procvat doživio 1960-ih i 1970-ih godina, kada je Makarska rivijera postala brand u svjetskim turističkim krugovima. Primorje ima veliki broj ležaja u hotelskom i privatnom smještaju.
Izvori
- ↑ "Požar došao do grada, stanovnici bježe!", Dnevnik.hr
- ↑ Marko Perojević: Odjek Bečkog rata na Makarskom primorju i u Hercegovini (1683-1723), Historijski zbornik,
- ↑ a b "STANOVNIŠTVO PREMA SPOLU I STAROSTI, PO NASELJIMA, POPIS 2011. - Splitsko-dalmatinska županija" Pogreška u citiranju: nevaljala
<ref>oznaka; ime "Popis 2001." definirano više puta s različitim sadržajem - ↑ a b "Makarska rivijera info"
| |||||||
