Brela (naselje)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Brela
Brela na karti Hrvatska
Brela
Brela
Brela na zemljovidu Hrvatske
Županija Splitsko-dalmatinska županija
Općina/Grad Brela
Najbliži (veći) grad Makarska
Površina 7 km²
Zemljopisne koordinate 43°22′08″N 16°56′02″E / 43.369°N 16.934°E / 43.369; 16.934Koordinate: 43°22′08″N 16°56′02″E / 43.369°N 16.934°E / 43.369; 16.934
Stanovništvo (2001.)
 - Ukupno 1.618
Pošta 21322 Brela
Pozivni broj +385 (0)21
Autooznaka MA
Brela na karti Splitsko-dalmatinska županija
Brela
Brela
Brela na zemljovidu Splitsko-dalmatinske županije
Brela 03.jpg
Brela, Donje Selo

Brela (ranije Donja Brela)[1] su jedno od dva naselja u istoimenoj općini Brelima, petnaest kilometara od Makarske smješteno u podnožju planine Biokovo. Brela su poznato turističko odredište sa malenom marinom i lukom za jahte. Postoji i arheološki park sa osam grobova dekoriranih reljefima. Veliki dio općine Brela je u sastavu Parka prirode Biokovo. Populacija iznosi oko 1800.


Zahvaljujući gustoj borovoj šumi kroz koju, neposredno uz same plaže, prolazi obalna šetnica, Brela su već nekoliko desetljeća najprivlačnije turističko mjesto na hrvatskom Jadranu. Dugogodišnja vrhunska kvaliteta smještajne turističke ponude cjelokupno područje općine Brela u kategorizaciji turističkih naselja svrstava u A kategoriju. Brela raspolažu s 1 800 klimatiziranih postelja u hotelskom smještaju (Hoteli Brela) i preko 5 500 isto tako uglavnom klimatiziranih postelja u privatnom smještaju.

Prelijepe i čiste na daleko poznate šljunčane i sunčane plaže, bistro more i blagodat odmora u hladovini stoljetne borove šume priskrbili su Brelima međunarodna priznanja:

  • Plava zastava plaži Rat od 1999. godine te plažama Berulia i Stomarica od 2004. godine;
  • u izboru časopisa Forbes 2004. plaža Rat je svrstana među deset najljepših plaža na svijetu;
  • 1968. za dostignuća u turizmu Brela su proglašena Šampionom Jadrana;
  • u akciji Turistički cvijet 2004. Brela su proglašena najljepšim turističkim mjestom na hrvatskom Jadranu;
  • Brela su nositelj visokog međunarodnog priznanja Brončani cvijet Europe za 2005. godinu.

Od 1994. godine na području Brela djeluje Društvo prijatelja kulturne i prirodne baštine Breljana - Brolanenses.


Povijest[uredi VE | uredi]

  • Romanska odnosno rimska Brela, nepoznatog imena.
  • Hrvatska srednjovjekovna Brela prvi se put spominju u djelu bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta "De administrando imperio" pod imenom Berulia (grčki: Beroyllia) godine 950.
  • 1315. godine knez Juraj Šubić spominje Brela i Breljane - latinski naziv Brolanenses, kao dio omiške općine.
  • 1968. godine Brela su dobila najprestižniju turističku nagradu u SFR Jugoslaviji, "Šampion turizma".
  • u akciji Turistički cvijet 2004. Brela su proglašena najljepšim turističkim mjestom na hrvatskom Jadranu;
  • Brela su nositelj visokog međunarodnog priznanja Brončani cvijet Europe za 2005. godinu.

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Kamen Brela, spomenik prirode simbol je Brela i čest motiv na razglednicama iz Hrvatske

Kultura[uredi VE | uredi]

  • Limena glazba Brela
  • Brolanenses, društvo prijatelja kulturne i prirodne baštine Breljana
  • mješovita klapa "Brela"
  • muška klapa "Berulija"
  • mješoviti župni zbor

Šport[uredi VE | uredi]

  • boćarski klub "Hoteli Brela"
  • ronilački klub "Aquanaut"
  • planinarsko društvo "Pozjata"

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Brela, Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 2. siječnja 2015.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]