Bogoslovlje: razlika između inačica

	Bogoslovlje (teologija)
	; Alegorijski prikaz teologije, rad Roberta Frangeša Mihanovića u Hrvatskom institutu za povijest.
Znanstveno područje	Humanističke znanosti
	Klasifikacija znanosti u Hrvatskoj

Pregledaj povijest

← Starija izmjena Novija izmjena →

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Inačica od 27. listopada 2019. u 18:22

Bogoslovlje ili teologija (od grčkog θεος Bog i λογος logos riječ, govor, znanost o Bogu, govorenje o Bogu) je proučavanje Boga ili religiozno učenje koje nastoji sistematizirati i potkrijepiti vjerske dogme i vjerovanja. Teologija je izučavanje pojave i biti najvišeg duha ili bića te odnos između njega, svijeta i čovjeka.^[1]

Teologija je i visoka škola, fakultet na kojem se studenti pripravljaju za svećeničko zvanje, hrvatski izraz je, bogoslovija. ^[2]

Teologija se trudi eleborirati i razvijati teorije s obzirom na dogmatsku cjelinu koju štuju različite vjere odnosno vjernici. Dok u judaizmu svetinja biva izražana Elohimom i Jahveom, u kršćanstvu božanstvo poprima formu trojednog Boga: Oca, Sina i Duha Svetoga. U hinduizmu se najčešće izražava brahmanom i atmanom. U kini biva izražena u Tao-u, njegovom tamnom i svijetlom aspektu jing-jang. U arapskom svijetu (Islam) božanstvo je Alah, kojega objavljuje njegov poslanik Muhamed. Božanstvo u svojoj teološkoj univerzalnosti općenito poprima odlike: naravi, bića, logosa, duha, razuma, milosrdnosti, istine, apsoluta, sveprivlačnosti, ono je summum bonum, stvoritelj, spasitelj, jedini.

Bavi se pitanjima vjere. Bavi se govorom o Bogu, o njegovoj naravi. U kršćanstvu promišlja o Isusu Kristu, o Crkvi i o drugim vjerskim sadržajima na temelju objave (Biblija) i predaje (tradicija). Katolički studij teologije sastoji se od nekoliko važnih cjelina iz kojih izviru pojedini kolegiji: filozofija, dogmatska teologija, fundamentalna teologija, crkvena povijest, religiozna pedagogija i katehetika, pastoralna teologija, moralna teologija, crkveno pravo te studij latinskog, grčkog, hebrejskog i staroslavenskog jezika. Zbog komunističkog razdoblja laici nisu studirali teologiju zbog nemogućnosti zaposlenja, dok je ona oduvijek na zapadu bila predmet istraživanja te je mnoštvo znanstvenika na tom području koji su laici.

Školski predmet koji iz katoličke teologije izvire je vjeronauk ili nauk o vjeri koji se bavi učenjem o Bogu i čovjeku.

Izvori

Bilješke i literatura

↑ Opća enciklopedija JLZ-a svezak 8 Š-Žva 1982. Zagreb
↑ Rječnik stranih riječi izraza i kratica Dr Bratoljub Klaić Zora Zagreb 1962.

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Bogoslovlje

Mrežna mjesta

[1] Opća enciklopedija JLZ-a svezak 8 Š-Žva 1982. Zagreb

[2] Rječnik stranih riječi izraza i kratica Dr Bratoljub Klaić Zora Zagreb 1962.

[1]

[2]

@@ Redak 7: / Redak 7: @@
 | znanstveno_polje    =
 | znanstveno_područje = [[Humanističke znanosti]]
+}}
-}}'''Teologija''' ili '''bogoslovlje''' (od grčkog ''θεος'' Bog i ''λογος'' logos riječ, govor, znanost o Bogu, govorenje o Bogu) je proučavanje [[Bog|Boga]] ili religiozno  učenje koje nastoji sistematizirati i potkrijepiti vjerske [[dogma|dogme]] i vjerovanja. Teologija je izučavanje pojave i biti najvišeg duha ili bića te odnos između njega, svijeta i [[čovjek|čovjeka]].<ref>''Opća enciklopedija JLZ-a'' svezak 8 Š-Žva 1982. Zagreb</ref>
+'''Bogoslovlje''' ili '''teologija''' (od grčkog ''θεος'' Bog i ''λογος'' logos riječ, govor, znanost o Bogu, govorenje o Bogu) je proučavanje [[Bog|Boga]] ili religiozno  učenje koje nastoji sistematizirati i potkrijepiti vjerske [[dogma|dogme]] i vjerovanja. Teologija je izučavanje pojave i biti najvišeg duha ili bića te odnos između njega, svijeta i [[čovjek|čovjeka]].<ref>''Opća enciklopedija JLZ-a'' svezak 8 Š-Žva 1982. Zagreb</ref>
 Teologija je i visoka škola, fakultet na kojem se studenti pripravljaju za [[svećenik|svećeničko]] zvanje, hrvatski izraz je, ''bogoslovija''. <ref>''Rječnik stranih riječi izraza i kratica'' Dr Bratoljub Klaić Zora Zagreb 1962.</ref>