Braslav: razlika između inačica
Karta je maknuta jer i zamijenjena novom (na slovenskom) jer nije prikazivala Braslavovu kneževinu. |
Zagrada je falila :) |
||
| Redak 3: | Redak 3: | ||
'''Braslav''' je bio posljednji poznati [[knez]] [[Panonska Hrvatska (kneževina)|Panonske Hrvatske]], a vladao je iz [[Sisak|Siska]] krajem [[9. stoljeće|9. stoljeća]]. |
'''Braslav''' je bio posljednji poznati [[knez]] [[Panonska Hrvatska (kneževina)|Panonske Hrvatske]], a vladao je iz [[Sisak|Siska]] krajem [[9. stoljeće|9. stoljeća]]. |
||
U izvorima se Braslavova zemlja naziva ''regnum inter Dravum et Savum flumine'' (područje između rijeka [[Drava|Drave]] i [[Sava|Save]]. |
U izvorima se Braslavova zemlja naziva ''regnum inter Dravum et Savum flumine'' (područje između rijeka [[Drava|Drave]] i [[Sava|Save]]). |
||
Dio Braslavove vladavine obilježen je opasnošću sa sjevera, odakle je prijetio sve jaći [[Velikomoravska Kneževina|velikomoravski]] knez [[Svatopluk]] koji je bio osvojio nekadašnju [[Kocelj]]evu donjopanonsku državu. Zbog toga se [[884.]] Braslav nalazi u Konigsstadtenu (kod Tulna u današnjoj [[Donja Austrija|Donjoj Austriji]]) kako bi se ondje poklonio caru [[Karlo III., car Svetog Rimskog Carstva|Karlu III. Debelom]] i s carem uspostavio bližu suradnju protiv Svatopluka, no tada se s carem pomirio i Svatopluk. Nakon Karlove smrti ([[887.]]) [[Arnulf Karantanski]] poduzima pohod protiv Svatopluka, a na franačkoj strani sudjeluje i Braslav. Arnulf u taj rat poziva i [[Mađari|Mađare]] koji prelaze [[Karpati|Karpate]] i pomažu Francima u pobjedi nad Svatoplukom, a potom se vraćaju u svoja područja. Ipak, već [[896.]], prisiljeni bugarskim napadima, prelaze ponovno Karpate i naseljavaju se u središnjoj [[Panonska nizina|Panoniji]]. Tada Arnulf daje Braslavu upravu nad Donjom Panonijom (nekadašnjim [[Blatonski Koštel|Blatonskim Koštelom]]), no Braslav je ne uspijeva obraniti od Mađara, a Mađari dolaze na granice njegove kneževine, prodiru i u nju, a preko nje vrše pohode do [[Primorska Hrvatska (kneževina)|Primorske Hrvatske]], pa čak i do sjeveroistoka današnje [[Italija|Italije]]. Čini se da je već [[896.]] (možda i godinu-dvije kasnije) Braslav poginuo u sukobima s Mađarima. |
Dio Braslavove vladavine obilježen je opasnošću sa sjevera, odakle je prijetio sve jaći [[Velikomoravska Kneževina|velikomoravski]] knez [[Svatopluk]] koji je bio osvojio nekadašnju [[Kocelj]]evu donjopanonsku državu. Zbog toga se [[884.]] Braslav nalazi u Konigsstadtenu (kod Tulna u današnjoj [[Donja Austrija|Donjoj Austriji]]) kako bi se ondje poklonio caru [[Karlo III., car Svetog Rimskog Carstva|Karlu III. Debelom]] i s carem uspostavio bližu suradnju protiv Svatopluka, no tada se s carem pomirio i Svatopluk. Nakon Karlove smrti ([[887.]]) [[Arnulf Karantanski]] poduzima pohod protiv Svatopluka, a na franačkoj strani sudjeluje i Braslav. Arnulf u taj rat poziva i [[Mađari|Mađare]] koji prelaze [[Karpati|Karpate]] i pomažu Francima u pobjedi nad Svatoplukom, a potom se vraćaju u svoja područja. Ipak, već [[896.]], prisiljeni bugarskim napadima, prelaze ponovno Karpate i naseljavaju se u središnjoj [[Panonska nizina|Panoniji]]. Tada Arnulf daje Braslavu upravu nad Donjom Panonijom (nekadašnjim [[Blatonski Koštel|Blatonskim Koštelom]]), no Braslav je ne uspijeva obraniti od Mađara, a Mađari dolaze na granice njegove kneževine, prodiru i u nju, a preko nje vrše pohode do [[Primorska Hrvatska (kneževina)|Primorske Hrvatske]], pa čak i do sjeveroistoka današnje [[Italija|Italije]]. Čini se da je već [[896.]] (možda i godinu-dvije kasnije) Braslav poginuo u sukobima s Mađarima. |
||
Inačica od 14. studenoga 2019. u 11:45
Braslav je bio posljednji poznati knez Panonske Hrvatske, a vladao je iz Siska krajem 9. stoljeća.
U izvorima se Braslavova zemlja naziva regnum inter Dravum et Savum flumine (područje između rijeka Drave i Save).
Dio Braslavove vladavine obilježen je opasnošću sa sjevera, odakle je prijetio sve jaći velikomoravski knez Svatopluk koji je bio osvojio nekadašnju Koceljevu donjopanonsku državu. Zbog toga se 884. Braslav nalazi u Konigsstadtenu (kod Tulna u današnjoj Donjoj Austriji) kako bi se ondje poklonio caru Karlu III. Debelom i s carem uspostavio bližu suradnju protiv Svatopluka, no tada se s carem pomirio i Svatopluk. Nakon Karlove smrti (887.) Arnulf Karantanski poduzima pohod protiv Svatopluka, a na franačkoj strani sudjeluje i Braslav. Arnulf u taj rat poziva i Mađare koji prelaze Karpate i pomažu Francima u pobjedi nad Svatoplukom, a potom se vraćaju u svoja područja. Ipak, već 896., prisiljeni bugarskim napadima, prelaze ponovno Karpate i naseljavaju se u središnjoj Panoniji. Tada Arnulf daje Braslavu upravu nad Donjom Panonijom (nekadašnjim Blatonskim Koštelom), no Braslav je ne uspijeva obraniti od Mađara, a Mađari dolaze na granice njegove kneževine, prodiru i u nju, a preko nje vrše pohode do Primorske Hrvatske, pa čak i do sjeveroistoka današnje Italije. Čini se da je već 896. (možda i godinu-dvije kasnije) Braslav poginuo u sukobima s Mađarima.
Početkom 10. stoljeća primorski knez, a potom hrvatski kralj Tomislav sjedinit će Panonsku Hrvatsku s Primorskom u jedno kraljevstvo.
Literatura
- Rudolf Horvat, Povijest Hrvatske I. (od najstarijeg doba do g. 1657.), Zagreb 1924.
- Nada Klaić, Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku, Zagreb 1975.
| Prethodnik: | Knezovi panonske Hrvatske Braslav (880. - 896.) | Nasljednik: |
| Ratimir (829. - 838.) |
| ||||||||