Razlika između inačica stranice »Pakt Ribbentrop-Molotov«

Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
bez sažetka
[[Datoteka:Nazi-Soviet 1941.png|mini|Podjela Europe 1939. – 1941.]]
Sovjetska propaganda i njeni predstavnici ulagali su velike napore da umanje značaj sporazuma činjenicom da se Sovjetski Savez kasnije na različite načine suprotstavljao nacističkoj Njemačkoj.
 
Vrh današnje ruske države, kao što je ranije (u vrijeme kada službena Moskva uopće nije priznavala postojanje tajnih protokola Pakta) činio i vrh Sovjetskog Saveza, iznosi ocjenu da je SSSR morao sklopiti taj sporazum, obzirom da zapadne zemlje nisu pokazivale nikakvu spremnost da surađuju na sprječavanju ekspanzije Njemačke prema istoku - te da bilo kako vojno surađuju s komunističkim SSSR-om, kako se pokazalo i u [[Španjolski građanski rat|Španjolskom građanskom ratu]] (1936.-1939.), gdje su zapadne zemlje doduše bile sklone Španjolskoj Republici, ali posve nespremne surađivati na sovjetskim naporima da "obrane" [[Druga španjolska republika|Drugu Španjolsku Republiku]] od desničara poduprtih Italijom i Njemačkom, na način da ju se pretvori u komunističku državu. Prema mišljenju tadašnje i današnje službene Moskve, Sovjetski Savez si je sklapanjem Pakta osigurao još stanovito razdoblje mira i mogućnost da se bolje pripremi za vojni sraz s Trećim Reichom.
 
== Posljedice ==
Za koncesije u Poljskoj, Njemačka je pristala da Sovjetski Savez zavlada također i Litvom - koja je prema paktu od 23. kolovoza 1939. godine trebala pripasti Njemačkoj i u koju u tom času nisu ušle ni Njemačke, ni Sovjetske snage (zapravo se Litva bila pridružila napadu na Poljsku, osiguravši si tako kontrolu nad svojim današnjim glavnim gradom [[Vilnius|Vilniusom]]). Sovjetska će vojska kasnije bez otpora ući u Litvu 15. lipnja 1940. god., da bi 21. lipnja 1940. bila proglašena "Sovjetska Socijalistička Republika Litva" - bez nekih pograničnih dijelova koji su bili prepušteni Njemačkoj, kako je bilo dogovoreno u Moskvi sporazumom od 28. rujna 1939. godine.
 
== Poništavanje ugovoraSporazuma, 1989. ==
Postojanje tajnog protokola u njemačko-sovjetskim sporazumu o nenapadanju SSSR je poricao sve do 1989. godine, premda su SAD već 1947. godine objavile tekst pronađen u njemačkim arhivima.
 
 
Granice prema Poljskoj koje su uspostavljene sovjetsko - njemačkim dogovorom iz 1939. godine bio je potvrdio Sovjetski Savez Ugovorom o granicama sklopljenim 16. kolovoza 1945. god. s Privremenom vladom narodnog jedinstva Poljske - koja je u velikoj mjeri bila ovisna o SSSR-u. Njome je Sovjetski savez ipak vratio Poljskoj neka manja područja. Međutim je prema dogovoru kojega je u ime Sovjetskog saveza [[Nikita Hruščov]] još 9. rujna 1944. godine u Lublinu potpisao s poljskim komunističkim vođom Edwardom Osóbka-Morawskim bilo obećano da će teritorijalne gubitke Poljska moći nadoknatiti pripajanjem dijelova [[Istočna Pruska|Istočne Pruske]], [[Šleska|Šleske]], [[Pomorje|Pomorja]] (Pomeranije) i drugih dijelova Njemačke istočno od linije Odra - Nisa; takvo rješenje - koje se smatralo kaznom nametnutom Njemačkoj zbog pokretanja najkrvavijeg rata u svjetskoj povijesti - rezultiralo je protjerivanjem oko 7 milijuna Nijemaca s teritorija oduzetih za korist Poljske; na ta je područja u velikoj mjeri doseljeno poljsko stanovništvo s dijela poljskog teritorija koji je završio u sastavu SSSR-a.
 
== Rusko službeno opravdavanje Pakta, 2019. ==
Prigodom javne prezentacije sovjetskog originala Pakta Ribbentrop-Molotov u kolovozu 2019. godine, [[Sergej Lavrov]], ministar vanjskih poslova Ruske federacije iznosi ocjenu “da je pod postojećim uvjetima, Sovjetski Savez bio prisiljen na sklapanje sporazume o nenapadanju s Njemačkom”. “Postojeći uvjeti“ su se sastojali od nespremnosti zapadnih država da 1939. godine s [[Totalitarizam|totalitarnim]] Sovjetskim Savezom sklope vojni pakt protiv totalitarne Njemačke - nego naprotiv spremnost da s Hitlerom paktiraju, pokazanu u vrijeme [[Anschluss|Hitlerove aneksije Austrije]] u ožujku 1938. godine i kod sklapanja [[Münchenski sporazum|Münchenskog sporazuma]] u kolovozu 1938. godine, te potom mirnog promatranja kako [[Treći Reich]] komada [[Čehoslovačka|Čehoslovačku]] u studenom 1938. godine. “Prisila“ pod kojom je djelovao Sovjetski Savez je - prema riječima Sergeja Lavrova, ali i prema javno izraženom stavu predsjednika Rusije Vladimira Putina i općenitom stavu vrha suvremene ruske države - obuhvaćala i sudjelovanje u agresiji i podjeli Poljske, agresiju i aneksiju Litve, Latvije, Estonije, te oružanu agresiju na Finsku i Rumunjsku i aneksiju dijelova tih zemalja prvih godina [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata;]] tj ostvarivanje teritorijalnih dobitaka od kojih se Sovjetski Savez poslije nije odrekao.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.theguardian.com/world/2019/aug/23/moscow-campaign-to-justify-molotov-ribbentrop-pact-sparks-outcry|title=Molotov-Ribbentrop: why is Moscow trying to justify Nazi pact?|author=Andrew Roth|date=23. kolovoza 2019.|work=|language=engleski|publisher=The Guardian|accessdate=12. prosinca 2019.}}</ref>
 
U prosincu 2019. godine, izrekao je predsjednik Rusije Vladimir Putin da se stavovi izraženi u Rezoluciji Europskog parlamenta od 19. rujna 2019. godine o važnosti europskog sjećanja za budućnost Europe ”ne temelje na ničem stvarnom”, štoviše javno je nazvao stavove [[Europski parlament|Europskog parlamenta]] ”besramnom laži”.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.glasistre.hr/svijet/putin-osudio-stajaliste-europskog-parlamenta-o-paktu-molotov-ribbentrop-610043|title=Putin osudio stajalište Europskog parlamenta o paktu Molotov-Ribbentrop|author=HINA|date=11. prosinca 2019.|work=|language=|publisher=Glas Istre|accessdate=12. prosinca 2019.}}</ref> <ref>{{Citiranje weba|url=https://www.dw.com/en/vladimir-putin-condemns-eu-stance-on-nazi-soviet-wwii-pact/a-51636197|title=Vladimir Putin condemns EU stance on Nazi-Soviet WWII pact|author=|date=11. prosinca 2019.|work=|language=engleski|publisher=Deutsche Welle|accessdate=11. prosinca 2019.}}</ref>
 
==Vanjske poveznice==

Navigacijski izbornik