Arheologija: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci |
||
Redak 3: | Redak 3: | ||
| slika = Roman Ruins - Solin - Outside Split - Croatia 02.jpg |
| slika = Roman Ruins - Solin - Outside Split - Croatia 02.jpg |
||
| veličina = 300px |
| veličina = 300px |
||
| opis slike = Arheološko nalazište u [[Solin |
| opis slike = Arheološko nalazište u [[Solin]]u. |
||
| znanstvena_grana = |
| znanstvena_grana = |
||
| znanstveno_polje = |
| znanstveno_polje = |
||
Redak 42: | Redak 42: | ||
*arheologija okoliša istražuje ljudsko korištenje prirodnih resursa i prilagodbu okolišu, |
*arheologija okoliša istražuje ljudsko korištenje prirodnih resursa i prilagodbu okolišu, |
||
*[[podvodna arheologija]] istražuje arheološke ostatke koji se danas nalaze pod vodom, |
*[[podvodna arheologija]] istražuje arheološke ostatke koji se danas nalaze pod vodom, |
||
*etnoarheologija proučava suvremeno ljudsko društvo (primjerice običaje izoliranih kultura) s ciljem boljeg razumijevanja arheoloških podataka, |
*etnoarheologija proučava suvremeno ljudsko društvo (primjerice običaje izoliranih kultura) s ciljem boljeg razumijevanja arheoloških podataka, |
||
*zračna arheologija prikuplja podatke uglavnom zračnom fotografijom, koji su dragocjeni za otkrivanje i interpretaciju arheoloških nalazišta. |
*zračna arheologija prikuplja podatke uglavnom zračnom fotografijom, koji su dragocjeni za otkrivanje i interpretaciju arheoloških nalazišta. |
||
Postoje još mnoge specijalizacije poput socijalne arheologije, kognitivne arheologije, arheologije proizvodnje i tehnologije, geoarheologije, zooarheologije, rodne arheologije itd. |
Postoje još mnoge specijalizacije poput socijalne arheologije, kognitivne arheologije, arheologije proizvodnje i tehnologije, geoarheologije, zooarheologije, rodne arheologije itd. |
||
Sa arheologijom su usko povezane i discipline poput [[Numizmatika|numizmatike]], [[Epigrafika|epigrafike]], [[Keramografika|keramografike]] i [[Sfragistika|sfragistike]]. |
Sa arheologijom su usko povezane i discipline poput [[Numizmatika|numizmatike]], [[Epigrafika|epigrafike]], [[Keramografika|keramografike]] i [[Sfragistika|sfragistike]]. |
||
==Povijest== |
==Povijest== |
||
Redak 58: | Redak 55: | ||
!Godina |
!Godina |
||
|- |
|- |
||
|Otkriveni [[Pompej |
|Otkriveni [[Pompej]]i |
||
|1748. |
|1748. |
||
|- |
|- |
||
Redak 95: | Redak 92: | ||
;Bilješke i literatura |
;Bilješke i literatura |
||
* [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=3729 arheologija], [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=3731 arheološka nalazišta], [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=3732 arheološki muzeji], u: [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]], www.enciklopedija.hr |
* [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=3729 arheologija], [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=3731 arheološka nalazišta], [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=3732 arheološki muzeji], u: [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]], www.enciklopedija.hr |
||
* Riccardo Francovich i Daniele Manacorda, ''Arheološki rječnik'' (prevela Vida Papić), Sandorf, Zagreb, 2014., ISBN |
* Riccardo Francovich i Daniele Manacorda, ''Arheološki rječnik'' (prevela Vida Papić), Sandorf, Zagreb, 2014., {{ISBN|9789537715168}} |
||
* Paul G. Bahn, ''Arheologija - tragovima velikih civilizacija'' (prevela Katarina Travašić), Naklada Uliks, Rijeka, 2006., ISBN |
* Paul G. Bahn, ''Arheologija - tragovima velikih civilizacija'' (prevela Katarina Travašić), Naklada Uliks, Rijeka, 2006., {{ISBN|9539916496}} |
||
* [[Aleksandar Durman]], Rajka Makjanić, [https://www.scribd.com/document/208741881/Arheologija-Za-Mlade-Durman-Makjanic ''Arheologija za mlade''], Narodna tehnika Hrvatske, Zagreb, 1982. |
* [[Aleksandar Durman]], Rajka Makjanić, [https://www.scribd.com/document/208741881/Arheologija-Za-Mlade-Durman-Makjanic ''Arheologija za mlade''], Narodna tehnika Hrvatske, Zagreb, 1982. |
||
* [http://www.matica.hr/knjige/703/ ''Hrvatska arheologija u XX. stoljeću''] (zbornik radova), [[Matica hrvatska]], Zagreb, 2009., ISBN |
* [http://www.matica.hr/knjige/703/ ''Hrvatska arheologija u XX. stoljeću''] (zbornik radova), [[Matica hrvatska]], Zagreb, 2009., {{ISBN|9789531508704}} |
||
== Vanjske poveznice == |
== Vanjske poveznice == |
||
Redak 130: | Redak 127: | ||
[[Kategorija:Arheologija| ]] |
[[Kategorija:Arheologija| ]] |
||
[[Kategorija:Grecizmi]] |
[[Kategorija:Grecizmi]] |
||
<!-- interwiki --> |
<!-- interwiki --> |
Inačica od 1. veljače 2020. u 15:24
Arheologija | |
Arheološko nalazište u Solinu. | |
Znanstveno područje | Humanističke znanosti |
---|---|
Klasifikacija znanosti u Hrvatskoj |
Arheologija je znanost koja sustavno proučava i istražuje stare materijalne ostatke s ciljem rekonstrukcije cjelokupnog života čovječanstva.
Sam naziv potječe od starogrčkih riječi aρχαιος (star, drevan) i λογος (riječ, pripovijest). Riječ aρχαιολογία postojala je u starogrčkom jeziku, ali u svom prvobitnom značenju - pričanje starih priča. Riječ arheologija ponovno koristi francuski putopisac Jacques Spon u 17. stoljeću, pridajući joj značenje blisko modernom poimanju.
Predmet proučavanja
Prema kriteriju pojave pisma, arheologija se konvencionalno dijeli na dvije velike grane:
- prapovijesnu arheologiju - istražuje materijalne ostatke kultura i civilizacija koje ne poznaju pismo, i
- povijesnu arheologiju - istražuje kulture i civilizacije kod kojih je raširena uporaba pisma.
Unutar prapovijesne arheologije postoje daljnje, uže specijalizacije:
- paleolitik ili starije kameno doba, doba lovaca i sakupljača,
- mezolitik ili srednje kameno doba, prijelazno doba, pojava poljodjelstva i raširen ribolov,
- neolitik ili mlađe kameno doba, od naglog razvoja poljodjelstva, pojava pripitomljavanja životinja,
- eneolitik ili bakreno doba, prijelazno doba; uporaba bakra i primitivnih bakrenih slitina, visok značaj stočarstva,
- brončano doba, raširena uporaba bronce, i
- željezno doba, raširena uporaba željeza.
Unutar povijesne arheologije specijalizacije su uglavnom geografske ili kulturološke, npr.:
- egiptologija, biblijska arheologija, etruskologija, orijentalna arheologija, slavenska arheologija, starohrvatska arheologija, američka arheologija, kineska arheologija, indijska arheologija
- antička arheologija koja proučava kulturu grčkog i rimskog svijeta nadalje se dijeli na klasičnu arheologiju koja proučava matična područja antičkih civilizacija (Grčku i Italiju), te provincijalnu arheologiju koja proučava grčke kolonije i rimske provincije,
- starokršćanska arheologija proučava rane kršćanske materijalne ostatke.
- srednjovjekovna arheologija istražuje razdoblje od propasti Zapadnoga Rimskog Carstva do stvaranja novih etničkih zajednica i uspostave njihovih država,
- novovjekovna arheologija,
- industrijska arheologija.
Metode
Neke od metoda arheološkog istraživanja su: komparativna metoda, stratigrafska metoda, dendrokronologija, makropaleobotanička metoda, mikropaleobotanička metoda, radiokarbonska metoda i fotografska sonda.
Arheološka znanost (arheometrija) obuhvaća metodologiju radnji uoči istraživanja (rekognosciranje), samog arheološkog iskopavanja, snimanja, dokumentiranja, zaštite, konzervacije i reprezentacije lokaliteta i nalaza. Unutar arheometrije postoje uže specijalizacije:
- arheologija okoliša istražuje ljudsko korištenje prirodnih resursa i prilagodbu okolišu,
- podvodna arheologija istražuje arheološke ostatke koji se danas nalaze pod vodom,
- etnoarheologija proučava suvremeno ljudsko društvo (primjerice običaje izoliranih kultura) s ciljem boljeg razumijevanja arheoloških podataka,
- zračna arheologija prikuplja podatke uglavnom zračnom fotografijom, koji su dragocjeni za otkrivanje i interpretaciju arheoloških nalazišta.
Postoje još mnoge specijalizacije poput socijalne arheologije, kognitivne arheologije, arheologije proizvodnje i tehnologije, geoarheologije, zooarheologije, rodne arheologije itd.
Sa arheologijom su usko povezane i discipline poput numizmatike, epigrafike, keramografike i sfragistike.
Povijest
Pregled značajnijih arheoloških otkrića | Godina |
---|---|
Otkriveni Pompeji | 1748. |
Jedan časnik Napoleonove vojske otkriva Ružin kamen s ispisanim hijeroglifima iz 6.st.pr.Kr. | 1799. |
Otkriven Abu Simbel | 1812. |
Znanstvenici dešifrirali egipatske hijeroglife | 1822. |
Evans i Prestwich potvrđuju starost ljudske vrste i povezanost čovjeka s izumrlim životinjama. | 1861. |
Pronađeni dokazi Homo erectusa | 1891. |
Howard Carter otkriva Tutankhamonov grob | 1922. |
Louis Leakey počinje iskopavanje u Olduval Gorge | 1931. |
Arheolozi otkrivaju prethistorijske crteže u Lascauxu | 1940. |
Otkriveno radiokarbonsko datiranje | 1949. |
Donald Johanson otkriva "Lucy", prvobitnog hominida | 1974. |
Izvori
- Bilješke i literatura
- arheologija, arheološka nalazišta, arheološki muzeji, u: Hrvatska enciklopedija, www.enciklopedija.hr
- Riccardo Francovich i Daniele Manacorda, Arheološki rječnik (prevela Vida Papić), Sandorf, Zagreb, 2014., ISBN 9789537715168
- Paul G. Bahn, Arheologija - tragovima velikih civilizacija (prevela Katarina Travašić), Naklada Uliks, Rijeka, 2006., ISBN 9539916496
- Aleksandar Durman, Rajka Makjanić, Arheologija za mlade, Narodna tehnika Hrvatske, Zagreb, 1982.
- Hrvatska arheologija u XX. stoljeću (zbornik radova), Matica hrvatska, Zagreb, 2009., ISBN 9789531508704
Vanjske poveznice
- Ostali projekti
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Arheologija |
- Mrežna mjesta