Pravokutnik: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Roberta F. je zaštitila "Pravokutnik": učestalo vandaliziranje ([Uređivanje=Dopušteno samo autopotvrđenim suradnicima] (istječe 15:41, 2. lipnja 2020. (UTC)) [Premještanje=Dopušteno samo autopotvrđenim suradnicima] (neograničeno)) |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Prostokat-rectangle.svg|mini|150px|desno|Pravokutnik širine ''a'' i duljine ''b'']] |
[[Datoteka:Prostokat-rectangle.svg|mini|150px|desno|Pravokutnik širine ''a'' i duljine ''b'']] |
||
[[Datoteka:Geometry Rectangle.svg|mini|desno|Pravokutnik s označenim vrhovima, jednim od pravih kutova i dijagonalama]] |
[[Datoteka:Geometry Rectangle.svg|mini|desno|Pravokutnik s označenim vrhovima, jednim od pravih kutova i dijagonalama]] |
||
'''Pravokutnik''' ('''pravokutna pačetvorina'''<ref>''Novi rječnik hrvatskoga i njemačkoga jezika. Za porabu pravnikâ, činovnikâ, učiteljâ, trgovaca i obrtnikâ itd. po najnovijih izvorih sastavio Ivan Filipović uz sudjelovanje Gj. Deželića, Lj. Modca i Gj. Šimončića.'', II. hrvatsko-njemački dio., Drugi svezak., Naklada knjižare Lav. Hartmána, Zagreb, 1875., str. 1286. (pravokutna pačetvorina; Pravokutnik), {{NSK-zapis|id=000574922}}</ref> ili '''pačetvorina'''<ref name="PHE">Draško Koričančić, ur.; Ivan B. Zoch i Josip Mencin, gl. autori, ''Prva hrvatska enciklopedija'', pretisak : izd. iz 1887. – 1890., Knj. 2. : ''C – Gzel : obradjuje Ivan Zoch uz sudjelovanje i pripomoć mnogih književnika'', Gradska tiskara, Osijek, 1996., {{ISBN|953-6549-05-0}} (Knj. 2.), {{ISBN|953-6549-06-9}} (cjelina), str. 186.</ref><ref>Julije Novak, ''Računica za produžne škole'', Nakladni odjel Hrvatske državne tiskare, Zagreb, 1941., str. 36.</ref><ref name="HP">Stjepan Babić, Sanda Ham, Milan Moguš, ''[[Hrvatski školski pravopis]]'', s predgovorom Radoslava Katičića, Školska knjiga, Zagreb, 2005., {{ISBN|953-0-40026-8}}, str. 128. {{NSK-zapis|id=000515665}}</ref>), [[četverokut]] i geometrijski lik, vrsta [[paralelogram]]a s četirima [[pravi kut|pravim kutovima]]. Dvije nasuprotne [[stranica|stranice]] su uvijek jednake [[duljina|duljine]], kao i dijagonale. Poseban oblik pravokutnika kojemu su sve stranice jednake duljine zove se [[kvadrat]]. Duljina dužih stranica se definira kao duljina cijelog pravokutnika, a duljina kraćih kao širina pravokutnika. |
'''Pravokutnik''' ('''pravokutna pačetvorina'''<ref>''Novi rječnik hrvatskoga i njemačkoga jezika. Za porabu pravnikâ, činovnikâ, učiteljâ, trgovaca i obrtnikâ itd. po najnovijih izvorih sastavio Ivan Filipović uz sudjelovanje Gj. Deželića, Lj. Modca i Gj. Šimončića.'', II. hrvatsko-njemački dio., Drugi svezak., Naklada knjižare Lav. Hartmána, Zagreb, 1875., str. 1286. (pravokutna pačetvorina; Pravokutnik), {{NSK-zapis|id=000574922}}</ref> ili '''pačetvorina'''<ref name="PHE">Draško Koričančić, ur.; Ivan B. Zoch i Josip Mencin, gl. autori, ''Prva hrvatska enciklopedija'', pretisak : izd. iz 1887. – 1890., Knj. 2. : ''C – Gzel : obradjuje Ivan Zoch uz sudjelovanje i pripomoć mnogih književnika'', Gradska tiskara, Osijek, 1996., {{ISBN|953-6549-05-0}} (Knj. 2.), {{ISBN|953-6549-06-9}} (cjelina), str. 186.</ref><ref>Julije Novak, ''Računica za produžne škole'', Nakladni odjel Hrvatske državne tiskare, Zagreb, 1941., str. 36.</ref><ref name="HP">Stjepan Babić, Sanda Ham, Milan Moguš, ''[[Hrvatski školski pravopis]]'', s predgovorom Radoslava Katičića, Školska knjiga, Zagreb, 2005., {{ISBN|953-0-40026-8}}, str. 128. {{NSK-zapis|id=000515665}}</ref>), [[četverokut]] i geometrijski lik, vrsta [[paralelogram]]a s četirima [[pravi kut|pravim kutovima]]. Dvije nasuprotne [[stranica|stranice]] su uvijek jednake [[duljina|duljine]], kao i dijagonale. Poseban oblik pravokutnika kojemu su sve stranice jednake duljine zove se [[kvadrat]]. Duljina dužih stranica se definira kao duljina cijelog pravokutnika, a duljina kraćih kao širina pravokutnika. Pravokutnik je četverokut z.f.k |
||
== Formule == |
== Formule == |
Inačica od 8. lipnja 2020. u 17:16
Pravokutnik (pravokutna pačetvorina[1] ili pačetvorina[2][3][4]), četverokut i geometrijski lik, vrsta paralelograma s četirima pravim kutovima. Dvije nasuprotne stranice su uvijek jednake duljine, kao i dijagonale. Poseban oblik pravokutnika kojemu su sve stranice jednake duljine zove se kvadrat. Duljina dužih stranica se definira kao duljina cijelog pravokutnika, a duljina kraćih kao širina pravokutnika. Pravokutnik je četverokut z.f.k
Formule
(a - širina pravokutnika, b - duljina pravokutnika)
P (površina): | |
O (opseg): | |
d (dijagonala): | |
R (radijus opisane kružnice): |
Unutarnje poveznice
Izvori
- ↑ Novi rječnik hrvatskoga i njemačkoga jezika. Za porabu pravnikâ, činovnikâ, učiteljâ, trgovaca i obrtnikâ itd. po najnovijih izvorih sastavio Ivan Filipović uz sudjelovanje Gj. Deželića, Lj. Modca i Gj. Šimončića., II. hrvatsko-njemački dio., Drugi svezak., Naklada knjižare Lav. Hartmána, Zagreb, 1875., str. 1286. (pravokutna pačetvorina; Pravokutnik), (NSK)
- ↑ Draško Koričančić, ur.; Ivan B. Zoch i Josip Mencin, gl. autori, Prva hrvatska enciklopedija, pretisak : izd. iz 1887. – 1890., Knj. 2. : C – Gzel : obradjuje Ivan Zoch uz sudjelovanje i pripomoć mnogih književnika, Gradska tiskara, Osijek, 1996., ISBN 953-6549-05-0 (Knj. 2.), ISBN 953-6549-06-9 (cjelina), str. 186.
- ↑ Julije Novak, Računica za produžne škole, Nakladni odjel Hrvatske državne tiskare, Zagreb, 1941., str. 36.
- ↑ Stjepan Babić, Sanda Ham, Milan Moguš, Hrvatski školski pravopis, s predgovorom Radoslava Katičića, Školska knjiga, Zagreb, 2005., ISBN 953-0-40026-8, str. 128. (NSK)
Vanjske poveznice
Nedovršeni članak Pravokutnik koji govori o geometriji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.