Fluid: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Oznake: uklonjeno uređivanje mobilni uređaj m.wiki
200px je zadano
Oznaka: uklanjanje
Redak 1: Redak 1:
[[datoteka:Water drop 001.jpg|mini|desno 400px|Stvaranje [[kugla]]stih kapljica tekuće [[Voda|vode]] smanjuje [[površina|površinu]], koja je rezultat [[Površinska napetost|površinske napetosti]] [[tekućina]].]]
[[datoteka:Water drop 001.jpg|mini|desno|250px|Stvaranje [[kugla]]stih kapljica tekuće [[Voda|vode]] smanjuje [[površina|površinu]], koja je rezultat [[Površinska napetost|površinske napetosti]] [[tekućina]].]]


[[datoteka:Pressure distribution on an immersed cube.png|mini|desno|250px|[[Hidrostatički tlak]] se povećava sa dubinom. Zbog razlike tlaka na donjem dijelu kocke nastaje [[uzgon]].]]
[[datoteka:Pressure distribution on an immersed cube.png|mini|desno|250px|[[Hidrostatički tlak]] se povećava sa dubinom. Zbog razlike tlaka na donjem dijelu kocke nastaje [[uzgon]].]]

Inačica od 7. prosinca 2020. u 17:51

Stvaranje kuglastih kapljica tekuće vode smanjuje površinu, koja je rezultat površinske napetosti tekućina.
Hidrostatički tlak se povećava sa dubinom. Zbog razlike tlaka na donjem dijelu kocke nastaje uzgon.

Fluid (lat. fluidum: tekućina) je tekućina ili plin, tekuća ili plinovita kemijska tvar kojoj molekule lako mijenjaju svoj relativan položaj (voda, zrak i drugo). Privlačne sile među česticama u fluidu slabije su od sila među česticama čvrste tvari, ali su još uvijek dovoljno velike da izazovu viskoznost. Između fluida velike viskoznosti i amorfne čvrste tvari granica nije strogo određena. Idealni fluid je fluid kojemu su viskoznost, površinska napetostkapilarnost i ostale posljedice međumolekularnih sila zanemarive. Proučavanjem svojstava fluida bavi se mehanika fluida, koja se dijeli na hidrostatikuhidrodinamikuaeromehaniku. [1]

Mehanika fluida

Mehanika fluida ili hidromehanika je grana fizike koja proučava zakone ravnoteže i strujanja fluida, a obuhvaća hidrostatikuhidrodinamiku. Polazi od pretpostavke da su fluidi neprekidni odnosno zanemaruje njihovu molekularnu građu. Zakoni su jednaki za tekućine i plinove, dok je stišljivost plinova zanemariva.

Nastojanja da se otkriju zakoni gibanja tekućine sežu u najdalju prošlost, no znanstvenu je podlogu hidromehanika dobila u 18. stoljeću (Daniel Bernoulli, Jean le Rond d'Alembert, Leonhard Euler). Najprije se razvila takozvana klasična mehanika fluida, kojoj je predmet proučavanja idealna ili savršena tekućina, to jest tekućina bez trenja (viskoznost), nestlačiva i nerastegljiva. Međutim, mnogi rezultati dobiveni takvim idealiziranjem nisu bili upotrebljivi u praksi i to osobito zbog zanemarivanja trenja. Zbog toga se nastoje odrediti prirodni zakoni prema kojima se vladaju realni fluidi (hidraulika). Rješavanje problema hidromehanike može biti matematički složeno pa se danas najčešće koriste numeričke metode i računala. [2]

Izvori

  1. fluid, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.
  2. hidromehanika ili mehanika fluida, [2] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.