Otok: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
→‎Definicija: Zamjena slike pogrešnog jezera koje nije na otoku
Neću zasad brisati, ali dosta podataka i definicija je ovdje bez izvora. Dodajem podatke iz ljetopisa DZS iz 2009. - u kasnijim ljetopisima nema podataka o broju otoka
Redak 1: Redak 1:
{{dz}}
{{dz}}
[[Datoteka:Otok prvic.jpg|desno|250px|thumb|Otok Prvić na [[Jadransko more|sjevernom Jadranu]]]]
[[Datoteka:Otok prvic.jpg|desno|250px|thumb|Otok Prvić na [[Jadransko more|sjevernom Jadranu]]]]
'''Otok''' je dio kopna manji od [[kontinent]]a a veći od [[hrid|hridi]] (stijene, [[rt|rta]], grebena). Može se nalaziti u [[rijeka (vodotok)|rijeci]] (gdje se naziva i [[Ada (riječni otok)|ada]]), [[jezero|jezeru]] ili [[more|moru]].
'''Otok''' je [[kopno]] manje od [[kontinent]]a, a veće od [[Hrid|hridi]] koje je uvijek okruženo [[More|morem]], vodom [[Jezero|jezera]] ili [[Rijeka (vodotok)|rijeke]]. Riječni otoci ponegdje se nazivaju [[Ada|adama]].


Najveći otok: [[Grenland]]
Najveći svjetski otok je [[Grenland]].
== Definicija ==
== Definicija ==
[[Datoteka:Lake Vrana (Cres) (26033261925).jpg|desno|250px|thumb|[[Vransko jezero (Cres)|Vransko jezero]] na otoku [[Cres]]u.]]
[[Datoteka:Lake Vrana (Cres) (26033261925).jpg|desno|250px|thumb|[[Vransko jezero (Cres)|Vransko jezero]] na otoku [[Cres]]u.]]
Prema definiciji koja je utemeljena na preporukama '''Međunarodne hidrografske organizacije''' (''International Hydrographic Organization'') otok je dio kopna potpuno okružen morem.
Prema definiciji koja je utemeljena na preporukama Međunarodne hidrografske organizacije (''International Hydrographic Organization'') otok je kopno potpuno okruženo morem.{{Nedostaje izvor}}


Razdioba po površini:
Razdioba po površini:{{Nedostaje izvor}}
* otok je dio kopna potpuno okružen morem površine veće od 1 km<sup>2</sup>
* otok je kopno potpuno okružen morem površine veće od 1 km<sup>2</sup>
* '''otočić ili školj''' je kopno potpuno okruženo morem površine od 0,01 do 1 km<sup>2</sup>
* otočić ili školj je kopno potpuno okruženo morem površine od 0,01 do 1 km<sup>2</sup>
* '''hridi''' i '''grebeni''' su površina manjih od 0,01 km<sup>2</sup>.
* hridi i grebeni su površina manjih od 0,01 km<sup>2</sup>.


== Hrvatski otoci ==
== Hrvatski otoci ==
[[Datoteka:Andro Galinovic - Kornati crosses.jpg|250px|desno|thumb|[[Nacionalni park Kornati]].]]
[[Datoteka:Andro Galinovic - Kornati crosses.jpg|250px|desno|thumb|[[Nacionalni park Kornati]].]]
Broj otoka, otočića, hridi i grebena [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] je 1185. Naseljenih je otoka 2009. godine bilo 48. Nenaseljeno je 670 otoka i otočića. Stjenovitih ostataka abrazijom razorenih otočića koji su uvijek iznad morske razine ili hridi je 389, a grebena, koji su ovisno o plimi i oseci nekad potopljeni, 78.<ref name=":0">{{Citiranje weba|url=https://www.dzs.hr/hrv/publication/stat_year.htm|title=Statistički ljetopis 2009.|work=www.dzs.hr|publisher=Državni zavod za statistiku|accessdate=2021-03-11}}</ref>
Broj otoka, otočića, hridi i grebena Republike Hrvatske je 1246. Od toga je 79 otoka, 525 otočića i 642 hridi i grebena.<br>
Ukupna površina otočnog prostora [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] iznosi 3259 km<sup>2</sup>. Od toga na otoke otpada 3195.71 km<sup>2</sup>, na otočiće 62.41 km<sup>2</sup>, te na hridi i grebene 1.44 km<sup>2</sup>.


Ukupna dužina [[obalna crta|obalne crte]] otoka, otočića i hridi je 4398 km. Od toga na otoke otpada 3573 km, na otočiće 717 km, te na hridi i grebene 107 km.
Ukupna površina otočnog prostora [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] iznosi 3259 km<sup>2</sup>. Od toga na otoke otpada 3196 km<sup>2</sup>, na otočiće 62 km<sup>2</sup>, te na hridi i grebene 1.4 km<sup>2</sup>.{{Nedostaje izvor}}


Ukupna dužina [[obalna crta|obalne crte]] otoka, otočića i hridi je 4058 km. Od toga na otoke otpada 3573 km, na otočiće 717 km, te na hridi i grebene 107 km.
----


* Površinom najveći otoci u [[Jadransko more|Jadranskome moru]] su [[Cres]] (405.70 km<sup>2</sup>) i [[Krk]] (405.22 km<sup>2</sup>).
* Površinom najveći otoci u [[Jadransko more|Jadranskome moru]] su [[Cres]] (405.8 km<sup>2</sup>) i [[Krk]] (405.8 km<sup>2</sup>).<ref name=":0" />
* Najmanji otok je [[Smokvica Vela]] uz [[Kornat]] (1.04 km<sup>2</sup>)
* Najmanji otok je [[Smokvica Vela]] uz [[Kornat]] (1.04 km<sup>2</sup>)


* Otok s najdužom obalnom crtom je [[Pag]] (302.47 km).
* Otok s najdužom obalnom crtom je [[Pag]] (269.2 km).<ref name=":0" />
* Otok s najkraćom obalnom crtom je [[Vele Orjule]] (5.8 km).
* Otok s najkraćom obalnom crtom je [[Vele Orjule]] (5.8 km).


* Najveći [[otočić]] je [[Badija]] (0.97 km<sup>2</sup>), a najmanji [[Galicija (otok)|Galicija]] (0.01 km<sup>2</sup>).
* Najveći [[otočić]] je [[Badija]] (0.97 km<sup>2</sup>), a najmanji [[Galicija (otok)|Galicija]] (0.01 km<sup>2</sup>).


'' Vidi i:'' '''[[Popis otoka Hrvatske]]'''
'' Vidi i:'' '''[[Popis otoka Hrvatske]]'''

== Izvori ==
{{Izvori}}


== Literatura ==
== Literatura ==
Redak 38: Redak 40:
== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.hhi.hr Hrvatski hidrografski institut]
* [http://www.hhi.hr Hrvatski hidrografski institut]
* [http://www.ork.hr Otočni radio Kornati]



[[Kategorija:Otoci| ]]
[[Kategorija:Otoci| ]]

Inačica od 11. ožujka 2021. u 16:43

Ovo je glavno značenje pojma Otok. Za druga značenja pogledajte Otok (razdvojba).
Otok Prvić na sjevernom Jadranu

Otok je kopno manje od kontinenta, a veće od hridi koje je uvijek okruženo morem, vodom jezera ili rijeke. Riječni otoci ponegdje se nazivaju adama.

Najveći svjetski otok je Grenland.

Definicija

Vransko jezero na otoku Cresu.

Prema definiciji koja je utemeljena na preporukama Međunarodne hidrografske organizacije (International Hydrographic Organization) otok je kopno potpuno okruženo morem.[nedostaje izvor]

Razdioba po površini:[nedostaje izvor]

  • otok je kopno potpuno okružen morem površine veće od 1 km2
  • otočić ili školj je kopno potpuno okruženo morem površine od 0,01 do 1 km2
  • hridi i grebeni su površina manjih od 0,01 km2.

Hrvatski otoci

Nacionalni park Kornati.

Broj otoka, otočića, hridi i grebena Republike Hrvatske je 1185. Naseljenih je otoka 2009. godine bilo 48. Nenaseljeno je 670 otoka i otočića. Stjenovitih ostataka abrazijom razorenih otočića koji su uvijek iznad morske razine ili hridi je 389, a grebena, koji su ovisno o plimi i oseci nekad potopljeni, 78.[1]

Ukupna površina otočnog prostora Republike Hrvatske iznosi 3259 km2. Od toga na otoke otpada 3196 km2, na otočiće 62 km2, te na hridi i grebene 1.4 km2.[nedostaje izvor]

Ukupna dužina obalne crte otoka, otočića i hridi je 4058 km. Od toga na otoke otpada 3573 km, na otočiće 717 km, te na hridi i grebene 107 km.

  • Otok s najdužom obalnom crtom je Pag (269.2 km).[1]
  • Otok s najkraćom obalnom crtom je Vele Orjule (5.8 km).

Vidi i: Popis otoka Hrvatske

Izvori

  1. a b c Statistički ljetopis 2009. www.dzs.hr. Državni zavod za statistiku. Pristupljeno 11. ožujka 2021.

Literatura

  • Duplančić Leder, T.; Ujević, T.; Čala, M. (2004): Duljine obalne crte i površine otoka na hrvatskom dijelu Jadranskog mora određene s topografskih karata mjerila 1:25 000, Geoadria, Vol. 9, No. 1, 5-32.
  • Marin Buovac: Kali na otoku Ugljanu - dokumentirani razvoj otočnog naselja na temelju grafičkoga i arhivskog materijala, Zbornik radova "Kali", Sveučilište u Zadru - Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti - općina Kali, Zadar, 2017., str. 331 - 346.

Vanjske poveznice