Braslav: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja Oznake: uklonjeno uređivanje mobilni uređaj m.wiki |
||
| Redak 2: | Redak 2: | ||
[[Image:Territory_governed_by_Braslav.png|Braslavova kneževina|thumb|300px]] |
[[Image:Territory_governed_by_Braslav.png|Braslavova kneževina|thumb|300px]] |
||
[[Datoteka:Liudevit_and_Braslav.png|mini|300px|Rane hrvatske kneževine]] |
[[Datoteka:Liudevit_and_Braslav.png|mini|300px|Rane hrvatske kneževine]] |
||
'''Braslav''' je bio posljednji poznati [[knez]] [[Panonska Hrvatska (kneževina)|Panonske Hrvatske]], a vladao je iz [[Sisak|Siska]] krajem [[9. stoljeće|9. stoljeća]]. |
'''Braslav''' (dux Brazlavo) je bio posljednji poznati [[knez]] [[Panonska Hrvatska (kneževina)|Panonske Hrvatske]], a vladao je iz [[Sisak|Siska]] krajem [[9. stoljeće|9. stoljeća]]. |
||
U izvorima se Braslavova zemlja naziva ''regnum inter Dravum et Savum flumine'' (područje između rijeka [[Drava|Drave]] i [[Sava|Save]]). |
U izvorima se Braslavova zemlja naziva ''regnum inter Dravum et Savum flumine'' (područje između rijeka [[Drava|Drave]] i [[Sava|Save]]) i označavana kao Braslavovo vojvodstvo/kneževina (Brazlavone duce). |
||
Dio Braslavove vladavine obilježen je opasnošću sa sjevera, odakle je prijetio sve jači [[Velikomoravska Kneževina|velikomoravski]] knez [[Svatopluk]] koji je bio osvojio nekadašnju [[Kocelj]]evu donjopanonsku državu. Zbog toga se [[884.]] Braslav nalazi u Konigsstadtenu (kod Tulna u današnjoj [[Donja Austrija|Donjoj Austriji]]) kako bi se ondje poklonio caru [[Karlo III., car Svetog Rimskog Carstva|Karlu III. Debelom]] i s carem uspostavio bližu suradnju protiv Svatopluka, no tada se s carem pomirio i Svatopluk. Nakon Karlove smrti ([[887.]]) [[Arnulf Karantanski]] poduzima pohod protiv Svatopluka, a na franačkoj strani sudjeluje i Braslav. Arnulf u taj rat poziva i [[Mađari|Mađare]] koji prelaze [[Karpati|Karpate]] i pomažu Francima u pobjedi nad Svatoplukom, a potom se vraćaju u svoja područja. Ipak, već [[896.]], prisiljeni bugarskim napadima, prelaze ponovno Karpate i naseljavaju se u središnjoj [[Panonska nizina|Panoniji]]. Tada Arnulf daje Braslavu upravu nad Donjom Panonijom (nekadašnjim [[Blatonski Koštel|Blatonskim Koštelom]]), no Braslav je ne uspijeva obraniti od Mađara, a Mađari dolaze na granice njegove kneževine, prodiru i u nju, a preko nje vrše pohode do [[Primorska Hrvatska (kneževina)|Primorske Hrvatske]], pa čak i do sjeveroistoka današnje [[Italija|Italije]]. Čini se da je već [[896.]] (možda i godinu – dvije kasnije) Braslav poginuo u sukobima s Mađarima. |
Dio Braslavove vladavine obilježen je opasnošću sa sjevera, odakle je prijetio sve jači [[Velikomoravska Kneževina|velikomoravski]] knez [[Svatopluk]] koji je bio osvojio nekadašnju [[Kocelj]]evu donjopanonsku državu. Zbog toga se [[884.]] Braslav nalazi u Konigsstadtenu (kod Tulna u današnjoj [[Donja Austrija|Donjoj Austriji]]) kako bi se ondje poklonio caru [[Karlo III., car Svetog Rimskog Carstva|Karlu III. Debelom]] i s carem uspostavio bližu suradnju protiv Svatopluka, no tada se s carem pomirio i Svatopluk. Nakon Karlove smrti ([[887.]]) [[Arnulf Karantanski]] poduzima pohod protiv Svatopluka, a na franačkoj strani sudjeluje i Braslav. Arnulf u taj rat poziva i [[Mađari|Mađare]] koji prelaze [[Karpati|Karpate]] i pomažu Francima u pobjedi nad Svatoplukom, a potom se vraćaju u svoja područja. Ipak, već [[896.]], prisiljeni bugarskim napadima, prelaze ponovno Karpate i naseljavaju se u središnjoj [[Panonska nizina|Panoniji]]. Tada Arnulf daje Braslavu upravu nad Donjom Panonijom (nekadašnjim [[Blatonski Koštel|Blatonskim Koštelom]]), no Braslav je ne uspijeva obraniti od Mađara, a Mađari dolaze na granice njegove kneževine, prodiru i u nju, a preko nje vrše pohode do [[Primorska Hrvatska (kneževina)|Primorske Hrvatske]], pa čak i do sjeveroistoka današnje [[Italija|Italije]]. Čini se da je već [[896.]] (možda i godinu – dvije kasnije) Braslav poginuo u sukobima s Mađarima. |
||
Inačica od 21. ožujka 2021. u 20:39
| Dodaj infookvir "monarh". (Primjeri uporabe predloška) |
Braslav (dux Brazlavo) je bio posljednji poznati knez Panonske Hrvatske, a vladao je iz Siska krajem 9. stoljeća.
U izvorima se Braslavova zemlja naziva regnum inter Dravum et Savum flumine (područje između rijeka Drave i Save) i označavana kao Braslavovo vojvodstvo/kneževina (Brazlavone duce).
Dio Braslavove vladavine obilježen je opasnošću sa sjevera, odakle je prijetio sve jači velikomoravski knez Svatopluk koji je bio osvojio nekadašnju Koceljevu donjopanonsku državu. Zbog toga se 884. Braslav nalazi u Konigsstadtenu (kod Tulna u današnjoj Donjoj Austriji) kako bi se ondje poklonio caru Karlu III. Debelom i s carem uspostavio bližu suradnju protiv Svatopluka, no tada se s carem pomirio i Svatopluk. Nakon Karlove smrti (887.) Arnulf Karantanski poduzima pohod protiv Svatopluka, a na franačkoj strani sudjeluje i Braslav. Arnulf u taj rat poziva i Mađare koji prelaze Karpate i pomažu Francima u pobjedi nad Svatoplukom, a potom se vraćaju u svoja područja. Ipak, već 896., prisiljeni bugarskim napadima, prelaze ponovno Karpate i naseljavaju se u središnjoj Panoniji. Tada Arnulf daje Braslavu upravu nad Donjom Panonijom (nekadašnjim Blatonskim Koštelom), no Braslav je ne uspijeva obraniti od Mađara, a Mađari dolaze na granice njegove kneževine, prodiru i u nju, a preko nje vrše pohode do Primorske Hrvatske, pa čak i do sjeveroistoka današnje Italije. Čini se da je već 896. (možda i godinu – dvije kasnije) Braslav poginuo u sukobima s Mađarima.
Početkom 10. stoljeća primorski knez, a potom hrvatski kralj Tomislav sjedinit će Panonsku Hrvatsku s Primorskom u jedno kraljevstvo.
Literatura
- Rudolf Horvat, Povijest Hrvatske I. (od najstarijeg doba do g. 1657.), Zagreb 1924.
- Nada Klaić, Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku, Zagreb 1975.
| Prethodnik: | Knezovi panonske Hrvatske Braslav (880. – 896.) | Nasljednik: |
| Ratimir (829. – 838.) | – |
| ||||||||