Druidi: razlika između inačica
Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8 |
Nema sažetka uređivanja Oznake: uklonjeno uređivanje VisualEditor mobilni uređaj m.wiki |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:An Arch Druid in His Judicial Habit.jpg|mini|250px|[[Ilustracija]] druida iz [[Knjiga|knjige]] "The Costume of the Original Inhabitants of the British Islands" S.R. Meyricka i C.H. Smitha (1815.)]] |
[[Datoteka:An Arch Druid in His Judicial Habit.jpg|mini|250px|[[Ilustracija]] druida iz [[Knjiga|knjige]] "The Costume of the Original Inhabitants of the British Islands" S.R. Meyricka i C.H. Smitha (1815.)]] |
||
'''Druidi''' ([[Latinski|lat.]] ''druidae'', iz galskoga; [[keltski|kelt.]] ''deru'' = [[hrast]]) je naziv za [[svećenik|svećenički stalež]] u antičkom [[Kelti|keltskom]] svijetu. Druidizam se prakticirao na području zapadne [[Europa|Europe]], sjeverno od [[Alpe|Alpa]] i na britanskom otočju sve do prevlasti [[kršćanstvo|kršćanstva]]. Druidi su štovali mnogo [[bog|bogova]], ali i prirodu i njezine elemente. Utjecaj druida bio je i socijalni i religijski. Osim što su obavljali dužnosti svećenika, bili su [[filozofija|filozofi]], [[sudstvo|suci]], [[medicina|liječnici]] i [[učitelj|učitelji]].<ref name="PRO">[http://proleksis.lzmk.hr/18543/ LZMK / Proleksis enciklopedija: druidi], pristupljeno 27. travnja 2015.</ref><ref name="HE">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=16307 LZMK / Hrvatska enciklopedija: druidi], pristupljeno 27. travnja 2015.</ref> |
'''Druidi''' ([[Latinski|lat.]] ''druidae'', iz galskoga; [[keltski|kelt.]] ''deru'' = [[hrast]]) je naziv za [[svećenik|svećenički stalež]] u antičkom [[Kelti|keltskom]] svijetu. Druidizam se prakticirao na području zapadne [[Europa|Europe]], sjeverno od [[Alpe|Alpa]] i na britanskom otočju sve do prevlasti [[kršćanstvo|kršćanstva]].Postojanje druide su otkrili povijenicari Druidi su štovali mnogo [[bog|bogova]], ali i prirodu i njezine elemente. Utjecaj druida bio je i socijalni i religijski. Osim što su obavljali dužnosti svećenika, bili su [[filozofija|filozofi]], [[sudstvo|suci]], [[medicina|liječnici]] i [[učitelj|učitelji]].<ref name="PRO">[http://proleksis.lzmk.hr/18543/ LZMK / Proleksis enciklopedija: druidi], pristupljeno 27. travnja 2015.</ref><ref name="HE">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=16307 LZMK / Hrvatska enciklopedija: druidi], pristupljeno 27. travnja 2015.</ref> |
||
Spominju ih grčki i rimski pisci ( [[Diogen Laertije]], [[Gaj Julije Cezar]], [[Plinije Stariji|Plinije]], [[Diodor Sicilski]] i [[Tacit]]). O njihovu se učenju zna malo, a neodređeni podatci sačuvali su se u usmenoj predaji, u welških pisaca i u [[Irci|irskom]] [[folklor]]u, gdje su nastale legende o njihovoj učenosti i filozofiji. Druidi su prinosili žrtve, često i ljudske, a nisu znali za hramove ni likove bogova.<ref name="PRO"/> |
Spominju ih grčki i rimski pisci ( [[Diogen Laertije]], [[Gaj Julije Cezar]], [[Plinije Stariji|Plinije]], [[Diodor Sicilski]] i [[Tacit]]). O njihovu se učenju zna malo, a neodređeni podatci sačuvali su se u usmenoj predaji, u welških pisaca i u [[Irci|irskom]] [[folklor]]u, gdje su nastale legende o njihovoj učenosti i filozofiji. Druidi su prinosili žrtve, često i ljudske, a nisu znali za hramove ni likove bogova.<ref name="PRO"/> |
||
Inačica od 20. listopada 2021. u 10:03
Druidi (lat. druidae, iz galskoga; kelt. deru = hrast) je naziv za svećenički stalež u antičkom keltskom svijetu. Druidizam se prakticirao na području zapadne Europe, sjeverno od Alpa i na britanskom otočju sve do prevlasti kršćanstva.Postojanje druide su otkrili povijenicari Druidi su štovali mnogo bogova, ali i prirodu i njezine elemente. Utjecaj druida bio je i socijalni i religijski. Osim što su obavljali dužnosti svećenika, bili su filozofi, suci, liječnici i učitelji.[1][2]
Spominju ih grčki i rimski pisci ( Diogen Laertije, Gaj Julije Cezar, Plinije, Diodor Sicilski i Tacit). O njihovu se učenju zna malo, a neodređeni podatci sačuvali su se u usmenoj predaji, u welških pisaca i u irskom folkloru, gdje su nastale legende o njihovoj učenosti i filozofiji. Druidi su prinosili žrtve, često i ljudske, a nisu znali za hramove ni likove bogova.[1]
Druidski horoskop
Druidski "kalendar drveća" godinu je dijelio na 14 dijelova, od kojih je 13 dijelova imalo po 28 dana, dok je posljednji sadržavao samo jedan dan. Taj je dan – po druidskom vjerovanju – djelić vječnosti smješten između kraja i početka svega što nas okružuje:[3]
- breza – Beth, od 24. prosinca do 20. siječnja
- oskoruša – Luis, od 21. siječnja do 17. veljače
- jasen – Nion, od 18. veljače do 17. ožujka
- joha – Fearn, od 18. ožujka do 14. travnja
- bijela vrba – Saille, od 15. travnja do 12. svibnja
- glog – Huat, od 13. svibnja do 9. lipnja
- hrast – Druir, od 10. lipnja do 7. srpnja
- imela – Tinne, od 8. srpnja do 4. kolovoza
- lijeska – Coll, od 5. kolovoza do 1. rujna
- borovnica – Nuir, od 2. rujna do 29. rujna
- bršljan – Egort, od 30. rujna do 27. listopada
- tisa – Ngetal, od 28. listopada do 24. studenoga
- bazga – Ruis, od 25. studenoga do 22. prosinca
- topola – Eadha, 23. prosinca
Danom 23. prosinca zatvara se ciklus od trinaest razdoblja koji predstavljaju druidsku godinu.[3]
Izvori
- ↑ a b LZMK / Proleksis enciklopedija: druidi, pristupljeno 27. travnja 2015.
- ↑ LZMK / Hrvatska enciklopedija: druidi, pristupljeno 27. travnja 2015.
- ↑ a b AlterTV.org – Što ste po druidskom horoskopu? Arhivirana inačica izvorne stranice od 1. travnja 2015. (Wayback Machine) pristupljeno 28. travnja 2015.