Franjo Gregurić: razlika između inačica
kategorija |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 7: | Redak 7: | ||
Kad je preuzeo dužnost predsjednika Vlade, [[Hrvatska]] se nalazila u teškoj situaciji. Iako je [[25. lipnja]] [[1991]]. donijela Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti, Hrvatska je odgodila njezine pravne učinke zbog tromjesečnog ''moratorija'' međunarodne zajednice, stoga nije bila međunarodno priznata kao samostalna [[država]]. U tzv. Krajini izbili su nemiri pobunjenih [[Srbi|Srba]]. Nekoliko tjedana kasnije, nakon nekoliko neuspjeha još neiskusne [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]], u Vladu su ušli i članovi drugih političkih stranaka zastupljenih u [[Sabor Republike Hrvatske|Saboru]] (osim [[HSP]]-a). Ta Vlada kasnije je bila poznata i kao ''Vlada nacionalnog jedinstva''. |
Kad je preuzeo dužnost predsjednika Vlade, [[Hrvatska]] se nalazila u teškoj situaciji. Iako je [[25. lipnja]] [[1991]]. donijela Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti, Hrvatska je odgodila njezine pravne učinke zbog tromjesečnog ''moratorija'' međunarodne zajednice, stoga nije bila međunarodno priznata kao samostalna [[država]]. U tzv. Krajini izbili su nemiri pobunjenih [[Srbi|Srba]]. Nekoliko tjedana kasnije, nakon nekoliko neuspjeha još neiskusne [[Hrvatska vojska|Hrvatske vojske]], u Vladu su ušli i članovi drugih političkih stranaka zastupljenih u [[Sabor Republike Hrvatske|Saboru]] (osim [[HSP]]-a). Ta Vlada kasnije je bila poznata i kao ''Vlada nacionalnog jedinstva''. |
||
Za vrijeme mandata Gregurićeve vlade, Hrvatska je se konačno osamostalila (Odluka Sabora od [[8. listopada]] [[1991]].), a [[15. siječnja]] [[1992]]. priznata je od strane međunarodne zajednice. U veljači [[1992]]., vlada nacionalnog jedinstva počela se raspadati. Najprije ju je napustio [[Dražen Budiša]], predsjednik [[HSLS]]-a, iz protesta što je Vlada ponudila autonomiju krajinskim Srbima, a za uzvrat je tražila njihovo priznanje hrvatskog suvereniteta. Budišinu odluku slijedili su i predstavnici drugih stranaka osim HDZ-a. Do kraja |
Za vrijeme mandata Gregurićeve vlade, Hrvatska je se konačno osamostalila (Odluka Sabora od [[8. listopada]] [[1991]].), a [[15. siječnja]] [[1992]]. priznata je od strane međunarodne zajednice. U veljači [[1992]]., vlada nacionalnog jedinstva počela se raspadati. Najprije ju je napustio [[Dražen Budiša]], predsjednik [[HSLS]]-a, iz protesta što je Vlada ponudila autonomiju krajinskim Srbima, a za uzvrat je tražila njihovo priznanje hrvatskog suvereniteta. Budišinu odluku slijedili su i predstavnici drugih stranaka osim HDZ-a. Do kraja njegovog mandata Gregurićevu Vladu ponovno su popunili ministri iz [[HDZ]]-a. |
||
Nakon parlamentarnih izbora [[1992]]. godine postao je zastupnikom u Saboru. Obnašao je i dužnost predsjednika Hrvatske vatrogasne zajednice |
Nakon parlamentarnih izbora [[1992]]. godine postao je zastupnikom u Saboru. Obnašao je i dužnost predsjednika Hrvatske vatrogasne zajednice |
||
Inačica od 4. listopada 2007. u 18:06
Franjo Gregurić (Lobor, 12. listopada 1939.), hrvatski političar, treći predsjednik Vlade Republike Hrvatske.
Prije 1990-te bio je zaposlen na rukovodećim mjestima u državnom poduzeću Astra.
17. srpnja 1991., kao člana HDZ-a, predsjednik Franjo Tuđman postavio ga je za predsjednika Vlade Republike Hrvatske.
Kad je preuzeo dužnost predsjednika Vlade, Hrvatska se nalazila u teškoj situaciji. Iako je 25. lipnja 1991. donijela Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti, Hrvatska je odgodila njezine pravne učinke zbog tromjesečnog moratorija međunarodne zajednice, stoga nije bila međunarodno priznata kao samostalna država. U tzv. Krajini izbili su nemiri pobunjenih Srba. Nekoliko tjedana kasnije, nakon nekoliko neuspjeha još neiskusne Hrvatske vojske, u Vladu su ušli i članovi drugih političkih stranaka zastupljenih u Saboru (osim HSP-a). Ta Vlada kasnije je bila poznata i kao Vlada nacionalnog jedinstva.
Za vrijeme mandata Gregurićeve vlade, Hrvatska je se konačno osamostalila (Odluka Sabora od 8. listopada 1991.), a 15. siječnja 1992. priznata je od strane međunarodne zajednice. U veljači 1992., vlada nacionalnog jedinstva počela se raspadati. Najprije ju je napustio Dražen Budiša, predsjednik HSLS-a, iz protesta što je Vlada ponudila autonomiju krajinskim Srbima, a za uzvrat je tražila njihovo priznanje hrvatskog suvereniteta. Budišinu odluku slijedili su i predstavnici drugih stranaka osim HDZ-a. Do kraja njegovog mandata Gregurićevu Vladu ponovno su popunili ministri iz HDZ-a.
Nakon parlamentarnih izbora 1992. godine postao je zastupnikom u Saboru. Obnašao je i dužnost predsjednika Hrvatske vatrogasne zajednice
| |||||||||||||||
