Nikola Poplašen

Izvor: Wikipedija
Nikola Poplašen
6. predsjednik Republike Srpske
trajanje službe
4. studenog 1998. – 5. ožujka 1999.
(odluka o smjeni izvršena 2. rujna 1999.)
Premijer(i) Milorad Dodik
Prethodnik Biljana Plavšić
Nasljednik Mirko Šarović
Rođenje 1951.
Politička stranka SDS (1991. – 1993.)
SRS RS (1993. – 2013.)
SNS RS (od 2013.)
Zanimanje sveučilišni profesor

Nikola Poplašen (srp. Никола Поплашен; Stanišić, Sombor, 1951.), srpski bosanskohercegovački političar, predsjednik Republike Srpske između studenog 1998. i rujna 1999. Zbog odbijanja imenovanja Milorada Dodika mandatarom za sastav vlade, smijenio ga je visoki predstavnik Carlos Westendorp u ožujku 1999., no odluka o smjeni provedena je tek u rujnu.

Poplašen je u ožujku 1993., u vrijeme rata u Bosni i Hercegovini osnovao Srpsku radikalnu stranku. Stranku je osnovao zato što je vjerovao da cilj SDS-a nije ujedinjenje svih Srba u jednoj državi te da nemaju dovoljnu autonomiju u odnosu prema Slobodanu Miloševiću kojega je smatrao preprekom ostvarenju tog cilja; kao i zbog toga što je želio prekinuti monopol SDS-a i provesti borbu protiv kriminala i autoritarizma za koje je vjerovao da se vežu uz SDS.[1]

Na općim izborima održanim u rujnu 1998., izabran je za predsjednika Republike Srpske kao kandidat SRS RS-a i SDS-a, osvojivši 322 684 (43,86%) glasa.[2] Na dužnost je stupio 4. studenog 1998. U to vrijeme Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a bio je predsjednik vlade od prošlih izbora 1996.[3] Nakon što Dragan Kalinić iz SDS-a nije uspio dobiti većinu za sastavljanje vlade, Poplašen je, nakon što se sastao s jugoslavenskim predsjednikom Miloševićem, za mandatara imenovao Branu Miljuša, člana SNSD-a Milorada Dodika. No kako nije imao podršku, izbačen je iz stranke. Miljuš je uživao Miloševićevu podršku, dok je visoki predstavnik Carlos Westendorp podržavao Dodika kao umjerenog političara.[4]

Poplašen je u ožujku 1999. pokušao smijeniti Dodika pozivajući se na ustavne ovlasti, zbog čega je Westendorp zaprijetio Poplašenu da će ga suspendirati, što je 5. ožujka i učinio, optuživši ga za rušenje Daytonskog sporazuma. Westendorpovu odluku Poplašen je ocijenio "nedemokratskom i nedejtonskom" te je nije prihvatio, dok ju je Dodik podržao objašnjenjem da Poplašen je ugrožavao instituciju predsjednika, te da ju je Westendorp zaštitio. U to vrijeme trajala je i arbitraža oko Brčkog koje je na isti dan proglašeno distriktom, a kako je Dodik prethodno obećao dati ostavku ako ne pripadne Republici Srpskoj, to je i učinio. Međutim, Westendorp je zamolio Dodika da promijeni odluku, pa je ovaj dva dana kasnije i najavio takvu mogućnost. Tog dana je Narodna skupština Republike Srpske podržala Poplašena i glasovala protiv Westendorpove odluke o smjeni, a Poplašena su podržali i Dodikovi koalicijski partneri. Westendorp je, međutim, ignorirao odluku Narodne skupštine i 8. ožujka proglasio odluku konačnom. Zahvaljujući Westendorpovoj odluci, Dodik je ostao predsjednik Vlade do siječnja 2001.[3]

Kako je imao zabranu kandidiranja na izborima, Poplašen je, zajedno s drugim suradnicima, 29. svibnja 2002. dao ostavku na mjesto predsjednika SRS-a RS-a kako bi stranci omogućio da se kandidira na općim izborima 2002.[5]

Na 20. obljetnicu osnivanja Republike Srpske, 12. siječnja 2012., predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik odlikovao ga je Ordenom Republike Srpske.[6]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. Caspersen, 2010., str. 141.
  2. Izvješće izbornih rezultata - sažetak prebrojavanja glasova. Središnje izborno povjerenstvo. Pristupljeno 12. srpnja 2014.
  3. a b Sjećanje na diktaturu visokog predstavnika: 15 godina od smjene Nikole PoplašenaArhivirana inačica izvorne stranice od 14. srpnja 2014. (Wayback Machine) (na srpskom). Kontakt radio, 5. ožujka 2014. Pristupljeno 12. srpnja 2014.
  4. Nenad Lj. Stefanović: Novi mandatar u RSArhivirana inačica izvorne stranice od 15. studenoga 2013. (Wayback Machine) (na srpskom). Vreme, 9. siječnja 1999. Pristupljeno 12. srpnja 2014.
  5. Nikola Poplašen podnio ostavku na mjesto predsjednika SRS-a (na srpskom). Cyber Bulevar, 29. svibnja 2002. Pristupljeno 12. srpnja 2014.
  6. Српска обиљежава 20 година постојања, дан и крсну славу светог Стефана (na srpskom). Radiotelevizija Republike Srpske, 10. siječnja 2012. Pristupljeno 12. srpnja 2014.