Biljana Plavšić

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Biljana Plavšić

Biljana Plavšić (Tuzla, 7. srpnja 1930.), bosanskohercegovačka političarka, sveučilišna profesorica i ratna zločinka.

Bila je jedan od osnivača Republike Srpske i njena druga predsjednica (1996.-1998.). Zbog ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i teškog kršenje običaja i pravila rata počinjenih u stvaranju Republike Srpske, tj. u tijeku Rata u Bosni i Hercegovini, pravomoćno je na Haaškom sudu osuđena na 11 godina zatvora.[1]

Životopis[uredi VE | uredi]

Odrasla je u Sarajevu. Diplomirala je biologiju na PMF-u u Zagrebu, gdje je i doktorirala botaniku. Poslije specijalističkih studija u SAD-u, bila je profesor biologije, šef katedre za biologiju i dekan Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.[2] Objavila je oko stotinu znanstvenih radova.[3]

Od 1990. do 1992. godine je bila članica predsjedništva Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, potom je nakon početka Rata u Bosni i Hercegovini i proglašenja Republike Srpske postala popredsjednicom te tvorevine (1992.-1996.), te je potom postala druga predsjednica Republike Srpske, u razodblju 19. srpnja 1996. do 4. srpnja 1998.

Bila je predsjednica Republike Srpske od 1996. do 1998. godine.

Tužiteljstvo Međunarodnog suda za ratne zločine u Haagu optužilo ju je za ratni zločin, genocid, zločin protiv čovječnosti i teško kršenje običaja i pravila rata, te je nakon suđenja i pravomoćno osuđena (zahvaljujući nagodbi s tužiteljstvom oslobođena je optužbe za genocid). Osuđena je na 11 godina zatvora.[4] Nakon izdržavanja većeg dijela kazne u švedskom zatvoru, puštena je na slobodu 27. listopada 2009. godine.[5]

Biljana Plavšić postala je neslavna kada je slikana kako prekoračuje leš ubijenog Bošnjaka i srdačno čestita Željku Ražnatoviću Arkanu nakon izvršenog masakra u Bijeljini 1992. godine.[6]

Jedna od mnogih njenih huškačkih izjava[7] je i:

Wikicitati „Srba ima 12 milijuna, neka ih šest milijuna pogine. Opet će ona druga polovica uživati u plodovima rada i borbe.”

Izvori[uredi VE | uredi]