Priboj (Lopare, BiH)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Disambig.svg Za druga značenja, pogledajte Priboj (razdvojba).
Priboj
Priboj na karti BiH
Priboj
Priboj
Priboj na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Entitet Republika Srpska
Općina/Grad Lopare
Zemljopisne koordinate 44°36′N 18°56′E / 44.60°N 18.93°E / 44.60; 18.93Koordinate: 44°36′N 18°56′E / 44.60°N 18.93°E / 44.60; 18.93
Stanovništvo (1991.)
 - ukupno 1.833
Pribojska crkva.jpg
Pribojska crkva

Priboj je naseljeno mjesto u sastavu općine Lopare, Republika Srpska, BiH. Jedno je od najvećih i najljepših mjesta na području općine Lopare.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Nalazi se u sjeveroistočnoj Bosni i Hercegovini, pored magistralnog puta Bijeljina-Tuzla i udaljen je oko trideset kilometara od Tuzle. Kroz mjesto protiče rijeka Janja, čiji se izvor nalazi ispod jednog od najvećih vrhova Majevice. Inače mjesto je povezano autobuskim saobraćajem sa svim većim gradovima širom Bosne i Hercegovine, Republike Srbije, Republike Hrvatske i šire.

Povijest[uredi VE | uredi]

Pošto su u srednjem vijeku ovim prostorima Balkana često harale kuga i mnoge druge zarazne bolesti od kojih je u pojedinim selima umiralo gotovo svo seosko stanovništvo, tako da je ovo područje bilo slabije naseljeno, istovremeno su u Crnoj Gori i Hercegovini bila česta iseljavanja stanovništva prije svega zbog teške ekonomske i životne situacije kao i čestih krvnih osveta, što je možda bio i jedan od razloga njihovog doseljavanje na Majevicu i područje Priboja.

Priboj je u neku ruku jedno naselje koje se u mnogo čemu razlikuje od ostalih podmajevičkih sela. To je slobodno se može reći jedna urbana sredina, koja je prije mnogih podmajevičkih naselja pa i samog općinskog sjedišta Lopara, imala izgrađene osnovne objekte infrastrukture. Za vrijeme vladavine Austro-Ugarske monarhije, kroz Priboj je izgrađen put Bijeljina- Ugljevik- Teočak- Priboj- Lopare- Tuzla koji je građen krajem 19. i početkom 20. vijeka.

Osnovna škola u Priboju je počela sa radom 1880, a prva crkva je sagrađena 1883. godine. Pred sam početak Drugog svjetskog rata, 1937- 1938. godine u Priboju je izgrađena veterinarska ambulanta, a također i zgrada za potrebe ljekarske ambulante i stan za ljekara. Poslije završetka Drugog svjetskog rata sagrađeni su: dom kulture, zdravstvena ambulanta, asfalni put Bijeljina-Tuzla i mnogi drugi objekti od posebnog značaja za stanovništvo Priboja i okoline.

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

U Priboju se nalazi osnovna škola "Veljko Čubrilović", koja je dobila ime po Veljku Čubriloviću bratu Vase Čubrilovića, koji je u školi radio kao učitelj od 1910. do 1914. godine. Njega su, austrougarske vlasti osudile 1915. godine na smrt vješanjem zbog učešća u Sarajevskom atentatu na tadašnjeg austrougarskog prijestolonasljednika Franje Ferdinanda.

Prije sadašnje škole postojala je i jedna starija četvorogodišnja škola blizu pribojske crkve koja je podignuta 1893. godine. Zgradu škole je podigla crkva uz svesrdnu pomoć naroda pribojskog kraja. Nju su pohađalji đaci iz Rastošnice, Teočaka, Zabrđa, Sniježnice, Sapne itd. Nakon izgradnje škola u tim mjestima, broj đaka u Priboju se smanjio. Škola je zapaljena 1941. godine i odmah po zavretku drugog svjetskog rata izvršena je njena obnova i stavljanje u funkciju. Nakon izgradnje nove škole (današnja središnja škola) 1960. godine učionice stare škole su i dalje korištene pošto je u to vrijeme bio veliki broj đaka koje, iako su išli u dvije smjene, nove školske prostorije nisu mogle da prime. Zgrada stare škole je djelimično renovirana krajem 80-tih godina, prošlog vijeka.

Osim ove središnje škole postoji još nekoliko područnih škola i to u Tobutu, Peljavama, Podgori, Brijestu i u Lipovicama. Škola u Priboju je devetogodišnja (prvi razred predškolsko obrazovanje), dok su ove ostale petogodišnje, nakon čega đaci iz područnih škola nastavljaju dalje školovanje u Priboju od šestog razreda. U današnje vrijeme broj učenika u ovoj školi je u blagom padu sa svakom novom školskom godinom

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Priboj
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Srbi 1.765 (96,29%) 1.794 (95,62%) 2.108 (99,38%)
Hrvati 7 (0,38%) 3 (0,15%) 0
Muslimani 0 2 (0,10%) 2 (0,09%)
Jugoslaveni 36 (1,96%) 54 (2,87%) 0
ostali i nepoznato 25 (1,36%) 23 (1,22%) 11 (0,51%)
ukupno 1.833 1.876 2.121

Izvor[uredi VE | uredi]

  • Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.



Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Nedovršeni članak Priboj (Lopare, BiH) koji govori o naselju u Bosni i Hercegovini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.