Razgovor:Zajednica LGBT osoba

Kategorije

Članak ima preusmjerenje i kategorije - neadekvatno. Kategorija "politika" je izlišna.--Davor Moravek 02:51, 27. kolovoza 2006. (CEST)

En wiki je sve članke koji se tiču LGBTIQ kategorizirala u kategoriju "LGBT culture" (u našem slučaju, to bi bila "Kategorija:Kultura LGBTIQ"). Mislim da je to dobra ideja. Što kažu drugi? --Zmaj 13:27, 5. rujna 2006. (CEST)

Meni se čini to okej. Trebalo bi onda uključiti u to još i članke: gej, lezbijka, Zagreb Pride, queer...Onda se može i transrodnost podijeliti jer i tamo ima neke stvari koje bi mogle pod "kulturu" itd... Kada bude dovoljno članaka (a u procesu sam da regrutiram neke osobe koje bi mogle pisati), mozda bi mogli za nekoliko mjeseci imati i dovoljno materijala za: Portal LGBT

--daraptii 20:23, 5. rujna 2006. (CEST)

Naravno, ima dovoljno članaka koji se tiču LGBTIQ i zaslužuju svoju zasebnu kategoriju, a jednom i portal. --Roberta F. 20:28, 5. rujna 2006. (CEST)

Zašto je ovo LGBTIQ ? Zer ne bi trebalo biti LGBT zajednica (kao na ostalim wikipedijama) ? --Goran.Smith2 20:13, 2. listopada 2006. (CEST)

To se i ja pitam, ali čini se da većina udruga koje se bave tom problematikom koriste tu kraticu. Pogledaj: lori.hr, kontra.hr, iskorak.org. Ako je vjerovati engleskoj Wikipediji, cijeli termin LGBT je sporan, a posebice sve ostale njegove varijecije. "I" za interseksualnost se izbjegava jer se oni uopće ne prepoznaju u toj kratici, niti vide išta za jedničko s gejevima i lezbijkama, slično je i s "T". A "Q" za queer je po njima isto jako problematičan termin, jer za velik broj gejeva i lezbijka uvredljiv, slično kao "peder" u Hrvatskoj. Nadam se da će netko dati citat kada je odlučeno da će se koristiti ta kratica u RH. Zokiboy 18:41, 1. lipanj 2007. (CEST)

Ja sam počeo pisati na Hrvatskoj Wikipediji članak LGBT zato jer je taj članak na Engleskoj Wikipediji glavni što se tiče ove teme, te je na Engelskoj Wikipediji ujedno stvorena posebna kategorija pod nazivom Category:LGBT u koju su onda svrstanni svi članci na ovu temu. Stoga mislim da bi ime ovog članka iz LGBTIQ trebalo promijeniti u Gej zajednica ili u LGBT zajednica, pošto je stavljeno da je engleska verzija članka LGBTIQ članak koji nosi ime Gay community. Ja ću nastaviti uređivati članak LGBT, te bi ujedno taj trebao biti krovni članak na ovu temu. Ujedno sam i pokušao i stvoriti jednu kategoriju koja bi onda služila za ujedinjenje svih članaka vezanih za tu temu, te sam je nazvao Kategorija:LGBT, ali se ta kategorija još nije pojavila iako je na stranici Wikipedija:Kategorije pisalo da će se kategorija sama stvoriti čim ju neko na dnu članaka napravi ako ima bar 5 članaka koja su stavljena u tu kategoriju. Ja sam do sada u tu kategoriju stavio 12 članaka. The Knight in shining armor 17:15, 23. prosinca 2008. (CEST)

Netočnosti

Uklonio sam odlomke koji je iznosio niz tendencioznih netočnosti. Što se tiče nasljeđivanja. Nijednim zakonom naslijeđena imovina ne postaje automatski vlasništvo onog drugog partnera. O kojoj god se zajednici radi, bračnoj, izvanbračnoj ili istospolnoj. Navoditi da je to pravna i državna diskriminacija je tendenciozno i netočno. Također nijedan zakon nikome ne daje pravo na "zajedničku imovinu", ako to zaista nije zajednička stečevina. Zatim se u tekstu pretpostavlja i krivo predstavlja "podjela imovine" na nekakve polovice. Rijeć je o nužnom dijelu na kojega uvijek i u bilo kojoj vezi imaju pravo tražiti svi nasljednici redom navedeni u zakonu, što nema veze s diskriminacijom. Ili pak ima veze s diskriminacijom svih uključenih strana u ostavinskom postupku. Druga se pitanja mogu riješiti oporukom, doživotnim i dosmrtnim ugovorima. Mnogo toga se može riješiti pravnim ugovorima, ali mora postojati spremnost obje strane na sklapanje doživotnog/dosmrtnog ugovora. Za tako nešto osobe čak ne moraju biti u nikakvoj "emotivnoj zajednici". Hrvatsko državljantsvo dobiva se 1. podrijetlom; 2. rođenjem na teritoriju Republike Hrvatske; 3. prirođenjem; 4. po međunarodnim ugovorima. Nikome se ne jamči da bračni drug mora dobiti državljanstvo, već može. To je velika razlika. U obiteljskom zakonu bi se moglo svašta proglasiti diskriminacijom, posebno dobna. Zadnju riječ moraju imati odgovorne osobe koje donose odluku o podobnosti para ili osobe kojoj se dijete daje na posvajanje. Hoće li stručni radnici centra za socijalnu skrb prepustiti dijete u dom sado-mazohizma, raznim fetišistima ostaje njima na procjenu. Međutim zakon mora biti postavljen da u prvom redu štiti dijete i ono što je za dijete najbolje, ne posvajatelje.

Lažna teza o diskrimininaciji na temelju spolnih aktivnosti, muškarcima koji su imali seks s muškarcima, HIV infekcije ili zlupotrebi droga? Nisam još provjerio postoji li gdje među ovim mnogobrojnim tekstovima o istospolnoj seksualnosti opis problema spolnih odnosa između muškaraca i koji dio tijela oni koriste umjesto vagine tijekom svojih spolnih odnosa.Debelo crijevo je evolucijski razvijeno na način ljudske prehrane (svežderi) i pražnjenju probavljenih ostataka hrane. Anus je organ za izlučivanje fecesa. Kod vaginalnog spolnog odnosa prenošenje AIDS-a sa prezervativom je 1:1000, ali kod homoseksualnog je 20 puta viša. U državama s pandemijom AIDS-a ni besplatni kondomi nisu uspjeli smanjiti širenje bolesti. Kako rektum nije spolni organ i nije predviđen za traume koje nastaju kao posljedica analnog snošaja, krvarenja su u tom području vrlo česta. Redovito prakticiranje analnih odnosa dovodi nakon nekog vremena do rektalne inkontinencije (nemogućnosti zadržavanja izmeta) kao posljedica mehaničkih sila na analni sfinkter. Zbog mogućeg kontakta sa krvi, ejakulatom i izmetom osobe koje prakticiraju takve odnose izlažu se većoj mogućnosti zaraze AIDS-om, HIV-om i drugim bolestima. Osim toga na jednom mjestu između svih tekstova o LGBTIQ osobama piše o rizicima spolnih odnosa između muškaraca. Muškarci koji imaju spolne odnose s muškarcima (MSM) su visoko rizična skupina za obolijevanje od hepatitisa, Sindroma stečene imunodeficijencije (AIDS/ kopnica)[11] kao i sifilisa. U Hrvatskoj je 2007. provedeno istraživanje koje ukazuje na sljedeće: njih 4,5 posto bilo je zaraženo HIV-om, a 10,6 posto ispitanika bilo je pozitivno na sifilis, a gonoreja je identificirana kod 13,2 posto muškaraca. [12] Posebno je značajan rizik za zarazom HIV-om: Od 56 dijagnosticiranih HIV infekcija u prvih 10 mjeseci 2012. bio je u 50 slučaja vjerojatni put prijenosa homoseksualno/ biseksualni odnos, što čini 89,3 % (u 2011. 48 od 76). U 4 slučaja heteroseksualni odnos (u 2011. 23 od 76), 1 1 slučaju dijeljenje pribora za intravensko korištenje droga, te u jednom slučaju nije bilo moguće doznati put prijenosa. Ovo je porast u odnosu na ranije godine - u Hrvatskoj je od 53 slučaja dijagnosticirane HIV infekcije u 2009. godini, u 40 slučajeva vjerojatni put prijenosa je muški homoseksualni odnos (u 2008. 50 od 67). [13] Ukupno u periodu od 1985. do 2012. homo/bisex je vjerojatni put prijenosa u 54,4 % svih zaraženih HIV-om. [14] Epidemiološki podaci u SAD-u ukazuju na još nepovoljniju sliku: Najveća stopa infekcije HIV-om je u gej i biseksualnih muškaraca. Iako čine tek 2 % muške populacije SAD-a [15], njihova stopa HIV infekcije je 44 puta veća nego u heteroseksualnih muškaraca. [16] Najnepovoljniju situaciju je imao grad Baltimore, 2010. je stopa zaraze HIV-om u MSM populaciji bila 38 %. Ove brojke su vrlo zabrinjavajuće. Tendenciozno je optuživati zakone i državu za diskriminaciju zbog provođenja javnozdravstvenih mjera u svrhu zaštite svih. Svaka bi država s uređenim javnim zdravtvom morala biti dužna provoditi mjere za suzbijanje zaraznih bolesti. Ili njihovo spriječavanje. Zar bi trebalo dopustiti osobama s HIV infekcijom biti dobrovoljni davatelji krvi? Ukoliko bi to u Hrvatskoj dozvolili odmah se deklariram kao jehovin svjedok. Ravno ruskom ruletu. Diskriminacija nije dobra, ne valja ni zloraba pojma. Ne valja ni zaboravljanje pozitivne diskriminacije. Da isključimo daljnje teoretiziranje o diskriminaciji ovo je popis osoba koje se trajno isključuju iz davanja krvi zbog svog ponašanja ili aktivnosti izložene riziku dobivanja zaraznih bolesti koje se mogu prenijeti krvlju:

   ovisnici o alkoholu ili drogama,
   muškarci koji su u životu imali spolne odnose s drugim muškarcima,
   žene i muškarci koji su imali spolni odnos s prostitutkama,
   osobe koje često mijenjaju seksualne partnere (promiskuitetne osobe),
   osobe koje su uzimale drogu intravenskim putem,
   osobe koje su liječene zbog spolno prenosivih bolesti (sifilis, gonoreja),
   osobe koje su HIV-pozitivne,
   seksualni partneri gore navedenih osoba.

Privremeno odbijanje darivatelja:

   osobe koje su konzumirale alkoholna pića unutar 8 sati prije darivanja krvi
   s lakšim akutnim bolesnim stanjima (prehlade, poremetnje probavnog sustava, smanjenog željeza u krvi i sl.),
   nakon operativnih zahvata,
   nakon primanja transfuzija, primanja nekih cjepiva,
   s lakšom poremetnjom krvnog tlaka
   žene za vrijeme menstruacije, trudnoće i dojenja
   osobe koje toga dana obavljaju opasne poslove( rad na visini, dubini)

U ovom tekstu se također pojavljuje reciklaža istog teksta. Od toga "pate" mnogi članci povezani s ovom temom. Ne znam gdje je problem. U nečitanju već napisanog ili namjernom ponavljanju. Da bi se neke stvari razjasnile i da se ne ponavljamo, prenosimtočke Zakona koji je već 10 godina u Hrvatskoj na snazi gdje piše o pravima i obvezama parova u istospolnoj zajednici:

ZAKON O ISTOSPOLNIM ZAJEDNICAMA

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje istospolna zajednica i pravni učinci postojanja te zajednice.

Članak 2.

Istospolna zajednica, u smislu ovoga Zakona, je životna zajednica dviju osoba istog spola (u daljnjem tekstu: partner/ica) koje nisu u braku, izvanbračnoj ili drugoj istospolnoj zajednici, a koja traje najmanje tri godine te koja se temelji na načelima ravnopravnosti partnera, međusobnog poštovanja i pomaganja, te emotivnoj vezanosti partnera.

Članak 3.

Istospolnom zajednicom smatra se životna zajednica osoba koje:

– su starije od 18 godina,

– nisu lišene poslovne sposobnosti,

– nisu krvni srodnici u ravnoj lozi, a u pobočnoj zaključno do četvrtog stupnja.

Članak 4.

Pravni učinci postojanja istospolne zajednice su pravo na uzdržavanje jednog od partnera/ice i pravo na stjecanje i uređiva­nje međusobnih odnosa u svezi imovine te pravo na uzajamno pomaganje.

Članak 5.

Za rješavanje sporova o pitanjima koja uređuje ovaj Zakon, nadležan je sud prema općim pravilima postupanja, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

II. UZDRŽAVANJE

Članak 6.

(1) U istospolnoj zajednici partner/ica koji nema dovoljno sredstava za život ili ih ne može ostvariti iz svoje imovine, a nije sposoban za rad ili se ne može zaposliti, ima pravo na uzdržavanje od svoga partnera/ice.

(2) Ako je prestala istospolna zajednica, partner/ica koji ispunjava uvjete iz stavka 1. ovoga članka i članka 2. ovoga Zakona ima pravo na uzdržavanje od drugog partnera/ice.

(3) Tužba za uzdržavanje može se podnijeti u roku od šest mjeseci od dana prestanka istospolne zajednice.

Članak 7.

Sud može odbiti zahtjev za uzdržavanje partnera/ice, ako bi uzdržavanje predstavljalo očitu nepravdu za drugog partnera/icu.

Članak 8.

(1) Sud može odlučiti da obveza uzdržavanja partnera/ice traje do godine dana, osobito kad je tužitelj/ica u mogućnosti u dogledno vrijeme osigurati sredstva za život na drugi način.

(2) U opravdanim slučajevima sud može produljiti obvezu uzdržavanja.

(3) Tužba za produljenje uzdržavanja može se podnijeti samo do isteka vremena za koje je uzdržavanje određeno.

Članak 9.

(1) Pravo na uzdržavanje prestaje ako partner/ica sklopi brak.

(2) Pravo na uzdržavanje prestaje sudskom odlukom ako sud utvrdi da uzdržavani partner/ica živi u izvanbračnoj ili novoj istospolnoj zajednici ili da je postao nedostojan toga prava ili ako više ne postoji koji od uvjeta iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona.

(3) Sud će odrediti da pravni učinak odluke o prestanku uzdržavanja iz stavka 2. ovoga članka nastaje i prije njene pravomoćnosti, od dana kada su nastupile pretpostavke za prestanak uzdržavanja.

Članak 10.

U postupku određivanja uzdržavanja primjenjuju se odgo­varajuće odredbe Obiteljskog zakona.

III. IMOVINSKI ODNOSI

Članak 11.

Partneri/ice mogu imati zajedničku stečevinu i vlastitu imovinu.

Članak 12.

Zajednička stečevina je imovina koju su partneri/ice stekli radom za vrijeme trajanja istospolne zajednice ili potječe iz te imovine.

Članak 13.

Partneri/ice su u jednakim dijelovima suvlasnici u zajed­ničkoj stečevini.

Članak 14.

Na zajedničku stečevinu primjenjuju se odredbe stvarnog i obveznog prava, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

Članak 15.

(1) Za poslove redovite uprave smatra se da je drugi partner/ica dao svoj pristanak ako se ne dokaže suprotno.

(2) Nepostojanje pristanka ne utječe na prava i obveze poštene treće osobe.

Članak 16.

Dobitak od igara na sreću zajednička je stečevina.

Članak 17.

(1) Imovina koju partner/ica ima u trenutku početka postojanja istospolne zajednice ostaje njegova vlastita imovina.

(2) Vlastita imovina je i imovina koju je partner/ica stekao tijekom istospolne zajednice nasljeđivanjem ili darovanjem.

Članak 18.

(1) Autorsko djelo je vlastita imovina onog partnera/ice koji ga je stvorio.

(2) Imovinska korist od autorskog prava i autorskom pravu srodnih prava ostvarenih tijekom istospolne zajednice zajednička je stečevina.

Članak 19.

(1) Imovinskopravni odnosi partnera/ice mogu se urediti ugovorom o uređenju imovinskopravnih odnosa na postojećoj ili budućoj stečevini i imovini.

(2) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka se sklapa u pisanom obliku, a potpisi partnera/ica moraju biti ovjereni.

Članak 20.

Ugovorom o uređenju imovinskopravnih odnosa partnera/ica nije dopušteno ugovoriti primjenu stranog prava na imovinskopravne odnose.

To je bio tekst zakona iz 2003. godine. Još uvijek je na snazi.

Članak napisan na wikipediji napisan je u skladu sa rodnom ideologijom i pristrano. Uklonio sam netočnosti koje sam uočio na prvi pogled. između njih se moglo uočiti upravo jedno od traženja na "posebno pravo" koje po autorima članka/aktivistima spada pod uvrjedljivu terminologiju. Želja za pravom na "zajedničku imovinu" u koju bi ušla nasljeđena ili darovana imovina je zaista traženje posebnog prava (kako je pisalo u tekstu) kakvo nema nitko. Posebno pravo je zaista i kad medicinski potpuno zdravi ljudi sa zdravim reproduktivnim sistemom polažu "pravo na djecu", ali ne pomoću svojih reproduktivnih organa. Trgovina djecom je u našoj zemlji i regiji zakonom zabranjena. Traženje "posebnog prava" na trgovanje djecom je ipak "posebno pravo". Ukoliko o tome ne možemo razgovarati argumentima i nemamo medicinska ili pravno utemeljena objašnjenja, dolazimo do ideologije. Odlomak "Diskriminacija i nasilje" je općenito o nasilju, treba izdvojiti. U odlomku "Različiti oblici uređenih zajednica" nalazi se mješavina pojmova koji su više manje u članku brak i njegovih izvedenica. Također ponavljanje nabrajanja iz Kronologije legalizacije istospolnih zajednica i Trenutačnog odnosa iz Braka i istospolnosti. Obrisati, staviti poveznice, skratiti, dodati izvore. --Ilkov2 (razgovor) 11:42, 10. lipnja 2013. (CEST)

Uklapanje teksta

Tekst iz članka LGBT bi trebalo uklopiti u ovaj LGBTIQ. Nepotrebno imamo dva članka o istom pojmu. I već se prije spominjalo preimenovanje članka u LGBT zajednica, kako je i na većini ostalih Wikipedija, pa ja predlažem isto preimenovanje ovdje.--Culo-sija 12:28, 3. prosinca 2013. (CET)

Podržavam prijedlog da se tekstovi uklope u novi članak LGBT zajednica, pa se onda mogu razjasniti akronimi LGBT/LGBTIQ. Svefnleysi 00:56, 17. prosinca 2013. (CET)

Ne slažem se da valja spojiti članke o LGBT-u i zajednici LGBT-a jer druge wikipedije također razlikuju ove natuknice. U LGBT-u naglasak je stavljen na sam inicijalizam i navedeni pojam, a u zajednici LGBT-a na čitavu ovu zajednicu. Pokušat ću poplaviti naslovne natuknice vršnog predloška (uočite usput da se predložak zove LGBT, a ne LGBTQ!), ali dobro bi bilo da ostali pomognu i uskoče u pisanju natuknica niže razine. ;) Ipak sam vidio da ovdje ima suradnika zainteresiranih za ovu temu. :)

LGBT i LGBTQ nisu jedine oznake za značenje/sadržaj ovog pojma. Ovdje se može pročitati više. Postoji i kritika kratice/kratica, pa se predlaže nova sveobuhvatna kratica MSRI ili manjine seksualnih i rodnih identiteta (engl. minority sexual and gender identities ili MSGI), odnosno RSM ili rodne i seksualne manjine (engl. gender and sexual minorities ili GSM).

P. S. Nemam volje hvatati se u koštac sa sadašnjim sadržajem LGBTQ-a, ali bilo bi dobro da se premjesti na zajednicu LGBT-a i onda urade potrebne izmjene. LGBT je mrva, pa je lako napraviti izmjene i dopune članka. --Conquistador (razgovor) 00:23, 20. prosinca 2013. (CET)

Iznimno ružno

Nije u duhu našega jezika gomilanje tkavih bezvenih pokrata tipa LGTGIXRPQ... To je truba. Trebali bi naši "veseljaci" stvoriti svoju hrvatsku termionologiju, n.pr HBT (homo, bi, trans) ili nešto slično, u svakom slučaju izgovorivo. Ugurati u isti koš lezbijke, transvestite i svu tu ekipu je nebulozno- kao kad proglasiš "antifašistima" kvekere i Staljina. Ne dznam koji je postupak, no naši bi homići trebali biti više hrvatski orijenirani, a ne jadne kopije Hominterne iz SAD. Mir Harven (razgovor) 02:03, 21. prosinca 2013. (CET)

Preimenovanje

Predlažem da se članak preimenuju u nešto što bolje opisuje temu članka.

Neki od prijedloga su:

• LGBT zajednica
• Zajednica LGBT osoba / Zajednice LGBT osoba
• LGBT društveni pokreti

Svi prijedlozi su dobrodošli. :) — Hmxhmx 15:46, 16. studenog 2016. (CET)