Razgovor:Liburni

Ovako opširan članak mora biti pokriven izvorima i literaturom, kako bi se pokazalo da nije riječ o originalnom istraživanju, što bi bilo protiv pravila wikipedije. Stoga sam postavio predložak koji zahtijeva dodavanje izvora. Isto tako, neke tvrdnje koje podsjećaju na originalno istraživanje, moraju biti potvrđene relevantnim referencama koje će dokazati da je to općeprihvaćen pogled u znanosti. Osobito se to odnosi na dolazak Liburna u valu „naroda s mora“, što izgleda nevjerojatno s obzirom na suprotni pravac kretanja toga vala (s područja Balkana, Grčke i sredozemnih otoka prema Levantu). Podatak o razlikovanju genoma kvarnerskoga stanovništva (samo muškoga, pretpostavljam) mora također biti pokriven izvorom, jer je riječ o novijem istraživanju. Tvrdnja o matrijarhatu također zahtijeva referencu kako bi se vidjelo da to nije nečija hipoteza, nego općeprihvaćeno mišljenje u znanosti.--Donatus 07:02, 27. kolovoz 2007. (CEST)

Da bi se uklonio predložak „originalne ideje“ potrebno je potkrijepiti navode iz dvaju označenih poglavlja literaturom enciklopedijskog tipa koja kao svoje autore nema Mitjela ili Zyelimeera Yoshamyju, odnosno A. Ž. Lovrića (budući da je riječ o ocu i sinu). Literatura enciklopedijskog tipa potrebna je kako bi se dokazalo da nije riječ o novim istraživanjima koja nisu općeprihvaćena. U protivnom, tekst treba skratiti i jasno naznačiti da je riječ o novijim istraživanjima koja nisu općenito prihvaćena u znanosti.--Donatus 08:18, 28. kolovoz 2007. (CEST)

Budalaštine

Ajde maknite ove gluposti od Lovrića u uvodu. Kaže da su u Brončano doba tu bili Hitmiti, a onda su došli Liburni početkom Željeznog. Izmišljotina. Hitmiti su zabilježeni isključivo kao stanovnici istočne Istre a ne cijele naše jadranske obale kako sugerira tekst.

Ne postoji teorija da su Liburni došli ovdje u sklopu kretanja Naroda s mora, nego obratno. Zaninovićeva teorija kaže da su već bili tu u Brončano doba i sudjelovali u kretanjima Naroda s mora u obrnutom pravcu! Narodi s mora su skupina od 7, 8 etnonima koji su sa sjevernog Mediterana krajem Brončanog doba napali jugoistočni Mediteran (Egipat i Levant). Zaninović to potkrepljuje onomastikom u smislu da su Liburni s naše obale ostavili trag na Levantu u sklopu tih ratničkih kretanja, a ne obratno - da su došli amo sa Levanta. Arheologija to potpuno potvrđuje jer se upravo na Liburnskom području nije dogodila nagla kulturna promjena kao u okolici na prijelazu Brončanog i Željeznog doba, jedino Liburni imaju kulturni kontinuitet iz Brončanog u Željezno. I jedino Liburni imaju gotovo više pred-indo-europskih nego indo-europskih toponima u široj okolici. Nedvojebno stariji ovdašnji narod na istom mjestu. U arheologiji se ta starija liburnska faza iz Brončanog doba naziva Proto-Liburni. Ne zato što bi to bili neki pred-Liburni, nego isključivo iz opreza jer nema zapisa liburnskog etnonima u Brončano doba.

Također, Lovrić opterećen svojim Kvarnerom navlači Liburne na silu na Kvarner iako je sigurno da su Kvarner osvojili u najkasnijoj svojoj fazi postojanja, neposredno pred dolazak Rimljana, Kvarnerom su ranije ordinirali Histri i Japodi, a Liburni južno od njih. Dok su svi ostali otoci imali skupni naziv Liburnidi, kvarnerski otoci imaju zasebni naziv Apsirtidi.

Najuži centar i etnički i politički Liburna u svim fazama su Ravni Kotari i zadarsko otočje. Zadnji veliki arheološki pronalazak vezan uz Liburne je od prije godinu dana - velika ratna luka kraj Tkona na Pašmanu (drveni dokovi na 10.000 drvenih pilota (stupova)) datirana u 2. polovinu Brončanog doba, cca najkasnije 1.500 god. pr. Kr., a sudeći prema avionskim snimkama nešto slično i na suprotnoj strani zadarskog kanala - vjerojatno 2 velike ratne luke kojima se štitio južni ulaz u zadarski kanal u kojem su bili smješteni centri liburnske aristorkracije. U Brončano doba ti su centri bili 6 gradova smještenih na potezu Nin-Ljubač (visoko urbanizirani prema Batoviću koji je jedini proučavao Brončano doba u nas), odn. Zadar i Nin u Željezno doba.

Nisu Liburni pomorci zato štio su došli morem s Levanta početkom Željeznog (koja djetinjasta ideja) nego su stariji pomorski narod na istom mjestu koji je u svim svojim fazama plovio po čitavom Mediteranu i predao nam bogatu maritimnu kulturu i znanje.

Antropološki ima naznaka (rani Suić i niakd provedena istraživanja do kraja) da su Liburni bili mješavina Mediteranaca i Dinaraca, ali mediteranski (uvjetno levantinski) fizički doprinos ne datira s prijelaza Brončano-Željezno nego iz Bakrenog doba, dakle cca prije 5-6.000 godina. Širite paraznanstvene neistine, suprotne svim znanstvenim saznanjima. Pogledah tekst o Liburnima na engleskoj wiki, nije savršen ali je sramota da je tamo tekst ipak kvalitetan a ovdje totalno smeće. 31.45.128.126 17:34, 10. svibnja 2015. (CEST)

Evo sad opet gledam i ne mogu vjerovati. Izmišljotinu o doseobi u sklopu Naroda s mora Lovrić obogaćuje drugom o Sikulima u istom smislu. Sikuli su stariji narod (ne italički, kako kaže) za koji se smatra da su ranije nastanjivali područje Kaštela, a prema Pliniju Starijem su početkom Željeznog prešli Jadran i nastanili se u Italiji. tek tad su se italizirali i sredinom Željeznog prešli na Siciliju i tako joj dali ime. U teorijama o Narodima s mora Sikuli se spominju kao napadači na Egipat koji dolaze odavde a ne migranti u suprotnom smjeru. Svašta. Promovirate Lovrićeve halucinacije i izmišljotine. Ako i ima koju sporadičnu dobru ideju, sve je zasrao masovnim izmišljanjem i izvrtanjem. Počistite to smeće. 31.45.128.126 18:06, 10. svibnja 2015. (CEST)

Poštovani 31.45.128.126! Nitko ovdje nikoga ne promovira: u jednakoj mjeri u kojoj imate apsolutno pravo na vlastito mišljenje slobodni ste, uz navođenje izvora, ispraviti sve tvrdnje koje smatrate neistinitim. A također možete – dakako, i opet uz provjerljive izvore – dopuniti članak kvalitetnijim podatcima. Svi suradnici Wikipedije su volonteri kojima nije zadatak ispunjavati želje neprijavljenih suradnika niti nezadovoljnika bilo koje vrste! Ako želite konstruktivnije surađivati, svakako pgledajte smjernice Wikibonton i što Wikipedija nije. Maestro Ivanković 19:59, 10. svibnja 2015. (CEST)

A što ako smo samo čitatelji koji nemaju vremena za uređivanje wikipedije? Znači ne smije se upozorit nikog tko ima i tko se time bavi? Priključujem se kritikama ovog članka. Kaže da su Liburni bili srodni Venetima!? Po čemu? Nisu sigurno. 3 venetska imena u 1. st. poslije Krista locirani na istočnoj istarskoj obali kad je to sve već u sklopu Rimskog carstva su očigledno imena nekih Veneta koji su se tamo smjestili a ne Liburna i predstavljaju presedan a ne pravilo! Pravilo je onih 30 imena nađenih po cijeloj Liburniji koji nemaju veze sa nikakvim susjedima i još 20-ak imena koja imaju veze s Japodima i Delmatima. Sve su to naši lingvisti već odavno obradili, koje vi izvore koristite? Da nije taj Lovrić kojeg spominje čitatelj gore? Tko je uopće taj smutljivac? Srodni Venetima. Pobogu, Veneti su bili izrazito patrijarhalni rudari i šumari na jugu Alpa, prodavali su mlade cure na sajmovima, formirali su imena po patronimičkoj formuli. Liburni su bili izrazito matrijarhalni moreplovci na našoj obali, sva božanstva su im bila ženska, žene su slobodno birale partnere, imena im ni u ludilu nisu mogla biti formirana patronimički niti su bila. Liburni i Veneti su toliko različite i nepovezane kulture da je nemoguće smjestit ih u istu rečenicu. Ako niste sposobni riješavati ovakve notorne gluposti, samoukinite se jer širite dezinformacije po mreži. 85.114.52.106 15:09, 12. veljače 2019. (CET)

Kako je iznad naveo Maestro. Poštovani, nitko ovdje nikoga ne promovira: u jednakoj mjeri u kojoj imate apsolutno pravo na vlastito mišljenje slobodni ste, uz navođenje izvora, ispraviti sve tvrdnje koje smatrate neistinitim. A također možete – dakako, i opet uz provjerljive izvore – dopuniti članak kvalitetnijim podatcima. Svi suradnici Wikipedije su volonteri kojima nije zadatak ispunjavati želje neprijavljenih suradnika niti nezadovoljnika bilo koje vrste! Ako želite konstruktivnije surađivati, svakako pgledajte smjernice Wikibonton i što Wikipedija nije. Zahvaljujem na razumijevanju--Tulkas Astaldo (razgovor) 15:20, 12. veljače 2019. (CET)

Hvala na brzom odgovoru. Važno je da ste copy/paste-ali ono podebljano! Bravo! Ne ispunjavajte ničije želje! Zar je to bit? Normalno da nije ako ste enciklopedija. Bit je učlanit se u wikipediju i širit dezinformacije. Dolaze mi jutros studenti s ovim člankom pa Vas ismijavamo na katederi. Nažalost ostatak javnosti nisu studenti povijesti i arheologije pa ne mogu prepoznat čemu služite. Tužno. Pogotovo kad je Vaš odgovor na kritiku baratanje ispraznom frazom. Jadno. Zbog čega sam uopće pomislio da se isplati obratit Vam se? Zbogom, pa pa. 85.114.52.106 15:36, 12. veljače 2019. (CET)

Lijepo molim ne vrijeđajte ni mene ni druge suradnike. Da ste samo onoliko vremena koliko Vam je bilo potrebno, vrijeđati ovaj projekt bili ozbiljni i ne ocrnjivali tuđi rad, mogli ste lijepo napisati ispravnu inačicu potkrijepljenu izvorima. Međutim, radije se prema wikipediji odnosite s akademskih visina i mislite da će Vaša kritika poboljšati članak čarobnim štapićem. Na žalost neće. Samo će se radom i trudom nešto promijeniti. Pošto ste stručnjak u području povijesti, izvrsna ste osoba za poboljšati članak. Ili se i dalje možete u Petranovićevoj skrivati iza IP adrese. Lijepo pozdavljam i nadam se budućoj konstruktivnoj suradnji--Tulkas Astaldo (razgovor) 15:49, 12. veljače 2019. (CET)

Točnost podataka

Vidi: [1]--Croxyz (razgovor) 09:04, 4. studenoga 2019. (CET)