Razgovor:Osobne zamjenice

Stranica ne postoji na drugim jezicima.
Izvor: Wikipedija
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Osobne zamjenice.
Rad na člancima
Pismohrane:

  POGLEDAJTE i razgovor o stranici "lične zamjenice"  


Hmmm...tu bi bilo zanimljivo (nema veze sa stranicom), psotaviti pitanje: ako se služimo B-F-M om, a ne Ansilanom-je li dopušteno pisanje "podaci, dodaci,.." ? Ako se služimo i Ansilanom, onda je, za razliku od B-F-Ma, dopušteno i potrjeba, vrjemena,..iako ovi to nemaju u pravopisnom rječniku, ali je dopušteno u propisu. Mir Harven 15:27, 6. travnja 2006. (CEST)[odgovori]

Za ne virovat. Može se širit velikosrpska propaganda po hr.wiki, koliko je koga volja (u smislu, propagatori pišu šta ih je volja, pa ako itko ikad naiđe i obriše te škovace), ali ne daj Bože da zamjenice smidu bit "osobne".
Ova zabrana je srušila sve rekorde. Kubura 10:26, 18. siječanj 2007. (CET)

Pokušaj mirenja[uredi kôd]

Otključala sam ovu stranicu i vjerojatno ponovno potpalila vatru novih sukoba, ali upozoravam suradnike da pokušaju pronaći kompromis, suprotne strane pozivam da ne ratuju i ovdje citiram Mira Harvena:

Wikicitati »::Ne bih se osvrtao u detalje na ovo, no, ponovit ću neke trivije:
1. u porabi su pojmovi i osobne, i lične zamjenice. Ne postoji suglasnost oko dosega i opsega tih pojmova, tj. lingvisti su podijeljeni. Mišljenja Petija ili Tafre da ti nazivi ne označuju isto njihovi su privatni stavovi koji nisu općeusvojeni.
2. u većinskoj je upotrjebi pojam lične zamjenice
3. budući da nam je cilj informacija, a ne agitprop, korektan bi bio postupak navesti identičan opisni tekst na obje stranice, uz napomenu na stranici o osobnima, da je nazivak "lične" u široj porabi, da ne postoji slaganje i da se iznose različiti argument koji se mogu sažeto navesti. No, moraju postojati obje stranice. Pripomena na dnu stranice o osobnima (tj. da se radi o zstarjelom nazivku) faktografski je netočna. To je ništa do mišljenje jednoga, manjega dijela lingvista. Ostali ili misle da su osobne preferabilne, ili, što je još češće-nemaju stav. Slično je s tim je li jat /ě/ u hrvatskom zaseban fonem (kao što misli Brozović) ili ne (kao što misli Pranjković). Svrha wiki je informacija. Mir Harven 11:12, 7. travnja 2006. (CEST)«[odgovori]

. --Roberta F. 13:46, 18. siječanj 2007. (CET)

Ne boj se otključavanja. Sramota na wikici je ostala. Sugerira nehrvatski naziv.
Svi koji su se protivili su "dobili po glavi" odnosno "uhvaćeni su na zub", tako da se više i ne usuđuju dirat. Kubura 13:51, 18. siječanj 2007. (CET)

Literatura u kojoj se navode osobne zamjenice[uredi kôd]

  • Sanda Ham, "Školska gramatika hrvatskog jezika", izdavač:Školska knjiga, Zagreb, 2002.., str. 75..
  • Neda Pintarić: Kratka poljska gramatika - u: Milan Moguš, Neda Pintarić: Poljsko-hrvatski rječnik. Školska knjiga, Zagreb, 2002. ISBN 953-0-40922-2
    "osobne zamjenice" (str. 1141), "...od 2. ili 3. osobe..." (str. 1149) ...
  • Sanja Vragović: Kajkavski govor sela Grane (Novi Marof). Matica hrvatska Ogranak Novi Marof, Novi Marof, 2001. [1]
  • Mate Kapović ([2]): Rekonstrukcija baltoslavenskih osobnih zamjenica s posebnim osvrtom na naglasak (doktorska disertacija), vidi u popisu bibliografije

Dodatni izvori:

  • Dalibor Brozović, npr: Jesu li sve vrste riječî ravnopravne? [3]

Poziv[uredi kôd]

Raspravljajte o temi argumentima literaturom i dokazima. Ne raspravljajte o drugim stvarima jer će onda ova rasprava izgubiti svaki smisao. I da vas podsjetim raspravljate o ličnim/osobnim zamjenicama i molim vas držite se te teme. -- Andrej Šalov 18:17, 18. siječanj 2007. (CET)

Predlažem: spajanje[uredi kôd]

Predlažem uklapanje ove stranice sa stranicom lične zamjenice. Rasprava ostaje, argumenti ostaju, radi se o dva naziva oko kojih postoji spor, što sve piše na drugoj stranici, koja je superiorna ovoj (rasprave se ne brišu, uklapaju se/povezuju međusobno!).

Molim mišljenja, ako ih ima. Pokušajte biti neutralni i uvažiti i drugu stranu, molim vas!

Usput: ako mislite da je naziv "lične zamjenice" velikosrpska propaganda (eeek!) onda je ta propaganda jako, jako suptilna. Nekako presuptilna, za velikosrpske ciljeve. Da su velikosrbi tako suptilni, ne bi bilo rata. Ne morate u svemu tražiti protuhrvatsku zavjeru. Neki nazivi su nesretno odabrani, možda, ali to je stvar i tradicije i drugog (inercije, npr.).

Po meni je bolje imati jednu stranicu, pa je kasnije lako premjestimo, ako zaključimo da je onako bolje.

--dnik 23:38, 10. studeni 2007. (CET)

Danijele, ne burtaj oko ovega, radije se uhvati drugih članaka.
Oko ove tematike je izliveno toliko otrova i žuči, da to zbilja šćeti zdravju.
Kad već imaš energije, radije vrši ophodnje nad nedavnim promjenama, admine dosta opterećiva čišćenje debilizama sa wikice.
Ili, ako dobro vladaš engleskim jezikom, malo se angažiraj i u borbi protiv protuhrvatske propagande na en.wiki. Pojedina područja su ondje toliko zagađena velikosrpskim i velikotalijanskim iredentističkim uradcima, da je stvarno potriba od još jedneg hrvatskog suradnika ondi.
Pozdrav ti, Kubura 09:03, 12. studeni 2007. (CET)


Ja sam se uhvatio baš ovoga, jer je jako simptomatično: rasprava, rasprava, ništa. Nismo navikli na demokraciju. Nikako da pređemo na onaj drugi dio: djelovanje. Još bi se to razumjelo za mene, koji sam ipak školovan u starom sustavu, ali za tolike mlade snage na Wiki, neopterećene prošlošću...:) Inače, gledam promjene, ali nisam za sve stručan, tako da ne mogu sve pregledavati, nažalost. A i nisam siguran da sam uvijek najpametniji i u pravu.

--dnik 09:13, 12. studeni 2007. (CET)

Ja jesam za spajanje jer o tome nema kompromisa. Radim u školi pa pogledajte što napisah ovdje --Flopy 09:17, 12. studeni 2007. (CET)
Spajanje, APSOLUTNO. Debilno je imati 2 članka o jednoj temi. --Pancho W. Villa (razgovor) 09:28, 12. studeni 2007. (CET)

U gramatici je "osobni", nema "lični"[uredi kôd]

Evo poveznice.
Dopis Vijeća za normu hrvatskog jezika (potpisao akademik Stjepan Babić).
Vjesnik Babić ne zagovara korijenski pravopis, nego traži da Hrvati ne piju mlijeko, nego mlieko.
"U dopisu Vijeća za normu hrvatskoga jezika navodi se da je jedan od sadašnjih zadataka hrvatske jezične norme u tome da se »u slobodi oslobodi nanosa nanesenih posrednim ili neposrednim srpskim utjecajem, jednih djelovanjem tzv. hrvatskih vukovaca, a drugih otvorenom ili prikrivenom prisilom za dviju Jugoslavija. Maticu hrvatskoga književnoga jezika zbog njegove stabilnosti izgrađene dugom i snažnom tradicijom ništa nije moglo izbaciti iz njezina toka, a pojedine rukavce koji su ga narušavali sam je ispravljao tako da su danas jedni likovi gotovo potpuno prihvaćeni, npr. sol, sokol, stol, vol, Europa, hrđa, hrzati, petero, ňd mene, drugi se upravo vraćaju, npr. razlikovanje dativa od lokativa zamjeničke sklonidbe (D dragomu, prvomu, L dragome, prvome..), zamjenički ak. jd. ju umjesto je, gramatički naziv osoba, osobni umjesto lice, lični, (...) i drugo.«...
Daklem, osobne zamjenice.
Evo, ovdi se vidi i je li ak. jd. ju ili je (kao u "vidio sam ju). . Kubura 14:11, 9. siječanj 2008. (CET)

Nejasnoća u vezi s jezicima koji omogućavaju izostavljanje zamjenica[uredi kôd]

Članak sada kaže:

Tek mali broj jezika u svijetu omogućava izostavljanje zamjenica, ali je zanimljivo da ih u Europi ima dosta puno: svi germanski jezici i francuski.

Međutim, prema članku en:pro-drop language rekao bih da u stvari većina jezika u svijetu omogućava izostavljanje zamjenica a u Europi svi jezici osim germanskih jezika i francuskog. --Rprpr (razgovor) 20:46, 26. prosinca 2012. (CET)[odgovori]

Običan nenaglašeni oblik osobne zamjenice ženskog roda u akuzativu jednine: ju ili je?[uredi kôd]

Članak sada kaže:

Ako govorimo o nenaglašenom obliku, običan oblik 3. osobe jednine ženskoga roda u akuzativu jednine je ju, a ne je.

Ako sam to dobro shvatio, prema sadašnjoj hrvatskoj gramatici (kojoj?) propisano je da običan nenaglašeni oblik osobne zamjenice ženskog roda u akuzativu jednine glasi "ju". No tada u stvari ne postoje slučajevi kada bi oblik "je" trebalo koristi te se oblik "je" može izostaviti iz tablice s oblicima osobnih zamjenica.

Izgleda da je suprotno bilo propisano prijašnjim gramatikama koje su govorile da je običan oblik "je" a u iznimnim slučajevima treba koristiti "ju" (neki od takvih slučajeva navedeni su u primjerima). (Raspravu o tome vidi npr. na [4]). --Rprpr (razgovor) 20:51, 26. prosinca 2012. (CET)[odgovori]