Razgovor:Stjepan Radić

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Stjepan Radić.
Rad na člancima

Citat[uredi]

Što mislite o ovome:

»Braco Crnogorci! Mi smo Hrvati u najljepsem djelu svoje knjizevnosti cijelu Crnu Goru nazvali velicanstvenim zrtvenikom slobode u najdivnijem hramu bozjega podnebesja, a Vas smo Crnogorce proglasili ne samo uzorom junastva, nego i nedostiznim primjerom jednostavnosti i postenja. Zato mi Hrvati rusimo Beogradski centralizam te Pasicevu korupciju i tiraniju jos napose radi toga, sto svojim poganim rukama razvaljuju velicajni zrtvenik crnogorske slobode i sto Vas Crnogorce barbarski progone i sotonski muce. I da beogradski centralizam nije ucinio nista drugo, nego sto ovako sramotno i barbarski gazi ponos, postenje i slobodu Crne Gore i jos uz to Crnu Goru pretvara u jedno strasno zgariste i grobiste, - da je Pasicev sistem samo to skrivio, mi se Hrvati nikada ne bismo mogli pomiriti ni s nikim drugim, koji bi posao istim tragom«.

Stjepan Radić, 1924., ubijen pet godina kasnije u Saveznoj Skupstini, od strane četničkog vojvode Puniše Račića, crnogorskog poslanika iz Vasojevića — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 85.94.99.75 (razgovordoprinosi) 19:55, 2. svibnja 2008.

Kritika[uredi]

Dio sa kritikama je bez izvora i cini mi se da to spada pod ono orginalni rad sto se nije pozeljno na wikipediji, opcenito mi se cijeli clanak cini lose napisan i netko strucniji bi se trebao pozabaviti sa time — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 178.160.19.36 (razgovordoprinosi) 18:37, 6. kolovoza 2010.)

Netko je uklonio kritiku. Članak je skup činjenica, no za studiju o Radiću treba konzultirati knjige, ne Wikipediju. U enciklopedijskom članku je navedeno kako su ga vlasti (i austrijske i srpske) progonile i zatvarale, iz citata je vidljiv njegov humani pristup tadašnjim (a i današnjim) nacionalnim problemima, koliko je bio trn u oku velikosrpskoj strani govori činjenica što je ubijen u parlamentu. Nešto puno više od toga enciklopedijski članak ni ne treba dati čitatelju. SpeedyGonsales 13:50, 3. veljače 2012. (CET)

Draškovićeva nagrada[uredi]

U knjizi Spomenica braće Radić. Stjepan Radić., (izabrao i obradio Franjo Gaži), naklada: prof. Stjepan Radić, Zagreb, 1990., Marija Radić, Uspomene i sjećanja na mog nezaboravnog supruga Stjepana Radića, I knjiga, Marija Radić spominje i Draškovićevu nagradu koju je dobio Radić.

str. 14.:Ja sam bila, naime, novce od Draškovićeve nagrade - 2x 1000 forinti za djela "Savremena Evropa" i "Moderna kolonizacija i Slaveni" - odmah po primitku poslala u pražku štedionicu svojoj sestri, onda učiteljici u Pragu, da ne dođem u napast, da ih potrošim.

str. 15.:Osim za česke smotre i novine pisao je Radić kasnije i za Maticu Hrvatsku, te je ponudio Matici Hrvatskoj svoja djela "Moderna kolonizacija i Slaveni, "Savremena Evropa", prijevod sa českoga "Djevojački svijet" i konačno djelo "Financijalna znanost". Za sva tri navedena djela dobio je Radić ne samo honorar, nego i Draškovićevu nagradu od 100 forinti.

Zna li netko nešto više o toj nagradi i koliko ju je točno puta Radić dobio? Očita je zabuna u iznosu ali to i nije toliko važno ako uspijemo saznati nešto više o toj nagradi. "Moderna kolonizacija i Slaveni" je objavljena 1904., "Savremena Evropa" 1905. a "Financijalna znanost" bi vjerojatno trebala biti njegovo djelo "Današnja financijalna znanost" iz 1906.?--Rovoobo Razgovor 14:04, 19. studenog 2012. (CET)

Ima li negdje cijeli tekst[uredi]

"U veljači 1919. godine obraća se Mirovnoj konferenciji u Parizu Memorandumom u kome zahtijeva za hrvatski narod pravo na samodređenje i izražava želju da Hrvatska svojom slobodnom voljom stupi u ravnopravnu federativnu zajednicu sa Srbijom i Crnom Gorom."
Ima li gdje cijeli tekst tog memoranduma? Kubura (razgovor) 22:42, 18. prosinca 2012. (CET)

U knjizi Dubravka Jelčića, 100 krvavih godina: XX. stoljeće u hrvatskoj povijesti: eseji, polemike, epigrami, Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 2004., ISBN 953-6308-59-2, na str. 27.-28., ima:
"A u Memorandumu Mirovnoj konferenciji stoji: »Mi svi potpisani i potkrižani hrvatski državljani i državljanke iznad 18 godina izjavljujemo na temelju međunarodno priznatoga prava samoodređenja naroda, da smo po svojoj duši i pameti za neutralnu hrvatsku seljačku republiku, te za hrvatski tisućljetni državni narod. Zahtijevamo saziv posebne hrvatske konstituante, i to bezuvjetno prije nego što mirovni kongres u Parizu stvori konačnu odluku o sudbini hrvatskoga naroda. Ovlašćujemo glavni odbor Hrvatske pučke seljačke stranke i predsjednika HPSS g. Stjepana Radića, da ovaj naš zahtjev iznese pred mirovni kongres u Parizu.«"

Nisam siguran je li to cijeli Memorandum ili samo dio. Stjepan Radić u svome životopisu spominje kratki memorandum:

"MEMORANDUM MIROVNOJ KONFERENCIJI U PARIZU I MOJA DVA DUGOTRAJNA ZATVORA Međutim je na spomenutoj izvanrednoj glavnoj skupštini dne 3. veljače 1919. zaključeno da se hrvatski narod obrati na Mirovnu konferenciju u Parizu s kratkim memorandumom, u kojem zahtijeva pravo svoga samoodredenja i izrazuje želju da se svojom slobodnom voljom pridružuje u ravnopravnu zajednicu sa Srbijom i Crnom Gorom. Za mjesec dana bilo je sabrano do 200.000 potpisa (...)" Povijest HSS-a, str. 42.--Rovoobo Razgovor 09:55, 30. svibnja 2013. (CEST)
Postoji i kasniji memorandum poslan konferenciji saveznika u Genovi, cini mi se, 1922. Cijeli tekst je dostupan u ovoj knjizi kao posebno poglavlje. --Bojovnik (razgovor) 15:41, 18. lipnja 2013. (CEST)

U knjizi Hrvoja Matkovića, Povijest Hrvatske seljačke stranke, Naklada P.I.P. Pavičić, Zagreb, 1999., ISBN 953-6308-13-4, na str. 75.-76. piše:

"Sakupljači potpisa (pouzdanici stranke) uspjeli su do 23. ožujka 1919. prikupiti 115.167 potpisa. Potpisnici su svoje potpise stavljali ispod završnog teksta dokumenta:"

pa onda navodi tekst dokumenta koji je preuzet iz knjige Bogdana Krizmana, Korespodencija Stjepana Radića, 2, Sveučilište u Zagrebu - Institut za hrvatsku povijest, Zagreb, 1973., str. 61.

a tamo piše:

"Potpise su stavljali ispod slijedećeg uvoda: »Mi svi podpisani i potkrižani hrvatski državljani i državljanke iznad 18 godina izjavljujemo na temelju medjunarodno priznatoga prava samoodredjenja naroda, da smo po svojoj duši i pameti za neutralnu hrvatsku seljačku republiku, te za hrvatski tisućljetni državni narod. Zahtievamo saziv posebne hrvatske konstituante i to bezuvjetno prije nego što mirovni kongres u Parizu stvori konačnu odluku o sudbini hrvatskog naroda. Ovlašćujemo glavni odbor Hrvatske pučke seljačke stranke (skraćeno HPSS) i predsjednika HPSS Stjepana Radića, da ovaj naš zahtjev iznese pred mirovni kongres u Parizu.«"--Rovoobo Razgovor 15:48, 3. srpnja 2013. (CEST)