Razgovor:Uranij

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ovo je stranica za razgovor za raspravu o poboljšanjima na članku Uranij.
Rad na člancima


Rječnik stranih riječi kaže "uran", a ne "uranij". Ima li neki dobar razlog zašto ovdje piše "uranij"? --Zmaj 14:13, 15. ožujka 2006. (CET)

"Uranij" je prema sustavnom kemijskom nazivlju, a "uran" je stariji naziv koji se uvriježio u jeziku. Slično kao: ugljikov dioksid - ugljični dioksid, glicerol - glicerin, benzen - benzol, etin - acetilen i još mnogo drugih. 89.164http://hrcak.srce.hr/file/20086.5.56 10:41, 18. studenog 2006. (CET)
To je glupost, ugljikov dioksid i ugljični dioksid se mogu usporediti sa uranovim oksidom i uranskim oksidom, ili uranijevim oksidom i uranijskim oksidom. Glicerol i glicerin su isto tako durga stvar, zbog glicerida i alkohola nastala su dva naziva, pri čemu se pri različitim upotrebama preferira jedan ili drugi. Molim argumente za sustavno kemijsko nazivlje, ja to baš nigdje nisam vidio. Kakav uranij, jeste li sa kruške opali?
"Hrvatska nomenklatura anorganske kemije", Školska knjiga Zagreb, 1996.
Dakle, apsolutno je točno da se kemijski element (počelo) naziva uranij, a ne Uran. To se može vidjeti i u navedenoj knjizi. Stoga bi valjalo ukloniti želju za premještanjem ove stranice. (Zbog njene nepotrebnosti.)Brunislav 11:59, 15. siječanj 2007. (CET)

Gle, stvarno, i hrvatski jezični portal [1] daje da je kemijsko počelo "uranij".
Nu, istina je da se u govornon jeziku rabi "uran", što se ne bi smilo zanemarit.
Jer, i živi jezik je mira nečesa. Pa se govori o "osiromašenom uranu" i sl..
Ipak, moramo poštivat službeno nazivlje. Kubura (razgovor) 02:52, 20. listopada 2009. (CEST)

Što treba znati o hrvatskoj kemijskoj nomenklaturi?[uredi]

Nije li nelogično 92. element periodnog sustava zvati uranom, kada se njegovi susjedi zovu neptunij i plutonij? Zbog toga, a i zato da bismo mogli jasno razlikovati kemijske elemente od nebeskih tijela, hrvatski su se kemičari krajem prošloga stoljeća dogovorili da se imena četiriju elemenata izvedena prema imenima nebeskih tijela promijene u selenij, telurij, titanij i uranij, dok su u slučaju kroma, koji je svoje ime dobio od grčke riječi za boju, zaključili da je zbog njegove uvriježenosti ipak bolje ne mijenjati ga.(http://hrcak.srce.hr/file/20086) --Roberta F. 15:09, 22. srpnja 2010. (CEST)

Atomska masa uranija[uredi]

Uranij nema najveću atomsku masu među svim prirodnim kemijskim elementima! Plutonij ima najveću atomsku masu među svim prirodnim kemijskim elementima!

Gost

Dokaži, daj link gdje to piše na internetu ili u kojoj knjizi na kojoj stranici pa ćemo prihvatiti to.--Fraxinus (razgovor) 01:09, 26. svibnja 2012. (CEST)

Ne trebaju nam linkovi s interneta jer tamo se mogu naći svakakve osnovnoškolske besmislice. Stvar je u tome da je Mmare malo nespretno složio rečenicu pa sam dodao nastavak, a ključne riječi su - danas i Zemlja. Izotope uranija (npr. U-238) pronalazimo u prirodi, a sve prirodne elemente iznad Z>92 ne nalazimo i to iz razloga što su ti elementi nestabilni. I uranij je nestabilan, ali mu je poluvijek puno veći od neptunija, plutonija i sličnih koje danas pronalazimo samo u radioaktivnim tragovima i zato ih nazivamo transuranijskim elementima. Možda se prije 4,6 milijardi godina na Zemlji mogao naći izotop plutonij-244 ili čak kurij-247, ali danas više ne. Samo u laboratorijima na Zemlji, a bez sumnje i u nekoj drugoj (mlađoj) galaksiji ili supernovi udaljenoj par milijardi svjetlosnih godina. Dakle, anonimni Gost jest ukazao na malu greškicu pri formulaciji rečenice, ali da nam je dokazao da je vrstan kemičar ili atomski fizičar - nije. Bude li po peti put uklanjao sadržaj, članak zaštititi. --Orijentolog (razgovor) 19:15, 26. svibnja 2012. (CEST)

I ovo je tekst na internetu. Tko garantira da ovdje nema osnovnoškolskih besmislica? Cijela tvrdnja one rečenice je netočna, isto kao i dopunjena inačica. Istina je, većina transuranijskih elemenata danas se ne pojavljuje na Zemlji. Plutonij-244 itekako je iznimka. Iako poluvijeka od 80 milijuna godina, otkriven je, i još uvijek se može otkriti u malim, ali izvjesnim količinama kao prirodno postojeći; danas, na Zemlji. Stoga je već plutonij prirodni kemijski element s većom relativnom atomskom masom u odnosu na navedeni superlativni uranij. Također, kalifornij relativne atomske mase 251 pojavljuje se u visokokoncentriranim uranijevim ležištima dvama procesima, u malim količinama na nekoliko minuta. Unatoč nestabilnosti i količini, on se pojavlje kao element na Zemlji, danas. Zar ćemo za radon s vremenom poluraspada od 3.8 dana reći da nije prirodan kemijski element? Postoji li točno određeni kriterij za masu i vrijeme poluraspada pomoću kojeg ćemo reći koji je element prirodan? Tvrdnje o uraniju, plutoniju i kaliforniju pročitao sam na matičnoj Wikipediji, gdje postoje uredni podatci o referencama i što je najvažnije, te tvrdnje su čitane na svjetskoj razini te samim time podliježu i svjetskoj kritici i uređivanju. (Linkovi po potrebi) Ukazao sam na netočnu rečenicu, prvotno to napisavši ovdje, pod Razgovor. Nakon mjesec dana nije bilo odgovora pa sam odlučio urediti sam članak. Bez prethodnog obrazloženja, samoprozvani žandari ove Wikipedije su uklonili promjenu. Pokušao sam vratiti promjenu no ponovno isto. Kada netko u Hrvatskoj odluči pročitati o uraniju, zasad će pročitati neistinu. Cilj mi je bio uklanjanje neistine. Jesam li izrazio želju za dokazivanjem svoje struke?

Volio bih čuti mišljenje korisnika Endimon17! Hvala, Gost.