Razgovor:Varijabla (računarstvo)

Kako je pretpostavljam varijabla uobičajeni naziv za ovaj pojam i većina literature navodi varijablu, molim autore ovoga teksta da navedu u kojoj se literaturi (autor, naslov, izavač, ISBN) navodi "promjenjiva" kao pojam za promjenljivu veličinu. Također, koji su nazivi za nezavisnu varijablu, realnu varijablu, kompleksnu varijablu, zavisnu varijablu? --Roberta F. 15:56, 14. travnja 2010. (CEST)

Ovdje zabuna nastaje iz razloga što se varijable u matematici i programiranju tretiraju kao iste, iako to nisu. Iz tog razloga je dobro jasno naznačiti razliku imenovavši one u programiranju kao promjenjive. Izvor u obliku teksta u kojem se pojam iz ovog članka pojavljuje pod terminom promjenjiva jest ovaj:

Krešimir Ćosić, Petar Marendić; Naučite programirati uz C++; Element, ISBN: 978-953-197-613-8

Dioniz (razgovor) 16:27, 14. travnja 2010. (CEST)

Nešto sasvim novo

Da, našla sam i ja tvorce toga pojma i komentare na njegovo uvođenje http://www.dump.hr/tema/248/stranica/2 i http://www.dump.hr/tema/248/stranica/3, gdje jedan od autora piše: "Ok. Priznajem da na predavanju, iako sam rekao da ih u matematici zovemo varijablama, nisam naglasio da promjenljive u računarstvu na engleskom govornom području poznajemo pod imenom "variable". No, u knjizi, svaki put kad uvodimo nov i bitan pojam navodimo i njegov engleski izvornik, pa tako isto činimo i za promjenljivu. Na taj smo način čitatelju dali priliku, da ako želi produbi svoje znanje, pod uvjetom da vlada engleskim jezikom."
Iz toga mogu skromno zaključiti da taj pojam još nije u široj uporabi i zasad predstavlja iznimku. --Roberta F. 16:43, 14. travnja 2010. (CEST)

Prema mom osobnom mišljenju, svi nazivi iz područja informatike su novi, pa je tu teško primjenjivati kriterije raširenosti. Postoje mnogi kriteriji po kojima je moguće vrednovati (relativno) novo nazivlje, pa prema tome smatram da bi trebalo zatražiti mišljenje Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Plur29 (razgovor) 18:37, 14. travnja 2010. (CEST)

Mjerodavno je isključivo ono što se može naći u stručnoj literaturi. Na Wikipediji se ne provode izvorna istraživanja i sve tvrdnje idealno moraju biti provjerljive - u stručnoj literaturi. ♫ Rosier ♪ razgovor 02:24, 19. travnja 2010. (CEST)

- Idealno bi bilo da postoji normativan rječnik hrvatskog strukovnog nazivlja po kojem bi se mogli ravnati, no stvarnost je drukčija. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje jest pokrenuo inicijativu da se napravi red u trenutnom neredu, no nije mi poznato koliko daleko su odmakli: STRUNA. Svatko tko je uzeo u ruku stručnu literaturu hrvatskog izvora iz domene računarstva mogao se osvjedočiti u aludirani terminološki nered. Npr., pojam predstavljen engleskom riječju compiler u našoj stručnoj literaturi može se naći kao: kompajler, kompilator, prevoditelj, prevodilac, programski prevodilac, programski prevoditelj, jezični prevoditelj, jezični prevodilac i jezični procesor! Vrijedno je spomenuti i sustavnu grešku koja se provlači kroz gotovo svu literaturu, a posljedica je izravnog prijevoda sintagmi engleskog izvora, a koja se očituje stavljanjem apozicije nakon imenice, mjesto prije, kako je to inače slučaj u hrvatskom jeziku: for loop -> for petlja (pravilno je petlja for); DVI interface -> DVI sučelje (pravilno je sučelje DVI).

-Kao što je suradnik Plur29 istaknuo, kriterija za poredbu stručnog nazivlja može biti mnogo, a pozivanje na stručnu literaturu nije nimalo jednostavno kako bi se to možda na prvi pogled dalo naslutiti. Jedino pravo rješenje jest pozivanje na normativan rječnik hrvatskog strukovnog nazivlja, no do dana njegovog pojavljivanja uputno bi bilo ravnati se prema odrednicama postavljenim od strane njegovih vjerojatnih izrađivača, a koje se mogu pročitati u onom dokumentu na kojeg sam stavio poveznicu. Dioniz (razgovor) 19:37, 21. travnja 2010. (CEST)

Dosadašnja računalna literatura rabi izraz varijabla (npr. Motik, Šribar; "Demistificirani C++", Element, Zagreb, 1997., str. 27 i drugdje u tekstu), te iako se slažem da riječ varijabla nije slavenskog korijena te bi ju bilo lijepo zamijeniti drugom, do sada sam čuo samo prijedlog promjenjivica (ili promjenljivica) koji nije zaživio, a kako se ovaj oblik pojavio do sada u samo jednom udžbeniku, priklonio bi se onome što je gore napisao Rosier: Mjerodavno je isključivo ono što se može naći u stručnoj literaturi, dakle dok se god ne nađe više potvrda ili IHJJ odredi drugačije, na Wikipediji bi valjalo rabiti oblik varijabla (u skladu s WP:NIJE). SpeedyGonsales 17:34, 9. svibnja 2010. (CEST)

Izbacivanje drugog paragrafa iz skripte o Matlabu

Tekst je glasio: Promjenjivica je svojevrsno skladište u kojem se nalazi podatak, a unutar kojeg se može tijekom rada mijenjati, od čega je došlo ovakvo ime. [3] Ime promjenjivice čine kombinacije slovnobrojčanih znakova s time da prvi znak ne smije biti znamenka niti znak razgotka.[3] Kakva će biti promjenjivica, ovisi kakva se pridružba napravila. Promjenjivici je moguće pridružiti bilo koji tip podatka.[3] Kada se više promjenjivica poveže operatorima, dobije se izraz.[3]

Navedene reference su iz: M. Essert, Tihomir Žilić: MATLAB - Matrični laboratorij

Ja imam brojne primjedbe na navedeni, tako kratki tekst. Prva rečenica sadržava jednu slikovitu metaforu ("skladište"), s kojom se ne slažem i smatram da autor rečenice nameće čitatelju svoju vlastitu predodžbu pojma promjenljivice. Drugi dio rečenice je gramatički nesuvisao. Treći dio te rečenice je nejasan, jer nije jasno odnosi li se na prvi ili drugi dio rečenice.

Druga rečenica je netočna jer se odnosi samo na neke programske jezike, a u slučaju ovog citata ona se odnosi samo na Matlab. Općenito je ta rečenica netočna, a i nepotrebna u uvodnom dijelu.

Treča rečenica je potpuno nejasna i višeznačna (na što se tu točno misli???)

Četvrta rečenica je netočna jer se promjenjivici ne pridružuju tipovi podataka nego vrijednosti. Druga je stvar što promjenjivica može imati (ili biti) točno određenog tipa, i to samo u nekim programskim jezicima, a u drugima ona nema određen tip.

Posljednja rečenica sadržava potpuno neprimjereno i pretjerano banaliziranje pojma 'izraz'. Ukoliko se imalo općenitije razmišlja, ta rečenica je netočna. Npr. vidjeti http://en.wikipedia.org/wiki/Expression_%28programming%29

95.178.240.2 07:24, 29. rujna 2012. (CEST) Plur

Ime članka

Prijedlog je da se članak preimenuje, što piše na vrhu članka. Predlažem novo ime članka: promjenjivka, koje ima potvrdu u literaturi (Naučite programirati uz C++, drugo izdanje, Element https://element.hr/artikli/file/1924). Protivim se imenu "promjenjivica", jer je riječ o umanjenici, a smatram da u stučnoj terminologiji umanjenice treba izbjegavati. Krećem napraviti promjene. Ujedno imam namjeru i poboljšati kvalitetu članka. ProgramerX (razgovor) 19:08, 19. listopada 2016. (CEST)

1. Izbjegavamo promjenu terminologije bez prethodnog dogovora.

2. Uloga Wikipedije nije promicanje nove odnosno bolje terminologije, nego opisivanje svijeta oko nas postojećom terminologijom.

Stoga sam uklonio vaša uređivanja. Slobodni ste poboljšati članak, no lijepo vas molim nemojte uvoditi neustaljenu terminologiju bez dogovora. Pohvaljujem ovo uređivanje, tu ste napravili suprotno, zamijenili ste neustaljenu terminologiju ustaljenom (dinamičko i statičko tipiziranje varijabli umjesto gipkog i stojnog ... nečega). Pokušajte to raditi dosljedno. Ako sam kojim slučajem nedovoljno upućen, slobodni ste ovdje, na ovoj stranici za razgovor, pokazati da se ustalila nova terminologija glede naziva "varijable" u hrvatskom jeziku. SpeedyGonsales 02:15, 21. listopada 2016. (CEST)

Dragi SpeedyGonzales, oko 1 se mogu složiti da vjerojatno postoji neko pravilo za koje nisam znao. U pogledu 2., to što navodiš je pokvareno argumentiranje. "Promjenjivka" jest postojeća terminologija, što demonstrira izvor koji sam u članku bio naveo. A ako ćemo po učestalosti korištenja, onda se najučestalije koristi pojam "varijabla". Od svih tih verzija, "promjenjivica" je najgori i najgluplji izbor. Ali, barem drago mi je da će ova cijela raspava i suluda epizoda ostati zabilježena ovdje. Mislim stvarno, umanjenicu izabrati za stručni pojam, kome je to palo napamet. --ProgramerX (razgovor) 10:23, 22. listopada 2016. (CEST)

Tablica dokumentira stanje u praksi. Mogu se složiti da se u članku navede da je uporabi također i naziv promjenjivka uz nazive varijabla i promjenjivica, ali preimenovati članak u promjenjivka zato što se taj naziv rabi u jednom udžbeniku smatram debelo preuranjenim. Nakon pregleda izvora, mogu se složiti da ostane naziv promjenjivica umjesto varijabla, iako je u starijoj literaturi naziv varijabla ne samo uvriježen, nego jedini. Logično je za pretpostaviti da će se u novijoj literaturi stanje polako mijenjati, na to nas upućuje kako naziv u zagradi u izvoru Motik-Šribar, tako i IHJJ-ova STRUNA. Stoga uklanjam predložak kojim se predlaže preimenovanje članka. SpeedyGonsales 01:21, 24. listopada 2016. (CEST)

Bolji naslov: Varijabla (računarstvo)

Premještanje pod trenutačni naslov (Promjenjivica (računalstvo)) nije načinjeno sukladno pravilu Provjerljivost jer citirani izvori nisu prikazani cjelovito i vjerodostojno.

Citirana su tri izvora: razl=3436130 i razl=3436157:

1. Julijan Šribar, Boris Motik, Demistificirani C++ : dobro upoznajte protivnika da biste njime ovladali, 3. prošireno izdanje, Element, Zagreb, 2010., ISBN 978-953-197-614-5, (NSK). Mrežno izdanje, citirano kao: Demistificirani C++, 2. izdanje, str. 33
2. Digitalna zbirka Filozofskog fakulteta u Zagrebu Miroslav Tuđman, Damir Boras, Zdravko Dovedan: Uvod u informacijske znanosti. Baze podataka.
3. Fakultet strojarstva i brodogradnje - M. Essert, Tihomir Žilić: MATLAB - Matrični laboratorij

U ta tri izvora riječ promjenjivica spominje se samo i isključivo jedanput u svakom od ta tri izvora i to u surječju:

1. varijable (promjenjivice)
2. varijable (promjenjivice)
3. 2.2. Konstante i varijable (…) Varijabla ili promjenjivica

Dakle, čak ne i jedanput-dvaput, već samo jedanput, jednom, na jednom mjestu u pojedinom od ta tri izvora. Nije za očekivati da će se stanje po ovom pitanju mijenjati, a na to nas upućuje činjenica kako se u tim izvorima riječ promjenjivica spominje samo jedanput, u prvom citiranom izvoru u zagradama, u drugom citiranom izvoru također u zagradama, a u trećem citiranom izvoru izvan zagrada, kao drugospomenuti naziv i pod naslovom potpoglavlja. U sva ta tri izvora koji su navodno za promjenu nazivlja, varijabla je i dalje prevladavajući naziv. Stoga treba premjestiti sukladno izvorima i njihovom pravilnom i vjerodostojnom čitanju i tumačenju. Ne možemo se prema naslijeđenim prilagođenicama odnositi kao prema novotarijama kao što je samoslik. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 22,11; 3. XI. 2016. (SEV)

• P. S. dodatna obrazloženja su napisana na Suradnik:Nesmir Kudilovic/Varijable. -- Nesmir Kudilovič (razgovor) 22,11; 3. XI. 2016. (SEV)