Razgovor:Višeslav

Koji su izvori za krstionicu? Mora da je greška. To je krstionica prvog poznatog srpskog vladara, kneza Višeslava.

Izvori su knjige Nade Klaić i Eduarda Peričića koji su navedeni pod naslovom „Literatura“.--Donatus 06:16, 16. ožujak 2008. (CET)

Aha; a je li možemo navesti da postoji i mišljenje da je od srpskog Višeslava (Goldstein)? --VišKrst 17:37, 16. ožujak 2008. (CET)

Gdje to Goldstein kaže. Mislim, baš da je to bio „srpski“ Višeslav. Ili možda govori o nekom zahumskom vladaru?--Donatus 18:46, 16. ožujak 2008. (CET)

Nije mi poznato da se ijedan zahumski vladar zvao Višeslav.

Citiram Goldsteinov Hrvatski rani srednji vijek, 1995. Zagreb:

Franci su osvojili langobardsku Italiju (773/4), zatim bizantsku Istru (788), a potom su razbili Avare (791-796) i zauzeli Panoniju do Dunava. Karlo Veliki je počeo rat 802. protiv Bizanta i Srbije pod knezom Višeslavom, prvim srpskim knezom pomenutim u "Spisu o narodima" čija je krstionica s prelaza iz VIII u IX v. otkrivena u Ninu. Otpor napadu nadmoćnijeg neprijatelja pružen je u koliko se sada zna, tvrđavama Bribir, Knin, Čuker kod Mokrog Polja, i dalje niz Unu.

I inače se u Srbiji i Crnoj Gori standardno uči da je ta krstionica od srpskog Višeslava, kao i u povjesničara i arheologa. VišKrst 21:52, 16. ožujak 2008. (CET)

Na kojoj stranici knjige "Hrvatski rani srednji vijek" pise da je Viseslav bio srpski knez? To je cista laz. Nigdje u navedenoj knjizi nema tog citata. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 124.171.233.66 (razgovor • doprinosi)

Dodao sam riječ „eventualnom“ i napomenuo da u znanosti još traje rasprava o krstionici. Nažalost, nemam kod sebe Goldsteinov Hrvatski rani srednji vijek, pa ne mogu provjeriti podatak, a tekst koji je ovdje donijet je neka verzija na srpskom jeziku, pa mi je to malo čudno. Što se uči po školama nije baš neki argument, jer mislim da se po srpskim školama uči i da je Ruđer Bošković bio Srbin i da je Dubrovnik srpski grad. Uostalom, po hrvatskim se školama uči da je ova krstionica bez sumnje hrvatskoga kneza Višeslava. Članak Višeslavova krstionica dopunio sam cijelom poviješću znanstvene rasprave o njoj, pa mislim da je to sada dovoljno i da ne treba time opterečivati i ovaj članak, jer postoji upućivanje na glavni članak o toj temi. Isto tako, čini mi se da nije potrebno spominjati Goldsteina, jer on to ovdje samo usput spominje, preuzimajući vjerojatno ideje koje je već ranije iznosio Jakšić i u 19. stoljeću Sakcinski, a koje sam naveo u članku o Višeslavovoj krstionici. Neku relevantnu znanstvenu bibliografiju sa srpske strane nisam uspio naći, a na internetu nalazim samo forumske rasprave i nijedan ozbiljan znanstveni članak o tom pitanju.--Donatus 09:03, 17. ožujak 2008. (CET)

E, pa za ovo ti mogu garantovati da se ne uči. :) --VišKrst 18:27, 17. ožujak 2008. (CET)

Koliko mi je poznato sa srpske strane imaš studiju Đorđa Jankovića, samo naravno - jednostranu. Po njemu, ona je iz Boke kotorske. VišKrst 18:27, 17. ožujak 2008. (CET)

E, to mi je drago čuti. :) Naime, na temelju nekih reagiranja po raznim Wikipedijama stekao sam krivi dojam.

Uspio sam naći samo ovaj Jankovićev tekst, ali u njemu se ne kaže na temelju čega zaključuje da je krstionica iz Tivta. Bilo bi dobro kad bismo našli neko bliže objašnjenje, pa bismo to mogli ubaciti u članak o krstionici.--Donatus 19:24, 17. ožujak 2008. (CET)

Pa gledaj ovako, naravno da se, kada se uči o Dalmaciji (i njezinim Srbima), naravno da se pominje da se određen broj katolika u prvenstveno Dubrovniku i ređe drugde (u Boki) smatrao u 19. veku Srbima i to je to. Šta pišu razne knjige - to nije normalna prihvaćena istoriografija. U Srbiji (i Crnoj Gori) ćeš naći razne bljuzgarije redom, počev od Ideologije srpskog nacionalizma Vojislava Šešelja, preko Srpstva Dubrovnika Jeremije D. Mitrovića do apsurdne Antičke Srbije Jovana I. Deretića. Žalosno što se često štancaju, i onda prodiru do naših susjeda i prikazuju vrlo loše i negativne slike, kada, eto i sam si malo začuđen - uopšte takve nijesu; i to direktno ide na štetu srpskog naroda. Pa siguran sam da ima takvih "knjigica" i sa hrvatske strane, ne?

Postoji mnogo istraživanja, i treba još puno da se uradi. Vidjećemo. Izvinjavam se za ovaj moj pristup na vrhu stranice za razgovor, ipak nije bio dovoljno odgovarajuć. VišKrst 22:40, 17. ožujak 2008. (CET)

Nema problema. Inače, imaš pravo. I s ove strane ima megalomanskih ideja koje su zastupljene u pokojem marginalnom časopisu i pretjerano na različitim internetskim forumima. Zato i jest bitno skupiti što je više moguće ozbiljnih izvora i literature o takvim pitanjima. Svojevremeno sam bio pregledao sve članke o primorskim i panonskim knezovima nastojeći razlučiti povijesne činjenice od mitova i legendi, no nije uvijek lako. Još će podosta trebati raditi na kraljevima u koje se još nisam upuštao, ali vidim da su neki drugi suradnici ponešto popravili.--Donatus 08:49, 18. ožujak 2008. (CET)

Izgubljeni u prijevodu

Nekako mi se čini da su neki Srbi prečesto izgubljeni u prijevodu. Ovo je tekst Ive Goldsteina u knjizi Hrvatska povijest (Novi Liber, Zagreb, 2003. ISBN 953-6045-22-2): "Potkraj 8. stoljeća Franačka pod vlašću Karla Velikog postaje evropska sila i širi se prema jugozapadu, istoku i jugoistoku. Godine 788. Franci su zauzeli Istru, a tri godine kasnije krenuli u rat protiv Avara. Njihovu konačnom pokoravanju 795-796. godine pridonio je i donjopanonski knez Vojnomir, prvi hrvatski vođa čije se ime očuvalo u izvorima." Istina, nije potpuno ista knjiga, no provjerit ću i u toj iz 1995. godine, nekako mi se čini čudnim da bi se autoru toliko promijenila vrela od 1995. do 2003. godine. --Roberta F. 02:51, 17. srpanj 2008. (CEST)

Sprdačina

Hr wiki je fakat mitomanska sprdačina. http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=64862 Hatzivelkos (razgovor) 10:14, 8. srpnja 2019. (CEST)

Dotični članak nije potpisan, no podsjeća na one hrvatske "znanstvenike" koji svoju "znanstvenu" karijeru grade na nacionalredukcionizmu, umanjujući hrvatsku povijest i kulturu (Na nekim velikim svjetskim enciklopedijskim projektima članci o hrvatskim temama potpisani su i sasvim je jasno iz kojeg pravca vjetar puše.) Izlike pod kojim poriču odnosno stavljaju upitnim hrvatstvo kneza Višeslava zasnovane su na logičkim pogrješkama i pseudoznanstvenim izmotavanjima. Kubura (razgovor) 18:38, 8. srpnja 2019. (CEST)