Razgovor Wikipedija:Preusmjeravanje

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Primjeri što i kako[uredi]

Wikicitati „No previše preusmjeravanja treba izbjegavati, jer kad smo vidjeli u "Općoj enciklopediji" gomilu naputaka "Vidi ovamo"?”

Kakav je ovo argument?

Molim pojašnjenje. --Ante Perkovic 23:14, 21. veljača 2008. (CET)

Slažem se da to nije neki argument, pogotovo što u Općoj enciklopediji sami tražimo po abecedi, pa ako tražimo mačke i nađemo članak mačka, znat ćemo da je to to, a tražilice to ne mogu znati pa su Wikipediji preusmjeravanja potrebnija nego pisanoj enciklopediji. Ne bih se složio da u enciklopedijama nema puno preusmjeravanja - pogledat ću doma koliko ima preusmjeravanja (u pisanim enciklopedijama nema preusmjeravanja kod tih varijanti mačka -> mačke već samo tipa Felidae -> mačke) pa ću izvjestiti.

--dnik 10:16, 22. veljača 2008. (CET)

Hoćemo li iz svake smjernice i pravila koje postoje na Wikipediji iščupati jednu rečenicu i pitat kakav je to argument, naročito kad nam se nešto ne sviđa? Mogu i ja tako postupati po nekim drugim pravilima i smjernicama --Suradnik13 10:27, 22. veljača 2008. (CET)

Upravo tako. Smjernice su ono što im samo ime kaže: smjernice, a mi se trebamo voditi zdravim razumom pri donošenju odluka što je suvišno, a što nije (suvišno). Ali pošto neki kolege imaju kognitivnih problema, evo primjera i njihovih obrazloženja:
  • Članak Mrkva mogao bi imati presmjeravanje Merlin (kad ne bi postojalo isto ime britanskog porijekla, jer se radi o nazivu koji kao takav ne postoji u niti jednom jeziku osim u hrvatskom), no preusmjeravanja tipa Karota ili Šargarepa su nepotrebna, jer se radi o riječima koje kao takve postoje u drugim jezicima (talijanskom, njemačkom i srpskom), a kod nas se djelomično rabe u krajevima koji su bili pod vlašću bilo Talijana, bilo Turaka. Također preusmjeravanja istog naziva s drugih enkodinga su suvišna (svojedobno smo imali neke glazbene instrumente na krivim enkodinzima, što je riješeno).
  • Članak Željezo NE TREBA imati presmjeravanje Zeljezo. Treba li ikome obrazloženje?
  • Članak Janica Kostelić također ne treba preusmjeravanje Janica Kostelic. Radi se o živoj osobi i širom svijeta znanoj sportašici, i ako netko nije sposoban nositi se sa slovom ć na kraju njenog prezimena, Wikipedija mu ne mora odmagati tako što će potpomagati njegovo neznanje.
Ako treba još primjera, molim napišite mi poruku. Hvala! SpeedyGonsales 11:12, 22. veljača 2008. (CET)



O ovome argumentu nemam što reći osim da treba pitati onoga koji ga je napisao što je s njime mislio.

Bitnija stvar koja smeta i koja je uočena jest sama hrpa preusmjeravanja. Navest ću samo jedan primjer: u imenskom prostoru Razgovor svaka sedma stranica je preusmjeravanje (odnosno bila je jer su ta preusmjeravanja provjerena i izbrisana botom).

Kako nastaju preusmjeravanja?

Ona nastaju na tri načina:

  1. #REDIRECT [[ime članka u koji želimo preusmjeriti naš članak]]
  2. #REDIRECT [[ime članka u koji želimo preusmjeriti naš članak#podnaslov]]
  3. najčešće i ono koje izaziva najviše problema jest premještanjem stranica na novo ime

Zašto ovo treće izaziva probleme? Zato jer samim premještanjem na novo ime nisu ispravljene poveznice koje vode na to novo ime članka već su ostale u starom obliku (primjer Posebno:Whatlinkshere/Los Angeles, Kalifornija).

Napravljeno je još i nekoliko preusmjeravanja i svatko je počeo pisati poveznice na članak na svoj način. A većina krivo jer u samom primjeru Los Angelesa ispravne poveznice su na članak Los Angeles, Kalifornija i niti jedne druge. Te druge poveznice mogu biti samo u oblliku stranice za preusmjeravanje na koju odn. preko koje ne vodi ništa na članak Los Angeles, Kalifornija.

Preusmjeravanja su potrebna i tu nema osporavanja. Sporno je to što preusmjeravanja nebi trebala služiti kao stranica na koju bi se stavljale poveznice. (kao kod Los Angelesa - ne bi trebale poveznice biti u člancima [[Los Angeles]] već [[Los Angeles, Kalifornija]]).

To je ono što je sporno što svatko piše poveznice kako ga volje bez obzira kakvo je ime članka i onda jednostavno se napravi preusmjeravanje na taj članak. I onda kao stvar je riješena.

Nije stvar riješena jer se pojavi još nekoliko takvih preusmjeravanja i u šumi se ne vide stabla KOJE JE IME ČLANKA.

A da je ljudska mašta neograničena dokaze možeš naći gdje god hoćeš. Ali tu maštu pogotovo oko preusmjeravanja treba držati pod kontrolom jer ako izmakne (a jednim dijelom već jest) gubi se smisao.

Ako ćemo pisati sva moguća preusmjeravanja i poveznice na njih onda nismo enciklopedija nego tražilica.

I što se događa do članaka se dolazi iz drugih članaka preko preusmjeravanja umjesto direktno, a naravno to svaki put usporava wiki za jedinicu nečega a hrpa takvih jedinica dovodi do usporenja.

Zato nisu sporna preusmjeravanja nego poveznice na članke koje vode preko preusmjeravanja.

Andrej Šalov 10:50, 22. veljača 2008. (CET)

A zaboravih reći kad se stranica premjesti na novo ime onda je osim popravka poveznica potrebno je i obrisati stranicu (u određenim slučajevima) sa koje je premješteno (krivo ime, ispalo slovo malo slovo i slično).

A ako netko ne zna kad odete na Posebno:Allpages sve ono što je u italiku jesu preusmjeravanja.

Moja malenkost i botovi su riješili sve imenske prostore osim Glavnom. Tj. porješavali su preusmjeravanja ispravili poveznice i pobrisali nepotrebna preusmjeravanja.

Andrej Šalov 10:56, 22. veljača 2008. (CET)

Gornji komentar napisan je istodobno kad i moj odgovor (pa neke stvari nisu uzete u obzir :-) SpeedyGonsales 11:12, 22. veljača 2008. (CET)
Nisam shvatio ovo sa L.A.-em. Andrej, zelis reci da suradnici ne bi smjeli raditi poveznice u obliku [[Los Angeles]], vec iskljucivo u obliku [[Los Angeles, Kalifornija|Los Angeles]] ? --Ante Perkovic 13:58, 22. veljača 2008. (CET)


Wikicitati „Sporno je to što preusmjeravanja nebi trebala služiti kao stranica na koju bi se stavljale poveznice”
(Andrej)
A ja vec 3 godine zivim u zabludi da je skroz OK napisati SAD umjesto cijelog naziva drzave. Tek sad vidim da krsim pravila wikipedije. Ili sam nesto krivo shvatio?
Drugo, Andrej, ako preusmjerenja ne sluze da bi se na njih stavljale poveznice iz drugih clanaka, a cemu onda, pobogu, sluze????? --Ante Perkovic 14:01, 22. veljača 2008. (CET)
Nisam rekao nebi smjele biti nego nebi trebale biti. A ta i takva poveznica su posljedice premještanja i nepopravljanja iza sebe. A što je preusmjeravanje lijepo piše u članku o kojem raspravljamo. Pazi sve je ok pisati SAD kao poveznicu ali naglasio sam da takvih oblika treba biti što manje i pisati ispravne nazive članaka kao poveznice. Primjer, možemo i HR staviti da vodi na Hrvatska ali jeli to potrebno, mislim da nije. Naglašavam da govorim o nepotrebnim preusmjeravanjima. Govorim o tome da ako se članak premjesti na novo ime treba popraviti i poveznice, govorim o tome da ne treba izmišljati nova preusmjeravanja kako kome padnu na pamet ili misli da mu je tako lakše pisati neku poveznicu. Već je bilo primjera kad su se pisale krive pveznice i onda preusmjeravalo na članak (kao ovo). Uostalom ja sam sa botovima očistio sve imenske prostore osim Glavnog i znam kakvog je kupusa bilo tamo zato i govorim neke stvari. Andrej Šalov 14:17, 22. veljača 2008. (CET)
Koja od ovih stranica za preusmjeravanje je nepotrebna? Preko te koja je nepotrebna vodi osam članaka. Zanimljivo! Upravo ono što je Spidi rekao gore. Andrej Šalov 14:21, 22. veljača 2008. (CET)
Citaj sto ti pisem! Nisam spomenio Los Angeles, California kao primjer nego Los Angeles. Mozda svi znaju da je LA u Kaliforniji, ali znaju li svi u kojoj je americkoj drzavi Salt Lake City? Trebaju li svi pisati Salt Lake City, Utah?
Drugo, evo ti jos jedan odlican primjer Ilovik. Istoimeno mjesto se nalazi pod naslovom Ilovik (Mali Lošinj). Ocekujemo li mozda da suradnici znaju u kojoj opcini (od 400+ postojecih) u RH nalazi mjestasce na Iloviku. Vjerujem da ih puno vise zna da se najvece mjesto na otoku zove kao i otok, nego u kojoj je opcini?
Trece, primjer sa Istri je bezvezan. Nitko ne predlaze nista takvo.
Cetvrto, zasto je uopce bitno kako se zove clanak na kojeg se povezuje? Bitno je jedino shvatiti koja je tema clanka, a ime je posve nebitno za razumijevanje stranice sa koje se povezuje. Zasto bi bilo bitno da citatelj zna da se clanak o SAD-u ne zove SAD nego punim imenom? Sto time citatelj dobiva? Svatko kuzi koja je tema clanka na koji mogu doci tim klikom. Zar je bitno kako se clanak tocno zove? Zar nije svejedno vodi li poveznica na clanak imenom Los Angeles ili Los Angeles, Kalifornija??? --Ante Perkovic 15:26, 22. veljača 2008. (CET)

Predrag Stojaković[uredi]

Riječ je o članku Predrag Stojaković. Autor članka je proizvoljno postavio dva preusmjeravanjâ i to Peđa Stojaković i Peja Stojaković. Meni se to čini kao (1) neopravdano stvaranje "novih" članaka, te isto smatram suprotnim od dobre prakse ove Zajednice, kao što je to izraženo u Wikipedija:Preusmjeravanje.
Smatram nepotrebnim i pseudonime (u većini slučajeva), jer čitatelj koji u tražilicu (bilo vanjsku, bilo ovu wikitražilicu), upiše pseudonim, nadimak i slično te prezime, vrlo lako dolazi do rezultata.
WP:Preusmjeravanje istina govori o najviše dva preusmjeravanja, ali tekst ipak preporuča samo jedno preusmjeravanje, a dva samo kao najvišu moguću mjeru.
Mišljenja sam da u odluci o tomu (treba li preusmjeravanje) glavnu ulogu treba igrati broj "crvenih wikipoveznica" koje već postoje s određenom sinonimijom prema pojmu na koji se preusmjerava.
I ne manje značajno ovo je Wikipedija na hrvatskom jeziku, i takvi nadimci spadaju u seriju Naša mala klinika (Srbija), a ne u seriju Naša mala klinika.
Da se razumijemo, ja pišem i za bs:wiki i za sr:wiki, ali kad tamo pišem onda pišem u duhu kulture naroda koji govore bosanski, odnosno srpski. Naravno da ne ulazim u ona područja gdje ne mogu doprinositi (iz bilo kojeg razloga), ali nađe se tamo vrijednih sugovornika, ljudi koji doprinose na nekim područjima i poljima ljudske civilizacije koja nisu pokrivena na ovoj wiki (ili nitko ne želi kolaborativni [zajednički] rad na tim temama na hr:wiki).
Navodim i mišljenje kolege Kubure, ne navodim mišljenje onih kolega i kolegica koji su u svojim komentarima išli izvan hrvatskoga jezika i citirali google (bez jezičnog ograničenja), te navodili da se preusmjeravanja ne treba kontrolirati.
Evo, molio bih da se ovo pitanje razriješi, ali ne protekom vremena, već brisanjem spornih preusmjeravanja.
Bugoslav (razgovor) 12:11, 18. travnja 2010. (CEST)

stvarno mi nije jasno zašto dižeš toliku paniku radi dva najobičnija preusmjeravanja. ja bih ga osobno prije potražio pod peđa, nego pod predrag. ne shvaćam zašto misliš da je to problem, izbjegavaju li možda amerikanci ili drugdje u svijetu taj nadimak zato što je, kako ti kažeš, srpski? --Cowboy from Hell 12:36, 18. travnja 2010. (CEST)
Evo, navest ću ja ove druge kolegice i kolege Face-smile.svg [1] i [2] Da se ovakva frka diže oko svakog preusmjeravanja, imali bi dva i pol članka (i naravno, svi bi bili o Harryju Potteru :)))) Da napokon možemo nastaviti dalje, obrisat ću Peju Stojakovića (Toca je rekao da će se riješiti ovih nekoliko crvenih poveznica). Wiki ionako korigira samu sebe - ako netko jednog dana zaključi da je preusmjeravanje potrebno, napravit će ga. --MayaSimFan 21:14, 18. travnja 2010. (CEST)

Naselja Mađarske[uredi]

Postoje tri različita slučaja:

  • [[Ivan mažuranić]], [[Minhen]]   NE - wikipedija nije tu da bi nepismeni pisali članke i poveznice kako god žele i svaka bi poveznica bila plava bez obzira kako bila napisana
  • [[Muenchen]], [[Munchen]]   Pitanje - ako postoje poveznice na takav oblik - može, poveznica smije postojati i na nestandardne oblike. Pravopis diktira München i to svatko tko čita članak mora vidjeti. Nema zaista jakog ili presudnog razloga ni za ni protiv, jer postoji i Google i Wikipedijina tražilica, pa ako netko zaista želi naći članak naći će ga i bez takvog preusmjeravanja, a opet ako članak izgleda kako treba kamo vodi poveznica nije toliko bitno. Minimalističko načelo reći će da je bolje da suvišnih preusmjeravanja nema, ali ovaj slučaj može se tretirati kao iznimka od pravila.
  • [[Szallasvaros]]   U redu - može biti preusmjeravanje na [[Salaši]] (glavni članak). Szállásváros kao preusmjeravanje nam mislim ne treba, jer ako se mjesto na hrvatskome zove Salaši, tako će onda glasiti i sve poveznice na hr wiki. Ako će ga netko tražiti ili napisati pod mađarskim imenom, u Hrvatskoj će ga pisati bez znakića na slovima, jer ih na našim tipkovnicama nema. Ako neko mjesto ili grad ima poveznice na oblik s znakićima, neka slobodno ima preusmjeravanje, iznimaka je uvijek bilo i bit će ih.

Slijedeći gornju logiku obrisao sam 01:37, 15. siječnja 2013. preusmjeravanje Szentmihályhegy kao nepotrebno. Szentmihalyhegy može biti preusmjeravanje ako je potrebno. Mislim da je ovo logično i dovoljno. SpeedyGonsales 23:17, 8. ožujka 2013. (CET)

Broj preusmjeravanja ne smije biti proizvoljno ograničen[uredi]

U članku se propisuje načelno ograničenje broja preusmjeravanja na dva. Kad suradnici na ovoj stranici za razgovor prigovaraju toj eklatantno proizvoljnoj odluci, neki administratori iznose čudne argumente da preusmjeravanja usporavaju Wikipediju, kao i da Wikipedija nije tražilica.

Engleska Wiki nema ni riječi o doktrini da ne treba biti više od dva-tri preusmjeravanja. Dapače, nimalo ne ograničava njihov broj. Detaljne smjernice o tome kada treba brisati preusmjeravanja također ne sadrže nikakve naputke o ograničenju njihova broja. Naravno, ne moramo se ravnati po tuđim Wikipedijama, ali ako golema Wikipedija kao što je engleska nije nimalo opterećena brojnim preusmjeravanjima (a neusporedivo su brojnija nego ovdje), zašto bismo se opterećivali mi?

Ukratko, ovo je klasičan slučaj iracionalne ljubavi prema kontroli, odnosno želje za kontrolom tamo gdje nikakve potrebe za kontrolom nema. Ograničavanje broja preusmjeravanja je loše - dapače, štetno! - i predlažem da se ukine. --Mont (razgovor) 05:44, 12. srpnja 2013. (CEST)

Dobio sam odgovor jednog administratora ovdje. Slijedi moj komentar uz isticanje nekih prilično važnih faktora.
(1) Broj pravopisnih pogrešaka nije važan. Važno je što suradnici rade. Na primjer, recimo da suradnik želi otići na članak "Friedrich Nietzsche", ali krivo je zapamtio ime tog filozofa i upiše "Friedrich Nietsche". Ne pojavljuje se nikakva stranica. Suradnik ode na Google i otkrije kako se filozof stvarno zove. Vraća se na Wikipediju i upisuje točno ime. Pritom ga spopada prirodan, human i "wikipedičan" poriv da doda preusmjeravanje kako bi pomogao svim drugim suradnicima da ne moraju lutati kao on. Upravo je to duh Wikipedije! Nedopustivo je, čak bih rekao da je sramotno, da se zbog intelektualnog snobizma ("neka budala nauči kako se ispravno piše") ljudima otežava korištenje Wikipedije.
(2) mogli bi po cijele dane praviti preusmjeravanja - Nije mi jasno što ovdje muči administratore. Pa neće administratori praviti ta preusmjeravanja! Zašto bi uopće gubili vrijeme na to? Već postoji prirodni mehanizam, koji sam opisao u točki (1), gdje suradnici pomažu jedni drugima - nešto i te kako poželjno u Wikipediji! Dakle, treba ukinuti ograničenja. --Mont (razgovor) 08:34, 12. srpnja 2013. (CEST)
Citirao bih komentar kolege napisan prije 5 godina: Hoćemo li iz svake smjernice i pravila koje postoje na Wikipediji iščupati jednu rečenicu i pitat kakav je to argument, naročito kad nam se nešto ne sviđa? Mogu i ja tako postupati po nekim drugim pravilima i smjernicama --Suradnik13 10:27, 22. veljača 2008. (CET)
Prigovori što su gore napisani prilično su besmisleni, ali ipak ću se potruditi ukratko odgovoriti.
Prigovor1: Kad suradnici na ovoj stranici za razgovor prigovaraju toj eklatantno proizvoljnoj odluci
  • Da, proizvoljna je. Jel to problem? :) Osim toga, ne piše da ih ne smije biti više, nego piše: na stranici za razgovor valja detaljno obrazložiti razlog postojanja svakog preusmjeravanja ako se prelazi brojka od dva preusmjeravanja. Dakle, može i deset (10), ako za to ima valjan razlog.
Prigovor2: Engleska Wiki nema ni riječi o doktrini.
  • Glede doktrine vidi gore Dakle, može i deset (10), ako za to ima valjan razlog. Glede Engleska Wiki - Naravno, ne moramo se ravnati po tuđim Wikipedijama. - Riječi samog "buntovnog" suradnika - sapienti sat.
Prigovor3: Ukratko, ovo je klasičan slučaj iracionalne ljubavi prema kontroli
  • Hmmmmm, ovu gornju rečenicu mogu tretirati na dva načina, prvi je da pretpostavim dobru namjeru i zaključim da suradnik očito ništa ne razumije pa piše svašta, a drugi je da ne pretpostavim dobru namjeru, i onda bih morao potegnuti teže sankcije od dosad već nametnutih suradniku. Kako pravila wikipedije obvezuju pretpostavljanje dobre namjere, svaštarije nemam namjere komentirati.
Prigovor4: mogli bi po cijele dane praviti preusmjeravanja - Nije mi jasno što ovdje muči administratore.
  • Admine ne muči ništa. Nego - ophoditelji moraju pregledavati uređivanja, a ako se broj preusmjeravanja ne bi nikako ograničavao, teoretski bi se mogao pojaviti DDoS napad besmislenim preusmjeravanjima, kako na bazu, tako i na ophoditelje. Unositelje besmislenih uređivanja tretira se kao spamere.
Zaključak - sve mi se čini da suradnik želi legalizirati spam na enciklopediji. Što o tome reći? Glede preusmjeravanja vodimo se uzorom papirnatih enciklopedija, nije nam uzor en wiki. Osim toga, ako nešto nije pisano pravilo na en wiki, to ne znači da možda nema adekvatno nepisano pravilo. Preporučam - manje filozofiranja - više rada. Svako dobro! SpeedyGonsales 23:56, 14. srpnja 2013. (CEST)