Razgovor o predlošku:Citiranje weba

(bez naslova)

Ne slažem se s ovakvim kodiranjem.
| Preuzeto {{{accessdate}}}{{#if: {{{accessyear|}}} | , [[{{{accessyear}}}]] }}.
}}{{#if: {{{accessmonthday|}}}
| Preuzeto {{{accessmonthday}}}, {{{accessyear}}}.
}}{{#if: {{{accessdaymonth|}}}
| Preuzeto {{{accessdaymonth}}} {{{accessyear}}}.
Ovako se uči mladež pisati godinu bez točke, jer ju kôd dodaje.
Treba kôd biti bez točke, tako da se ljudi uče pisati točku za kalendarsku godinu. Kubura (razgovor) 00:39, 10. rujna 2010. (CEST)

Točka uz druge pravopisne znakove

Iako nije tema ovog Razgovora, ali kad je već riječ o točki uz redni broj koji označava kalendarsku godinu, čini mi se da se pravilo ne primjenjuje kako treba. Hrvatski pravopis Matice hrvatske, u § 133, obrađuje slučajeve točke uz druge pravopisne znakove:

"133. Ako iza rednoga broja slijedi koji drugi pravopisni ili interpunkcijski znak (tj. točka, zarez, crta, zagrada, kosa crta, upitnik ili uskličnik), točka se kao oznaka rednoga broja ne piše:

Bilo je to 2003.

Riječki filološki dani, međunarodni znanstveni skup, prvi su put održani 1994, a kako se organiziraju svake druge godine, 2004. se priređuju po šesti put.

Za vrijeme je svoga studija (1999–2004) najviše putovao.

Za vrijeme je svoga studija (od 1999, do 2004) najviše putovao.

U gimnaziju je krenuo školske godine 2003/2004.

Jesi li maturirala 1998. ili 1999?

Neka vam je sretna nova 2007!

Luj XIV, zvan Kralj Sunce, vodio je mnogobrojne ratove.

Od toga se pravila odstupa samo ako u suprotnome ne bi bilo jasno je li riječ o glavnome ili rednome broju, pa bi time i značenje zapisane rečenice moglo biti nejasno:

Možeš li to napraviti do 15.?

Točka se kao oznaka rednoga broja piše ako između nje i interpunkcijskoga znaka (zagrada ili crte) dolazi bjelina (o bjelini ili praznome mjestu kao pravopisnome znaku v. § 183c):

U gimnaziju je krenuo 2000. (i maturirao za četiri godine, znači 2004).

Možete uzeti bilo koje izdanje te knjige – iz 1996, 1997. ili 2006. – i naći ćete obilje dobrih primjera."

Ovo pravilo potvrđuje Pravopisni priručnik Novog Libera i drugi pravopisi, osim Hrvatskog pravopisa Babića, Finke i Moguša, čije rješenje djeluje nezgrapno.

Referencije

--Ivan T. (razgovor) 17:41, 11. rujna 2010. (CEST)

Pogrješke i nedosljednosti su česte.
Čak i enciklopedije i leksikoni su pravili gluposti kojima su radi nekakve, valjda, efektnosti, estetičnosti, izostavljali točku kod kalendarske godine.
Pravopisi su brojni. Mogu i ja sad jednega napisat i dat tiskat, samo triba novaca.
Ali samo je jedan koji je prihvaćen od za to od države ovlaštenog tijela. Kubura (razgovor) 00:07, 14. rujna 2010. (CEST)

Odgovarajući na pitanje o pravopisu hrvatskog jezika rekao je kako je Matica hrvatska iz 1967. donijela Deklaraciju o hrvatskom jeziku, te prekinula pravopisnu tradiciju Novosadskoga dogovora. - Današnja Matica hrvatska vratila je ponovno u život novosadski pravopis", ocijenio je akademik Brozović. Pravopise koji nisu usklađeni sa zaključicma Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika nije preporučljivo citirati u ovome slučaju, jer su ili zastarjeli ili su na tragu (Anićev i Silićev) odbačenih dogovora. --Roberta F. 12:55, 19. rujna 2011. (CEST)

Re: Mislim da jezik nema samo prostornu dimenziju (ovdje – hrvatski; tamo – srpski) nego i vremensku, pa je tako povijest našeg jezika prošla kroz svoju ne tako kratku hrvatskosrpsku fazu, koja je ostavila traga na njegovo stanje u (njegovoj) sadašnjoj prostornovremenskoj koordinati. Današnji hrvatski je rezultat čitave njegove prošlosti, a ne samo nekih njezinih dijelova, ma koliko se to kome sviđalo ili ne. Sad govorimo i pišemo onako kako to sad činimo. Turski, mađarski, njemački, talijanski, latinski, engleski, srpski... – izbacimo sav povijesni utjecaj drugih jezika i što će ostati? Ima li smisla odbacivati nešto što je tobože "zastarjelo" samo zato da bismo se vratili na nešto još zastarjelije? Možda bismo trebali govoriti jezikom kojim se govorilo prije Kule babilonske? Ali koji je to jezik? Kojim jezikom govori Bog? Mislim da jezik i pravopis određuju govor i pisanje većine u nekom prostornovremenskom trenutku. Ne treba se bojati prihvaćanja tuđih elemenata, jer ono znači obogaćivanje, već "čišćenja," jer je ono osiromašivanje. Matičin pravopis samo je normirao sadašnji način pisanja većine i zato je dobar. Ne zaboravimo, htjeli – ne htjeli, jezik evoluira (kao i sve drugo u prirodi). Što se ne prilagodi – ne opstaje. Umjetne intervencije u prirodni proces evolucije, kao što su pokazali raznorazni "-izmi" XX. stoljeća (ili kao što će možda pokazati raznorazne "-kracije" XXI.) prirodno propadaju. --Ivan T. (razgovor) 22:14, 20. rujna 2011. (CEST)

Suradnik Ivan T. nije točno citirao pravopisni priručnik koji je priredila Ljiljana Jojić (Pravopisni priručnik, Zagreb : Novi Liber : EPH, 2004., ISBN 953-6045-30-3). Naime, u istome piše na str. 67. o dvojnostima u praksi, § 116. i 117., a osobito na str. 68. (§ 118.). Iako je prirediteljica općenito protiv točke (kao pravopisnoga znaka za obilježavanje rednih brojeva) na svakom mjestu, jasno navodi dvojnosti u praksi, a ne sadašnji način pisanja većine.

Imamo članke: Badel 1862, 300 (film), Hrvatska stranka prava 1861 – s druge strane imamo 2001.: Odiseja u svemiru (1968.), Društvena mreža (2010.). I jedno i drugo ima smisla: Kada brojevi stoje u nazivu nekog društva, priredbe i sl. (…). Ipak, ako broj nije dio naziva, već služi razdvojbi dvaju istih naziva, kao u primjeru Fantom Opere (1925) / Fantom Opere (2004) - tada je stvarno riječ o rednom broju iza kojeg treba ići točka. -- Bugoslav (razgovor) 22:28, 20. rujna 2011. (CEST)

Suradnik Ivan T. je rekao jedno zgodno mišljenje, no napravio je jedan previd. Činjenica je da je današnji hrvatski rezultat čitave njegove prošlosti, a ne samo nekih njezinih dijelova. No, ova opaska "Ima li smisla odbacivati nešto što je tobože "zastarjelo" samo zato da bismo se vratili na nešto još zastarjelije" nije najbolje oblikovana.

Kao što je kolega rekao, hrvatski je rezultat čitave njegove prošlosti. Slažem se - praktično je nemoguće ukloniti sve utjecaje drugih jezika. No zaboravljamo dvije važne stvari. Jedno je kvalitetni kulturni utjecaj koji jezik podiže na višu razinu (vjerujem i nadam se da je kolega Ivan T. mislio na to), a drugo je nametanje, posebice ono radi zatiranja. A većina okupatora kad nameće svoje jezik, to čini skriveno, radi smanjenja i ublaženja otpora okupiranih, pa tako tvrde da time okupirani narod "obrazuju, izdižedu na višu kulturnu razinu". Malo tko od okupatora izravno priznaje da nameće svoj jezik jer im je potreban životni prostor, nova tržišta samo za njih, a da je ciljana skupina niža rasa.

Stoga, ako su neki utjecaji drugih jezika posljedica nasilja nad hrvatskim jezikom, zašto mazohistično čuvati spomen na to nasilje? Zašto čuvati te okove i jarme koji krive slobodan hod hrvatskom jeziku i ometaju mu razvitak kamo je stvarno hrvatski trebao ići? Zašto davati tim nametačima povlasticu nametati i okameniti te jezične okove, jezične jarme i jezične tumore, a samom hrvatskom jeziku oduzimati to isto pravo i povlasticu nešto nametnuti odnosno ukloniti, a barem sami Hrvati i hrvatski jezik imaju najviše pravo na to?

Kad netko nama nešto nametne silom (i to da bi zatrio naše), onda bismo to "trebali čuvati", a kad Hrvati to nešto nametnuto silom žele iskorijeniti i vratiti u stanje dok se jezik prirodno razvijao, e, onda ne možemo, "onda je to jezično nasilje". Kad netko drugi nam nameće, njihovi su okovi i jarmi "ljepota tuđeg utjecaja", a kad se mi želimo oslobodit toga, "onda činimo nasilje". Tuđi izmet da nam miriše, a vlastito cvijeće da nam smrdi. Ma oslobodimo se više jednom toga ropstva!

Stoga razlikujmo kvalitetne kulturne utjecaje od nametnutih stvari. Židovi su u 2. pol. 20. st. obnovili svoj jezik temeljem jezika iz biblijskih vremena. I u pola stoljeća su postigli da je danas njihova visokotehnološka industrija velika ugleda. Znanost im je na izvrsnu glasu. Zašto ne učiti od izvrsnih? Kubura (razgovor) 03:44, 21. rujna 2011. (CEST)

Predložak za korištenje

{{cite web |url= |title= |author= |date= |work= |publisher= |accessdate=18 September 2010}}

A da se ovakav oblik ubaci na stranicu? Na njoj nema ničega.

--Gdje je nestala duša svijeta (razgovor) 20:51, 20. rujna 2010. (CEST)

Predložak nije preveden niti ima dokumentaciju i suradnici često preuzimaju pogrešan način pisanja nadnevaka preuzimajući izvore s en:Wiki. --Roberta F. 12:56, 24. listopada 2010. (CEST)

{{cite web |url= |naslov= |author= |date= |djelo= |izdavač= |accessdate=18 September 2010}}

Ovaj predložak treba prestati rabiti

Umjetno povećava članke, nepregledan je. Nije preveden. Kod uvođenja takvih predložaka temeljem Wikipedija:Pravopis ... suradnik je dužan isti prevesti te načiniti dokumentaciju. Tek nakon ovako načinjenoga predloška isti može u porabu. -- Bugoslav (razgovor) 19:54, 18. studenog 2010. (CET)

Anglokrobatski

Uz sve gore navedene razloge protiv uporabe ovog predloška, predložak članak unutar okvira za uređivanje čini gotovo nejasnim npr. ovaj vrlo kratki članak, gdje se gubi razumijevanje gdje počinje ili završava predložak, a gdje tekst članka.
Riječ wiki dolazi iz havajskog jezika i znači 'brzo'.<ref>{{cite web
|url=http://www.wehewehe.org/gsdl2.5/cgi-bin/hdict
|title=Hawiian Dictionaries
|language=havajski / engleski
|accessdate=28. rujna 2010.
}}</ref>
Pet nepotrebnih redova za rečenicu od 9 riječi. Situacija postaje gora ako se u članku rabe uz neprevedeni predložak i neprevedeni podatci (title=All Time Worldwide Box Office Grosses|date=27 April 2008|accessdate=29 July 2008|date=1998–2008|publisher=Box Office Mojo, LLC.). Ako se nadnevak piše prema hrvatskome pravopisu u konačnici se dobiju dvije točke (Preuzeto 28. rujna 2010..) Znam da je vrlo zgodno kopirati s en:wiki cijeli članak i onda prevoditi rečenice unutar izvora i prevesti datum iz izvora (što lako promakne u velikim člancima), ali ako se suradnici izjasne za ostanak predloška, molim one koji ga rabe i žele rabiti neka ga prevedu (fr:wiki ima naravno prevedenu inačicu ili još bolje es:wiki gdje se uz prevedeni tekst predloška suradnike upućuje na pisanje predloška i njegovo ispunjavanje kako slijedi, bez nepotrebnih novih redova) i napišu dokumentaciju predloška kako treba biti napisana, onda se neću protiviti njegovoj uporabi. --Roberta F. 00:12, 15. srpnja 2011. (CEST)

Ako nisam bila dovoljno jasna o neprimjerenosti uporabe predložaka na engleskome jeziku, molim suradnike koji promiču engleski jezik i njegovu uporabu da razmisle kako bi bilo kad bi na hr:wiki ugledali ovakav predožak:

{{Literatur
| Autor=
| Herausgeber=
| Titel=
| TitelErg=
| Sammelwerk=
| WerkErg=
| Band=
| Nummer=
| Auflage=
| Verlag=
| Ort=
| Jahr=
| Monat=
| Tag=
| Kapitel=
| Seiten=
| Spalten=
| ISBN=
| ISBNistFormalFalsch=
| DNB=
| ISSN=
| ZDB=
| LCCN=
| Kommentar=
| Originaltitel=
| Originalsprache=
| Übersetzer=
| Online=
| DOI=
| arxiv=
| Zugriff=2011-07-30
| Typ=
}}

i koliko bi podataka mogli ispuniti iz ovakvoga predloška. Predloške na hebrejskome, kineskome i ostalim jezicima s drugim pismima ne trebamo ni spominjati. "Jezičnu najezdu ili agresiju engleskoga ne možemo posvema zaustaviti, ali mu možemo i moramo postaviti međe. Nemamo ništa protiv učenja bilo kojega stranoga jezika i poznavanja drugih kultura ili npr. studiranja jezika radi poslovnoga općenja s inozemnim partnerima. Ali potrebno je prije dati prednost svojemu materinskomu jeziku, a zatim tuđemu." --Roberta F. 03:14, 30. srpnja 2011. (CEST)

Protiv brisanja

Oštro sam protiv brisanja jer će mnogi članci u kojima sam koristio ovaj predložak postati nakaradni i upropašteni, zato smatram da predložak samo treba doraditi. --Orijentolog (razgovor) 11:35, 19. kolovoza 2011. (CEST)

Uklonjen prijedlog za brisanje

Radi se o predlošku široke uporabe. Kada se njegova uporaba smanji, tada se može razgovarati o njegovom mogućem brisanju.--Ex13 (razgovor) 20:13, 6. veljače 2012. (CET)

Napravljen je zamjenski Predložak:Citiranje www, pa neka se od sad inzistira na novom. --Orijentolog (razgovor) 21:41, 10. ožujka 2012. (CET)

Kako se "riješiti" ovog predloška?

Slažem se s gore iznesenim primjedbama: predlošci s parametrima na engleskom jeziku nisu poželjni. Međutim, ovaj predložak se koristi na više od 9500 stranica, pa bi ručni prelazak na Predložak:Citiranje www bio strahovito mukotrpan. Ipak, postoji način da se izmjene kao što je ova učine automatski, jednim jedinim klikom.

Ako je netko zainteresiran i želi isprobati, evo upute:

1. Uključiti WikEd (Moje postavke -> Dodaci -> wikEd je sustav alata za uređivanje s dodatnim mogućnostima). Radi u Firefoxu, a možda i u Chromeu.
2. Kreirati stranicu Suradnik:Suradničko ime/vector.js (ako koristite defaultni skin). Sadržaj te stranice treba biti importScript('Suradnik:GregorB/vector.js');
3. Pritisnuti Ctrl-R
4. Naći članak gdje se koristi predložak Citiranje weba
5. "Uredi"
6. Na sredini alatne trake nalazi se ikona s olovčicom nad kojom - kad se do nje dođe s mišem - piše "Popravi predloške za citiranje". Kliknuti na ikonu.
7. Kliknuti na "Promjene" i provjeriti je li skripta odradila sve kako treba. (Ovo je obavezan korak!)
8. Spremiti stranicu

Prema tome, apsolutno je moguće - uz kontinuirani rad više suradnika - ovaj predložak relativno brzo staviti ad acta...

Zanimaju me vaši komentari, i to prvenstveno:

1. Je li ovako izvedena masovna migracija na Predložak:Citiranje www poželjna?
2. Funkcionira li gore opisani postupak migracije ispravno? GregorB (razgovor) 23:19, 29. ožujka 2014. (CET)

"provjeriti je li skripta odradila sve kako treba".
Mnogo suradnika ne snalazi se dobro s predlošcima. Nekima je ovo sve presloženo, neki će napraviti još veći nered.
Uz to stalno nadolaze novi koji nisu upućeni u sve tajne uporabe predložaka. Malo njih pročita uvodni tečaj, a još manje ih ima volju proučavati uporabe i prekodiranje predložaka.
Novi često samo preuzmu kôd izvora koji je obično s en.wiki, vide da im funkcionira i ne vraćaju se više na članak. Daklem, ne samo što postoji problem tih 9500, nego će stalno nadolaziti novi koji će povećavati broj tih neriješenih slučaja.
"uz kontinuirani rad više suradnika".
Ljudima je teško i ophoditi po člancima i označiti promjenu pregledanom, a kamoli još ispravljati kôd pa još provjeravati je li skripta sve odradila kako treba. Kubura (razgovor) 04:08, 30. ožujka 2014. (CEST)

Dakle ništa onda, da sjedimo i gledamo kako se parametri na engleskom šire kroz Wikipediju - danas je 9500, sutra će biti 10 tisuća, itd. Što predlažeš? "A kamoli još ispravljati kôd" - mislim da nisi razumio, upravo je bit stvari u tome da se ništa ne mora ručno ispravljati. GregorB (razgovor) 12:52, 30. ožujka 2014. (CEST)

Može i ovako: napravi se dodatni predložak koji, ako se koristi uz "subst:", prevodi nazive parametara. Uputa bi bila, npr {{subst:Taxobox/subst|... nazivi parametara na eng., a vrijednosti parametara na hrvatskom}}. Ako ne kužiš, mogu napraviti primjer. --Argo Navis (razgovor) 18:14, 30. ožujka 2014. (CEST)

Vrlo dobra ideja! Bitno jednostavnija za implementaciju, jer je dovoljan čisti find/replace kroz članak. (Automatizacija kroz skriptu da sve radi na jedan klik bila bi tada korisna, ali ne i nužna.) Jedina mana je što to ne bi očuvalo izvorno formatiranje: na primjeru izmjene članka Oscar što sam ga naveo gore vidi se da izvorno formatiranje parametara ostaje bez obzira jesu li zadani u više redaka ili je cijeli poziv u istom retku.

Skriptiranje kroz WikEd nudi i dodatne napredne mogućnosti kao što je automatsko prepravljanje engleskih datuma na hrvatske tako da npr. date=July 28, 2013 postaje automatski dan=28. srpnja 2013. - ne pretjerano teško, bio bih voljan isprogramirati ako bude interesa. GregorB (razgovor) 19:04, 30. ožujka 2014. (CEST)

Hm, ili još bolje: zašto se ne bi ovaj predložak izmijenio na način da direktno poziva (prosljeđuje parametre) predlošku Citiranje www? Onda bi bilo dovoljno dodati subst i sve bi se automatski "pretumbalo" na Citiranje www, bez potrebe da se uvodi predložak specijalno za ovu svrhu. (I dalje uz ograničenje u smislu remećenja originalnog formata, nažalost...) GregorB (razgovor) 19:12, 30. ožujka 2014. (CEST)

"Subst" pristup ima još jednu manu: "ubija" parametre koji nisu podržani. Ovo je možda i prednost, ovisi kako se gleda. GregorB (razgovor) 19:15, 30. ožujka 2014. (CEST)

Nešto drukčija uputa se sada nalazi na stranici Razgovor sa suradnikom:GregorB/CitationFix.js. GregorB (razgovor) 18:10, 1. travnja 2014. (CEST)

TemplateData

Bi li bilo moguće dodati TemplateDatu u ovaj predložak, kako bi se olakšalo dodavanje web izvora iz VisualEditora? Ako su admini prezauzeti, bi li se ovaj predložak (i njemu slični, zaključani) mogao otključati za, recimo, potvrđene suradnike, kako bi isti mogli dodati navedeno? Zahvaljujem se! Ivi104 (razgovor) 01:26, 25. prosinca 2016. (CET)

Dodao sam TemplateData na podstranicu, ali predložak se ne prikazuje u Visual Editoru. Može li netko od admina iskopirati sadržaj stranice Predložak:Citiranje weba/doc, i staviti ga na stranicu samog predloška, kako bi predložak bio integriran u Visual Editor? Hvala! --Ivi104 (razgovor) 14:27, 4. siječnja 2017. (CET)