Wikipedija:Pravopis
|
Ova stranica navodi pravilo Wikipedije na hrvatskome jeziku. Svi bi ga suradnici trebali poštovati. |
 Pravila Wikipedije (WP:PW) |
|---|
| Marljiv rad i suradnja |
| Dogovor |
| Izbjegavanje sukoba |
Pravopis Wikipedije na hrvatskome jeziku je pravopis hrvatskoga standardnog jezika, dakle svaki pravopis koji se rabi u hrvatskim ustanovama, stručnoj literaturi, državnim tijelima, školama, poduzećima i sl. Suradnici Wikipedije dužni su pisati, dopunjavati, odnosno ispravljati članke u skladu sa sadašnjim pravopisom.
Dana 14. travnja 2005. imenovano je Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika, s čijim je odlukama/zaključcima usklađeno djelo Hrvatski školski pravopis: usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, Školska knjiga, Zagreb, 2008., ISBN 978-953-0-40026-9, (NSK), koji je dobio preporuku za upotrebu u školama.
Usklađivanje Wikipedije s vrijedećim pravopisom[uredi kôd]
Budući da postoje pravopisi koji u nekim detaljima nisu međusobno usklađeni te kako se jezična norma mijenja (moguće su i daljnje promjene pravopisa), sadržaj Wikipedije nećemo usklađivati s vrijedećim pravopisom botovima (automatskim programima).
Molimo suradnike da ne upozoravaju druge suradnike na nedavne promjene u važećem pravopisu, nego neka dopuste jezičnoj normi da se ustali i administratorima da je postupno provode.
Pri ispravljanju članaka pridržavajte se smjernice 60 minuta.
Kratki pravopis[uredi kôd]
Wikipedija ne može u sebi sadržavati čitav pravopis. Zato je potrebno pogledati tiskani ili internetski pravopis, rječnik ili jezični priručnik. Neki programi za obradu teksta posjeduju mogućnosti provjere pravopisa, što preporučujemo.
U Wikipediji izričito nije dozvoljeno pisanje riječi kakvo ne postoji ni u jednom modernom pravopisu:
- neču, neznamo, ljepo, đep, smedži i sl. odstupanja od pravopisa koja se nigdje ne toleriraju;
- liepo, glasba, razprava i sl. "etimološko" pisanje, koje je "izišlo iz mode";
- predsednik, prevoz, prepis i sl. što je ekavski način pisanja riječi, a ne pripada hrvatskomu standardu;
Tolerira se, jer ne postoji suglasje:
- podaci i podatci, reci i redci, neću i ne ću, zapreka i zaprjeka, sudci i suci, svetci i sveci, izreka i izrjeka, grešnik i grješnik
- dvostrukosti, kao npr. Madžarska i Mađarska, podhodnik/pothodnik
Najvažnija je usklađenost članka; ako na početku članka piše ne će, tada ne može na sredini pisati neće, a onda malo dalje opet ne će. Članak ne treba samo stilski i sadržajno uskladiti, već i pravopisno.
Normativne preporuke[uredi kôd]
- domaći naziv ima prednost pred stranim
- nazivi latinskoga i grčkoga podrijetla imaju prednost pred nazivima preuzetim iz engleskog, francuskog, njemačkog jezika
- prošireniji naziv ima prednost pred manje proširenim
- naziv koji je korisnicima (stručnjacima određene struke) prihvatljiviji ima prednost pred nazivom koji je manje prihvatljiv
- naziv mora biti usklađen s (fonološkim, morfološkim, tvorbenim, sintaktičkim) sustavom hrvatskoga standardnog jezika
- kraći naziv ima prednost pred duljim
- naziv od kojega se lakše tvore tvorenice ima prednost pred onim od kojega se ne mogu tvoriti tvorenice
- unutar istoga terminološkog sustava naziv ne smije imati više značenja
- značenje naziva ne smije se bez valjana razloga mijenjati
- naziv ima prednost ako odgovara pojmu kojemu je pridružen i odražava svoje mjesto u pojmovnome sustavu, a o tome može odlučiti predmetni stručnjak[1]
Pravopisi, rječnici, gramatike i jezični priručnici dostupni na Internetu[uredi kôd]
Pravopisi
- Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
- Računalna provjera pravopisa ispravi.me/Hašek
Rječnici
- Hrvatski jezični portal: rječnička baza hrvatskoga jezika
- Hrvatsko strukovno nazivlje (STRUNA)
- Hrvatski terminološki portal
Gramatike
- Hrvatska školska gramatika Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
Priručnici
- Jezični savjetnik Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
- Hrvatski jezik u poslovnoj komunikaciji: Jezični priručnik(PDF)
- Jezična pitanja Wikipedije na hrvatskome jeziku
Povezani članci[uredi kôd]
Izvori[uredi kôd]
- ↑ Izvor: "Hrvatski jezični savjetnik", Eugenija Barić i skupina autora, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Pergamena, Školske novine, Zagreb, 1999., ISBN 953-6637-03-0