Wikipedija:Jezik i pravopis

Jezik Wikipedije na hrvatskome jeziku jest hrvatski standardni jezik, a pravopis svaki pravopis koji se rabi u hrvatskim ustanovama, stručnoj literaturi, državnim tijelima, školama, poduzećima i sl. Suradnici Wikipedije dužni su pisati, dopunjavati i ispravljati članke u skladu sa sadašnjim pravopisom.

Usklađivanje Wikipedije s vrijedećim pravopisom

Budući da postoje pravopisi koji u nekim detaljima nisu međusobno usklađeni te kako se jezična norma mijenja (moguće su i daljnje promjene pravopisa), sadržaj Wikipedije nećemo usklađivati s vrijedećim pravopisom botovima (automatskim programima).

Molimo suradnike da ne upozoravaju druge suradnike na nedavne promjene u važećem pravopisu, nego neka dopuste jezičnoj normi da se ustali i administratorima da je postupno provode.

Pri ispravljanju članaka pridržavajte se smjernice 60 minuta.

Kratki pravopis

Wikipedija ne može u sebi sadržavati čitav pravopis. Zato je potrebno pogledati tiskani ili internetski pravopis, rječnik ili jezični priručnik. Neki programi za obradu teksta posjeduju mogućnosti provjere pravopisa, što preporučujemo.

U Wikipedijinim člancima izričito nije dozvoljeno pisanje riječi kakvo ne postoji ni u jednom modernom pravopisu:

• neču, neznamo, ljepo, đep, smedži i sl. odstupanja od pravopisa koja se nigdje ne toleriraju;
• liepo, glasba, razprava i sl. »etimološko« pisanje, koje je izišlo iz mode (korijenski pravopis);
• predsednik, prevoz, prepis i sl. što je ekavski način pisanja riječi, a ne pripada hrvatskomu standardu;

Tolerira se, jer ne postoji suglasje:

• podaci i podatci, reci i redci, neću i ne ću, zapreka i zaprjeka, sudci i suci, svetci i sveci, izreka i izrjeka, grešnik i grješnik

• dvostrukosti, kao npr. Madžarska i Mađarska, podhodnik/pothodnik

Najvažnija je usklađenost članka; ako na početku članka piše ne će, tada ne može na sredini pisati neće, a onda malo dalje opet ne će. Članak ne treba samo stilski i sadržajno uskladiti, već i pravopisno.

Normativne preporuke

• domaći naziv ima prednost pred stranim
• nazivi latinskoga i grčkoga podrijetla imaju prednost pred nazivima preuzetim iz engleskog, francuskog, njemačkog jezika
• prošireniji naziv ima prednost pred manje proširenim
• naziv koji je korisnicima (stručnjacima određene struke) prihvatljiviji ima prednost pred nazivom koji je manje prihvatljiv
• naziv mora biti usklađen s (fonološkim, morfološkim, tvorbenim, sintaktičkim) sustavom hrvatskoga standardnog jezika
• kraći naziv ima prednost pred duljim
• naziv od kojega se lakše tvore tvorenice ima prednost pred onim od kojega se ne mogu tvoriti tvorenice
• unutar istoga terminološkog sustava naziv ne smije imati više značenja
• značenje naziva ne smije se bez valjana razloga mijenjati
• naziv ima prednost ako odgovara pojmu kojemu je pridružen i odražava svoje mjesto u pojmovnome sustavu, a o tome može odlučiti predmetni stručnjak

Pravopisi, rječnici, gramatike i jezični priručnici dostupni na internetu

Pravopisi

• Hrvatski pravopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
• Računalna provjera pravopisa ispravi.me/Hašek

Rječnici

• Hrvatski jezični portal: rječnička baza hrvatskoga jezika
• Hrvatsko strukovno nazivlje (STRUNA)
• Hrvatski terminološki portal
• Školski rječnik hrvatskoga jezika

Gramatike

• Hrvatska školska gramatika Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje

Priručnici

• Jezični savjetnik Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
• Hrvatski jezik u poslovnoj komunikaciji: Jezični priručnik(PDF)
• Jezična pitanja Wikipedije na hrvatskome jeziku

Korpusi

• Pretraživač korpusā hrvatskoga jezika

Povezani članci

• Pravopis hrvatskoga jezika/Popis pridjevskih oblika država
• Popis hrvatskih pravopisa

Vanjske poveznice

• Hrvatski standardni jezik, jezik.hr
• pravopisna pravila, pravopis.hr/pravila