Wikipedija:Pravopis

Pravila Wikipedije Temeljno pravilo 1. Službeni jezik Wikipedije Marljiv rad i suradnja 2. Nepristrano gledište 3. Provjerljivost 4. Ostati hladne glave kad se uređivanje zaoštri Dogovor 5. Konsenzus 6. Rješavanje prijepora Izbjegavanje sukoba 7. Pretpostavite dobru namjeru 8. Bez osobnih napada 9. Maltretiranje 10. Ne ometajte rad Wikipedije da biste nešto dokazali

Ovo je članak o pravopisnoj normi na hrvatskoj Wikipediji. O pravopisu općenito, pogledajte članke u kategoriji Pravopis.

Sadašnji pravopis

Pravopis na hrvatskoj Wikipediji hrvatski je pravopis koji se općenito rabi u ustanovama, stručnoj literaturi, državnim tijelima, školama, poduzećima i sl.

Dana 14. travnja 2005. imenovano je Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika, s čijim je odlukama/zaključcima usklađeno djelo Hrvatski školski pravopis : usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika, Školska knjiga, Zagreb, 2008., ISBN 978-953-0-40026-9, (NSK), koji je dobio preporuku za upotrebu u školama.

Usklađivanje Wikipedije s vrijedećim pravopisom

• suradnici Wikipedije dužni su pisati, dopunjavati, odnosno ispravljati članke u skladu sa sadašnjim pravopisom (pri ispravljanju članaka molimo suradnike neka se pridržavaju smjernice 60 minuta);

• kako su još uvijek u prodaji pravopisi koji nisu usklađeni sa zaključcima Vijeća (odnosno nisu izašla njihova nova izdanja), te kako se jezična norma mijenja (moguće su i daljnje promjene pravopisa), sadržaj Wikipedije nećemo usklađivati s vrijedećim pravopisom botovima (automatskim programima) odmah, nego kroz izvjesno vrijeme koje je potrebno da se norma ustali (dvije do četiri godine);

• u skladu s gore napisanim, molimo suradnike da ne upozoravaju druge suradnike na nedavne promjene u važećem pravopisu, nego neka dopuste jezičnoj normi da se ustali i administratorima da je postupno provode.

Kratki pravopis

(ovaj odlomak nije u potpunosti usklađen s pravopisom)

Wikipedija ne može u sebi sadržavati čitav pravopis. Zato je potrebno pogledati tiskani pravopis, a i neki programi za obradu teksta posjeduju mogućnosti provjere pravopisa, što preporučujemo.

Što u Wikipediji izričito nije dozvoljeno:

• neču, neznamo, ljepo, đep, smedži i sl. odstupanja od pravopisa koja se nigdje ne toleriraju;
• liepo, glasba, razprava i sl. "etimološko" pisanje, koje je "izišlo iz mode";
• predsednik, prevoz, prepis i sl. što je ekavski način pisanja riječi, a ne pripada hrvatskomu standardu;

Što se tolerira, jer ne postoji suglasje:

• podaci i podatci, reci i redci, neću i ne ću, zapreka i zaprjeka, sudci i suci, svetci i sveci, izreka i izrjeka, grešnik i grješnik

• dvostrukosti, kao npr. Madžarska i Mađarska, podhodnik/pothodnik

Najbitnija je usklađenost članka - ako na početku članka piše ne će, tada ne može na sredini pisati neće, a onda malo dalje opet ne će. Članak ne treba samo stilski i sadržajno uskladiti već i pravopisno.

Normativne preporuke

- domaći naziv ima prednost pred stranim

-nazivi latinskoga i grčkoga podrijetla imaju prednost pred nazivima preuzetim iz engleskog, francuskog, njemačkog jezika

-prošireniji naziv ima prednost pred manje proširenim

-naziv koji je korisnicima (stručnjacima određene struke) prihvatljiviji ima prednost pred nazivom koji je manje prihvatljiv

-naziv mora biti usklađen s (fonološkim, morfološkim, tvorbenim, sintaktičkim) sustavom hrvatskoga standardnog jezika

-kraći naziv ima prednost pred duljim

-naziv od kojega se lakše tvore tvorenice ima prednost pred onim od kojega se ne mogu tvoriti tvorenice

-unutar istoga terminološkog sustava naziv ne smije imati više značenja

-značenje naziva ne smije se bez valjana razloga mijenjati

-naziv ima prednost ako odgovara pojmu kojemu je pridružen i odražava svoje mjesto u pojmovnome sustavu, a o tome može odlučiti predmetni stručnjak

Povezani članci

• Pravopis hrvatskoga jezika/Popis pridjevskih oblika država
• Popis hrvatskih pravopisa