Razgovor sa suradnikom:DusanSilniVujovic

Sljednost[uredi kôd]

Nije Hrvatska bila dio države Srbije, niti je Srbija jedina sljednica SFRJ. Pročitaj zaključke Badinterove komisije. Kubura (razgovor) 03:10, 22. siječnja 2020. (CET)[odgovori]

(razgovor) Sve medalje uspjesi, rezultati pripadaju Srbiji kao sljedbenici svih bivših republika. Izvoli dokaz - https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/matesa-sve-olimpijske-medalje-do-1988.-godine-pripadaju-srbiji-i-tu-nema-pomoci/1542930/ — Prethodni nepotpisani komentar napisao je DusanSilniVujovic (razgovor • doprinosi) 00:07, 23. siječnja 2020.‎ (CET)[odgovori]

Po Vama Hrvati nisu postojali u Jugoslaviji. Po Vama Zlatko Kranjčar i Davor Šuker su bili srpski nogometaši, ne jugoslavenski i hrvatski, a Hajduk i Dinamo nisu igrali za Jugoslaviju i Hrvatsku već samo za Srbiju? Lijep pozdrav.− Uspjeh je ključ života (razgovor) 00:43, 23. siječnja 2020. (CET)[odgovori]

Nigdje nisam to rekao. Oni su se deklasirali kao Jugosloveni, al' svakako su bili Hrvati, ali nijesu oni individualci bili, no dio Jugoslovenske reprezentacije. Kada se ista raspala Srbija (SR Jugoslavija) je prije sankcija nastavila da igra sva natjecanja gdje je igrala SFRJ, jer je NASLIJEDILA bivšu državu. Medalje, de facto, pripadaju Srbijanskim reprezentacijama. Svakako sve vam piše u članku koji sam stavio. --DusanSilniVujovic (razgovor) 00:47, 23. siječnja 2020. (CET)[odgovori]

I Hrvatska je sljednica bivše države. Republika Hrvatska nasljednica je SR Hrvatske koja je bila jedna od šest federativnih republika (legitinma republika) bivše SFRJ što znači da do svog dana nezavisnosti 25. lipnja 1991. nasljeđuje pravo na sve one medalje čije je športsko natjecanje završeno i medalje psvojene do tog datuma (25. lipnja 1991.) ima pravo i naslijediti, kao dio zajedničkog športskog i kulturnog nasljedštva kao u kulinarstvu ćevapi.−83.178.235.134 12:48, 1. veljače 2020. (CET)[odgovori]

Može bit, ali nije. Sve vam je dato transparentno, konkretno. Ne može biti jasnije niti sa većih instanci. --DusanSilniVujovic (razgovor) 22:40, 2. veljače 2020. (CET)[odgovori]

Kao prvo Zlatko Mateša se odrekao svih medalja prije 1988. gdje je Jugoslavija još uvijek postojala (i osvojila zlato u vaterpolu). A 1988. Hrvatski olimpijski odbor nije postojao. HOO je osnovan 10. rujna 1991. što znači da njegova priča ne leži. To što za MOO ne postoje ostali športski savezi, kao npr. Hrvatski športski savez osnovan 5. listopada 1909. samo pokazuje njihovo neznanje o Hrvatskom (političkom i) športskom pravu (koje je već navedeno), a tu smo pokriveni. Još je Država Slovenaca, Hrvata i Srba (Država SHS) proglašena 29. listopada 1918., istodobno kada je Hrvatski sabor raskinuo sve državno-pravne veze s Austro-Ugarskom i sva svoja prava dao Vijeću SHS što pokriva političko pravo na naše medalje Lijep pozz.−193.14.244.16 17:01, 5. veljače 2020. (CET)[odgovori]

Ne može Mateš da ih "se odrekne" jer nikada nije imao tu moć. Olimpijski komitet Jugoslavije je napravljen na temeljima OK Kraljevine Srbije. Zato i jes naslijedila Srbija sve. Ima još mnogo izvora koji potvrđuju ovo, a ovo sam naveo kao čovjeka koji je vaš, iz Hrvatske. I Žan Rog je 2008. čestitao Srbiji 100. olimpijsku medalju, no, vi kako god hoćete. Medalje pripadaju, kao što sam naveo i stavio reference, Srbiji. Makar možete u kutijicu staviti da se računaju rezultati od 2006. ali što bi ste? Ni ne znam za kaj vam pišem kad vam je ionako blijeda, da ne kažem jadna, wikipedia. --DusanSilniVujovic (razgovor) 17:27, 5. veljače 2020. (CET)[odgovori]

Ne pripadaju jer je Jugoslavenski Olimpijski odbor osnovan u Zagrebu na poticaj Hrvatskog športskog saveza dok je s čime je rad Olimpijskim komiteta Srbije bio ukinut. Rad JOO-a u Beogradu je bio totalno zamro, pa je te je 1932. godine vraćen u Zagreb. 5. kolovoza 1947. godine na izvanrednom Savjetovanju Fiskulturnog saveza Jugoslavije (FISAJ) u Beogradu osnovan je Jugoslavenski olimpijski komitet (JOK). Stvaranjem Banovine Hrvatske 1939. godine došlo je do osnutka Hrvatske športske sloge, središnjeg športskog saveza. Osnivaju se hrvatski športski savezi koji više nisu u članstvu Jugoslavenskog olimpijskog odbora, čije djelovanje time praktično prestaje. U Drugoj Jugoslaviji, u cilju uključivanja Jugoslavije u međunarodni športski pokret nakon Drugog svjetskog rata za predsjednika je izabran Stanko Bloudek, a za tajnika Miroslav Kreačić. Hrvatski olimpijci su tako nastupali pod jugoslavenskom zastavom sve do uspostave suverene hrvatske države i osnivanja Hrvatskog olimpijskog odbora 1991. godine (iako je praktično Hrvatski športski savez i Jugoslavenski olimpijski odbor iz Zagreba bio prvi Hrvatski olimpijski odbor). Sjedište je iz Zagreba u Beograd prebačeno 1927. kad je ime promijenjeno u Jugoslovenski olimpijski komitet.

Raspadom Jugoslavije osnovano je pet novih odbora, a jedan je obnovljen, Olimpijski komitet Srbije (iako njeno pravno vlasništvo pripada Hrvatskom športskom savezu ne Olimpijskom Komitetu Srbije koja je praktični ukinuta), osnovanog 1910. godine (tj. obnovljenog. 2006.)

Franjo Bučar, prvog predsjednika Hrvatskog športskog saveza je u Zagrebu osnovao Jugoslavenski olimpijski odbor

Vaša sr.wiki tvrdi kako...

»Sedište je iz Zagreba u Beograd prebačeno 1927. godine, kada je i naziv promenjen u Jugoslovenski olimpijski komitet. Sedište komiteta je ostalo u Beogradu do raspada Jugoslavije.«

Dok naša hr.wiki tvrdi...

»U Zagrebu je 1909. osnovan Hrvatski športski savez, koji je na Bučarov poticaj 1919. prerastao u Jugoslavenski olimpijski odbor, a Bučar postao njegovim predsjednikom do 1927. Tada je Odbor bio premješten u Beograd, ali je već 1932. bio vraćen u Zagreb.«

Lijep pozz.−193.217.220.99 17:32, 6. veljače 2020. (CET)[odgovori]

.....a UEFA i FIFA pripisuje sve rezultate Jugoslavije Srbiji. Kao i ostale sportske organizacije, čak i EHF i IHF. Inače, Hrvatska nije postojala, tada, kao samostalna zemlja za razliku od Srbije. Sjedište saveza je samo fizički figuriralo, ali to nema veze sa čime se vode organizacije koje sam naveo. --DusanSilniVujovic (razgovor) 23:20, 6. veljače 2020. (CET)[odgovori]

To što Hrvatska nije bila samostalna zemlja to ne znači da nije, značajno doprinjela i razvila tu državu. Hrvatska ima pravo na dio imovine jer je zajednički radila s Srbijom, radila je za Srbiju, tj. Jugoslaviju i njenu, ali radila je i za sebe i svoju korist. To što Srbija odbacuje tuđi napor, znanje, trud, rad, znoj i krv baš puno govori o vama (bez ljutnje i bez uvrijede) pogotovo onaj koji smo postigli zajedničkim snagama, vještinama i znanjem kao šport. Lijep pozz.−193.14.247.3 19:24, 10. veljače 2020. (CET)[odgovori]

Nije točno da Srbija odbacuje, naprotiv. Mi njegujemo i baštinimo sve te, ali smo naslijedili kontinuitet Jugoslavenskih država. Da smo se prvi otcjepili, neka druga zemlja bi uzela naslijeđe. Isto je sa Češkom te i sa Rusijom. Dakle, dakako medalje pripadaju Srbijanskoj reprezentaciji, ali možete staviti da se računaju od 2006. samostalne Srbije što bi bilo točno. I nije Srbija ta koja prisvaja medalje, no joj je rečeno da je naslijeđe njeno.--DusanSilniVujovic (razgovor) 18:05, 12. veljače 2020. (CET)[odgovori]

Razgovor i potpisivanje[uredi kôd]

Pozdrav, zahvaljujemo na Vašim doprinosima na stranicama za razgovor i usput, prilikom komentiranja molimo vas da se potpišete kako bi komunikacija bila uspješnija. Potpis možete napraviti upisivanjem 4 tilde: ~~~~, ili jednostavnim pritiskom na alat za potpis prikazan na jednoj od slika s desne strane. S poštovanjem−Uspjeh je ključ života (razgovor) 00:38, 23. siječnja 2020. (CET)[odgovori]