Prijeđi na sadržaj

Razgrad

Koordinate: 43°32′N 26°31′E / 43.533°N 26.517°E / 43.533; 26.517
Izvor: Wikipedija
Razgrad
Разград


Grb
Država Bugarska
OblastMontana

Vlast
 • GradonačelnikDenko Bojadžijev

Visina200
Koordinate43°32′N 26°31′E / 43.533°N 26.517°E / 43.533; 26.517

Stanovništvo (2005.)
 • Entitet39 540

Vremenska zonaEEST (UTC+2)
Poštanski broj5500
Pozivni broj068
Stranicawww.razgrad-bg.org
Zemljovid
Razgrad na zemljovidu Bugarske
Razgrad
Razgrad

Razgrad (bugarski: Разград) je grad na sjeveroistoku Bugarske i upravno središte Oblasti Razgrad. Razgrad je podignut na ruševinama antičkog rimskog grada Abrittusa na obalama rijeke Beli Lom.

Razgrad ima značajan broj pripadnika turske manjine u ukupnom stanovništvu grada, čak 27 % po popisu stanovnika iz 1998. godine. Bugara ima uvjerljivo najviše – 69 % no ima i 4 % Roma.

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]

Razgrad se nalazi u dolini rijeke Beli Lom, na sjeveroistoku Bugarske u kraju koji se zove Ludogorje, to je blago valoviti kraj, nastavak Dunavske ravnice prosječne nadmorske visine 250 – 270 m.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Nedaleko od današnjeg Razgrada, na 3 km od grada kod lokaliteta Hisarlka, nalaze se ostatci rimskog naselja Abrittus, iz 2 – 4. stoljeća.

Godine 251. odvila se kod grada poznata Bitka kod Abrittusa, u kojoj su Goti pobijedili rimsku vojsku predvođenu carevima suvladarima; Trajanom Deciusom i njegovim sinom Herenniusom Etruščanininom. Kuriozum te bitke je da je u njoj po prvi put poginuo jedan rimski car – Trajan Decius u borbi s barbarima.

Zatim se tu razvilo bugarsko naselje Hrâsgrad (imenom slavenskog božanstvo Hârsa) u 13. stoljeću U 14. stoljeću krajem su ovladali Turci, i od tad se to naselje zove Ćesargrad ili Hrazgrad, to je lokalno bugarsko stanovništvo izokrenulo u Razgrad. Hrazgrad je početkom 19. stoljeća bio poznat po hajdučkoj četi vojvode Tanjo Stojanova.

Hrazgrad. su oslobodile otomanske vlasti jedinice Ruske carske vojske koje je vodio knez Aleksandar Dondukov – Korsakov od 16. do 28. siječnja 1878. godine. Prilikom napada poginulo je mnogo ruskih vojnika i 68 bugarskih dobrovoljaca.

Sport

[uredi | uredi kôd]

Znamenitosti

[uredi | uredi kôd]

Središte grada iz 19. stoljeća – Varoš, dobro je očuvana arhitektonska cjelina s brojnim neoklasicističkim zgradama u kojima su danas smješteni gradski muzeji, tu je i karakteristični Toranj sa satom ( moda u otomanskom carstvu 19. stoljeća), crkva Sv. Nikole (podignuta 1860.). U Varoši se nalazi i – Ibrahim pašina džamija iz 1530. godine. Za ovu džamiju se govori da je treća po veličini na cijelom Balkanu.

Zbratimljeni gradovi

[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]