Sliven

Koordinate: 42°41′N 26°20′E / 42.683°N 26.333°E / 42.683; 26.333
Izvor: Wikipedija
Sliven
Сливен
Pogled na grad sa Stare planine (Balkana)
Pogled na grad sa Stare planine (Balkana)
Pogled na grad sa Stare planine (Balkana)
Grb Slivena
Grb
Koordinate: 42°41′N 26°20′E / 42.683°N 26.333°E / 42.683; 26.333
Država Bugarska
Slivenska oblast
Vlast
 - Gradonačelnik Jordan Lečkov
Visina 243
Stanovništvo (2006.)
 - Grad 115.758
Vremenska zona EEST (UTC+2)
Poštanski broj 8800
Pozivni broj 044
Službena stranica http://www.sliven.bg
Zemljovid
Sliven na zemljovidu Bugarske
Sliven
Sliven

Sliven (bug. Сливен) je grad na jugoistoku Bugarske i upravno sjedište Slivenske oblasti. Sliven je 8. grad po veličini u Bugarskoj sa svojih 115.000 stanovnika, a u Bugarskoj je poznat po svojim hajducimaodmetnicima koji su se borili protiv Osmanskog Carstva. U 19. stoljeću Sliven su zvali "Grad 100 vojvoda" – vojvode su bili vođe hajdučkih četa. Gradonačelnik Slivena je bivši nogometaš Jordan Lečkov.

Pored Slivena nalazi se nacionalni park – Plave stijene (bug. Сините камъни), poznat po čistom zraku i mineralnim izvorima.

Zemljopisne karakteristike[uredi | uredi kôd]

Sliven se nalazi 300 km. istočno od glavnog grada Sofije, 100 km od Burgasa, 130 km od grčke granice i 130 km od granice s Turske.

Iznad grada nalazi se planina Karandila (bugarski: Карандила) s vrhom Bulgarka 1181 m s kojeg se pruža lijepi pogled na grad.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Najstarije naselje pronađeno je na brdu Hisarlaka, to je bilo tračko naselje iz V - III st. pr. Kr. Na istom lokalitetu pronađene su i kovanice i keramika iz helenističkog razdoblja. Sliven je podpao pod rimsku vlast oko 71-72 god. pr. Kr.

Prvi pisani izvori o Slivenu su iz II st. pr. Kr., kada se spominje pod imenom Tuida/Suida/Tsuida. Ime je najvjerojatnije tračkog porijekla.

Nakon podpadanja Trakije i čitave Bugarske pod Otomansko carstvo, Sliven je postao središte sandžaka u ejaletu Rumelija, nakon toga upravno je bio u elajetu Silistra (Elajet Očakov), pa potom u elajetu Edirne (Jedrene) te pred sam kraj Otomanskog carstva u vilajetu Istočna Rumelija, nakon toga ušao je u sastav novostvorene Bugarske 1885. godine.

Sliven je bio značajno središte Bugarskog nacionalnog preporoda, u njemu su rođeni ili djelovali brojni bugarski nacionalni prvaci poput; Hadži Dimitra, Dobrija Čintulova, Evgenija Čapkanova, Ivana Sеliminskog i brojnih drugih. U Slivenu je rođen i Anton Pann skladatelj rumunjske nacionalne himne.

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Rast Slivena kao industrijskog središta otpočeo je krajem XVIII i početkom XIX st. kada je Sliven počeo rasti kao obrtničko trgovačko središte. 1834. god. Dobri Željazkov osnovao je prvu tekstilnu tvornicu u Bugarskoj. Nakon te u Slivenu su proradile i tvornica stakla, kemijskih proizvoda, strojogradnje, prehrane. Rast industrije nastavljen je i nakon drugog svjetskog rata (za vrijeme vladavina komunista).

Nakon pada socijalizma došlo je do stagnacije i zatvaranja mnogih pogona. U novije vrijeme gospodarstvo Slivena se oporavlja, najznačajnije grane su vinarstvo (Vinprom i Vini Sliven) i pogon internacionalne kompanije 3M (strojevi), proizvodnja odjeće i prehrambenih proizvoda.

Zbratimljeni gradovi[uredi | uredi kôd]

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]