Rekaški dijalekt

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ovaj je članak dio niza o
štokavskom narječju hrvatskoga jezika

Osobine

Štokavski dijalekti:

Zapadnoštokavski dijalekti:

Prijelazni dijalekti:

hrvatski dijalekti i lokacija rekaških govora i izvan Hrvatske

Riječ je o govorima koji su nekoć pripadali slavonskom dijalektu, međutim su pod utjecajem okolnih ekavaca prihvatili ekavski refleks jata i poprimili staroštakavsku akcenuaciju. Riječ je o rubnom dijalektu, koji se nalazi i u područjima oko Rekaša u Rumunjskoj i pograničnim dijelovima uz srbijansko-rumunjsku granicu.
Glavne karakteristike su;

  • zatvorenoekavski refleks jata
  • od e i od prednjeg nazala dobiveno je otvoreno e (postoje i ikavizmi)
  • refleks poluglasa je [a], samoglasnog l [u]
  • dočetno [l] je dalo neslogovno [o] ili slogovno [u]
  • razlikuje se u skupini -ao, je li bilo etimološko, odnosno je li refleks sekundarnog poluglasa
  • dolazi fonem [dc] kao zvučni parnjak [c]
  • naglasak (i to kratkosilazni) se povlači s krajnjeg otvorenog sloga, dok se oba silazna povlače ako im je prethodila duljina
  • govor nema tonskih opozicija ni nenaglašene duljine
  • u otvorenom krajnjem slogu fakultativno se skraćuje dugosilazni naglasak (rumunjski utjecaj)
  • jednače se genitiv i lokativ te dativ i instrumental u množini
  • akuzativ množine muškog roda jednak je nominativu množine
  • infinitivi su krnji i cjeloviti

Govor je izgubio većinu zapadnoštokavskih odlika, međutim postoji usmena tradicija o doseljenju iz istočne Slavonije kao i naknadnom doseljavanju 20-ak obitelji iz Mrkoplja u Gorskom kotaru. Stanovnici i govornici ovog govora sami sebe zovu Šokcima.