Republika Zapadna Bosna

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Republika Zapadna Bosna
Muslimanski entitet u Cazinskoj krajini u BiH.
Flag of Bosnia and Herzegovina (1992–1998).svg
1993.–1995. Flag of the Federation of Bosnia and Herzegovina (1996–2007).svg

Zastava Republike Zapadne Bosne

Zastava

Lokacija Republike Zapadne Bosne
Glavni grad Velika Kladuša
Vlada Republika
predsjednik
 - 1993. - 1995. Fikret Abdić
Povijest Rat u BiH
 - proglašenje autonomije 27. rujna 1993.
 - okupacija Armije RBiH 21. kolovoza 1994.
 - oslobođenje studenog-prosinca 1994.
 - ukinuće 7. kolovoza 1995.
Valuta bosanski dinar
Vremenska zona UTC+1

Republika Zapadna Bosna (do 1995. Autonomna pokrajina Zapadna Bosna) bila je faktički neovisna teritorijalno-upravna jedinica koja je postojala između rujna 1993. i kolovoza 1995. na području sjeverne Cazinske krajine u današnjoj Bosni i Hercegovini. Glavni grad Republike Zapadne Bosne bila je Velika Kladuša, a njezin predsjednik Fikret Abdić.

Povijest[uredi VE | uredi]

U rujnu 1993. Fikret Abdić je proglasio Autonomnu pokrajinu Zapadnu Bosnu, a mjesec dana kasnije, 22. listopada 1993. Republika Srpska je priznala AP Zapadnu Bosnu i proglasila trajni mir. Uskoro je došlo i do sporazuma o trajnom miru i s Hrvatskom. Nakon proglašenja autonomije, Narodna obrana AP ZB dolazi u otvoren sukob s Armijom Republike Bosne i Hercegovine. Između rujna 1993. i kolovoza 1994. Narodna obrana i Armija RBiH sukobljavale su se na području Cazina kojega je Narodna obrana pokušala uzeti od Armije RBiH. Armija RBiH je ušla u Veliku Kladušu 21. kolovoza 1994. Dan prije ulaska Armije RBiH oko 3.000 muslimanskih civila pobjeglo je u Republiku Srpsku Krajinu, da bi kasnije bili usmjereni prema Turnju. Na dan ulaska Armije RBiH u Veliku Kladušu 30.000 muslimanskih civila i 1.500 pripadnika Narodne obrane također bježi iz BiH i bivaju smješteni u Batnozi kod Slunja i Starog Sela kod Topuskog. Odbor za izbjeglice Republike Srpske Krajine, procijenio je da se u RSK nalazi 52.368 muslimanskih izbjeglica iz Cazinske krajine.

Srpska vojska Krajine i Vojska Republike Srpske su u studenome 1994. poduzeli napad prema bihaćkom području, što je prisililo Armiju RBiH na povlačenje iz Velike Kladuše. U istom mjesecu su se u Veliku Kladušu vratili i pripadnici Narodne obrane. Nakon ofenzive prema Bihaću koju su poduzele VRS i NO u srpnju 1995., Abdić je proglasio Republiku Zapadnu Bosnu. U takvom obliku, Republika Zapadna Bosna postojala je svega tjedan dana. U vrijeme operacije Oluja izvedene od strane Hrvatske vojske, dobar dio pripadnika Narodne obrane prešao je u Peti korpus Armije RBiH, dok se dio rukovoditelja Republike Zapadne Bosne, uključujući i Abdića, preselio u Zagreb.

Izvori[uredi VE | uredi]