Velika Kladuša

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Velika Kladuša
Dvorac u Velikoj Kladuši
Dvorac u Velikoj Kladuši
Država Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Bosna i Hercegovina
Entitet Flag of the Federation of Bosnia and Herzegovina (1996–2007).svg Federacija BiH
Županija Flag of Una-Sana Canton.gif Unsko-sanska
Vlast
 - Načelnik Fikret Abdić
Površina
 - Općina 331 km²
Stanovništvo (2013.)
 - Općina 40.419
 - Naseljeno mjesto 4.520
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme (UTC)
Poštanski broj 77000
Pozivni broj +387 (0)37
Službena stranica velikakladusa.gov.ba
Zemljovid
Položaj općine Velika Kladuša u Bosni i Hercegovini

Položaj općine Velika Kladuša u Bosni i Hercegovini

Velika Kladuša je općina na krajnjem sjeverozapadu Bosne i Hercegovine. Jedna je od osam općina Unsko-sanske županije.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

S južne strane graniči s općinom Bužim i gradom Cazinom, a sa zapada, sjevera i istoka s Republikom Hrvatskom, odnosno općinama Cetingrad, Vojnić, Topusko, Glina i Dvor. Upravno je područje općine podijeljeno na 14 mjesnih zajednica.

Geoprometni položaj Velike Kladuše je veoma značajan za njezino stanovništvo, za Unsko-sansku županiju i Bosnu i Hercegovinu u cjelini. Mnogi je nazivaju "Vratima BiH". Njenim područjem prolazi magistralna cesta M4-2 koja je povezana sa središtem županije na jugu, a na sjeveru s gospodarskim središtima u Hrvatskoj.

Zemljište općine Velika Kladuša predstavlja jedan od najvažnijih čimbenika u razvoju općine s obzirom na zemljopisni položaj, klimatske i hidrološke prilike, geološke i pedološke karakteristike. Od ukupne površine zemljišta najveći postotak predstavlja poljoprivredno zemljište - 22,375 ha ili 67,48% ukupnog područja.

Na području općine postoji nekoliko speleoloških objekata, ali samo je pećina Hukavica s obzirom na veličinu, kulturne ostatke, pećinske ukrase i lagan pristup pogodna za moguću turističku prezentaciju.

Povijest[uredi VE | uredi]

Prostor na kojem se smjestila Velika Kladuša u srednjem vijeku naseljavaju Hrvati i nalazi se u sastavu kraljevine Hrvatske, a kasnije je i dio Zagrebačke županije i biskupije. Sam gradić Velika Kladuša se prvi put spominje 30. listopada 1280. po imenu "Cladosa", kao dio Zagrebačke županije i biskupije. Raniji naziv za naselje je Donja Kladuša, za razliku od Male Kladuše koja se nazivala Gornjom Kladušom i koja je bila tvrđava na uzvišenju iznad desne obale rijeke Graborske, pritoke Kladušnice

Od doseljenja Hrvata do 1464., Velika Kladuša je bila pod upravom Hrvatskog Kraljevstva. Oko 1464. Osmansko Carstvo se širi prema ovoj regiji, a grad je konačno osvojen 1633. Velika Kladuša će kasnije postati središte osmanske ekspanzije u susjednoj Hrvatskoj, kao i ostatak Europe. Na početku okupacije Bosne i Hercegovine od strane Austrougarske 1878., Velika Kladuša, zajedno s drugima u regiji, je digla najveći otpor u regiji. Ipak, ona se razvila otvaranjem škola, uvođenje zemljišnih knjiga, a građene su džamije i katoličke crkve. 6. svibnja 1950. na području velikokladuškog i susjednih cazinskog i slunjskog kotara izbila je Kordunaška buna, pobuna seljaka protiv nasilne kolektivizacije, prisilna otkupa i visokih nameta, koji je milicija i vojska ugušila sljedećeg dana u krvi.[1]

U vrijeme rata u BiH od 1993. do 1995. bila je središte Republike Zapadne Bosne pod Fikretom Abdićem.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Popisi 1971. - 1991.[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Velika Kladuša

Stanovništvo općine Velika Kladuša
godina popisa 1991.[2] 1981. 1971.
Muslimani 48 305 (91,29%) 40 238 (88,39%) 32 110 (88,99%)
Srbi 2.266 (4,28%) 2.456 (5,39%) 2.845 (7,88%)
Hrvati 740 (1,39%) 701 (1,53%) 742 (2,05%)
Jugoslaveni 993 (1,87%) 1758 (3,86%) 191 (0,52%)
ostali i nepoznato 604 (1,14%) 367 (0,80%) 191 (0,52%)
ukupno 52 908 45 520 36 079

Velika Kladuša (naseljeno mjesto), nacionalni sastav[uredi VE | uredi]

Velika Kladuša
godina popisa 1991.[2] 1981. 1971.
Muslimani 5.391 (78,10%) 3.823 (73,43%) 2.343 (82,76%)
Srbi 540 (7,82%) 515 (9,89%) 226 (7,98%)
Hrvati 186 (2,69%) 202 (3,88%) 131 (4,62%)
Jugoslaveni 586 (8,49%) 598 (11,48%) 68 (2,40%)
ostali i nepoznato 199 (2,88%) 68 (1,30%) 63 (2,22%)
ukupno 6.902 5.206 2.831

Popis 2013.[uredi VE | uredi]

Stanovništvo općine Velika Kladuša
godina popisa 2013.[3]
Bošnjaci 32.561 (80,56%)
Hrvati 636 (1,57%)
Srbi 146 (0,36%)
ostali i nepoznato 7.076 (17,51%)
ukupno 40.419
Velika Kladuša - naseljeno mjesto
godina popisa 2013.[3]
Bošnjaci 3.412 (75,49%)
Hrvati 140 (3,10%)
Srbi 39 (0,86%)
ostali i nepoznato 929 (20,55%)
ukupno 4.520

Naseljena mjesta[uredi VE | uredi]

Općinu Velika Kladuša sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta:[3]

Bosanska Bojna, Brda, Bukovlje, Crvarevac, Čaglica, Čelinja, Dolovi, Donja Slapnica, Donja Vidovska, Elezovići, Glavica, Glinica, Golubovići, Gornja Slapnica, Gornja Vidovska, Grabovac, Gradina, Grahovo, Johovica, Klupe, Kudići, Kumarica, Mala Kladuša, Marjanovac, Miljkovići, Mrcelji, Nepeke, Orčeva Luka, Podzvizd, Poljana, Polje, Ponikve, Rajnovac, Stabandža, Šabići, Šestanovac, Šiljkovača, Šmrekovac, Šumatac, Todorovo, Todorovska Slapnica, Trn, Trnovi, Vejinac, Velika Kladuša, Vrnograč, Vrnogračka Slapnica, Zagrad i Zborište.

Mjesne zajednice[uredi VE | uredi]

Na popisu stanovništva 1991., Općina Velika Kladuša je imala 49 naseljenih mjesta raspoređenih u 12 mjesnih zajednica:

Gradske mjesne zajednice
Seoske mjesne zajednice

Poslije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, općina Velika Kladuša je u cjelini ušla u sastav Federacije BiH.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Ranih 1980-ih godina Velika Kladuša je ostvarila najveći gospodarski procvat u povijesti svog postojanja. U tom vremenu ostvaren je ravnomjerni gospodarski razvoj općine kao cjeline jer su na području svake mjesne zajednice izgrađeni gospodarski kapaciteti poljoprivredno-prehrambenog kombinata "Agrokomerc" d.d. sa značajnom biološkom, poljoprivrednom i prerađivačkom proizvodnjom. Prepoznatljivosti Velike Kladuše svakako su doprinijeli i "Saniteks" d.d. u tekstilnoj industriji i "Grupex" d.d. u građevinarstvu i proizvodnji betonskih konstrukcija.

Do sada izvršenim geološkim istraživanjima utvrđene su pojave i ležišta nemetalnih i metalnih mineralnih sirovina. Od nemetalnih mineralnih sirovina značajnija su nalazište barita (intenzivna eksploatacija od 1948.), vapnenca i dolomita. Metalne mineralne sirovine su nedovoljno istražene i eksploatirane na području općine, iako se procjenjuje da se ležišta Mangana na ovom području mogu svrstati među najveća u Europi.

Za gospodarstvo općine nisu zanemariva ni ostala prirodna bogatstva kojima ovo područje obiluje kao što su tekuće i termalne vode, 9.057 ha šumskog zemljišta pokrivenog mješovitim šumama bukve, hrasta kitnjaka i pitomog kestena.

Infrastruktura općine[uredi VE | uredi]

Cestovnu mrežu općine čine magistralna cesta M-4.2 dužine 16.6 km, regionalne ceste dužine 79 km i lokalne ceste dužine 103 km. Područje općine je sa svim graničnim općinama povezan asfaltiranim cestovnim pravcima. Elektroenergetski objekti na području općine uključeni su u jedinstveni elektro-energetski sustav BiH i napajaju se preko mjesne TS 110/35/10 kV koja je dalekovodom 110 kV priključena na 110 kV elektro mrežu. Na području općine ima više od 140 distributivnih TS koje osiguravaju preko niskonaponske mreže dužine oko 850 km preko 9.000 domaćinstva, industrijska postrojenja i ostale kapacitete općine. Sva domaćinstva na području općine su elektrificirana.

Telefonska-fiksna mreža pokriva gotovo cjelokupni prostor općine. Digitalna centrala s preko 10.000 telefonskih priključaka, uz područne telefonske centrale u zonalnim centrima općine, može zadovoljiti potrebe svih domaćinstava, industrije, uslužnih djelatnosti, javnih ustanova i ostalih pravnih osoba na području općine Velika Kladuša.

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Gradska džamija

Specifičnost geoprometnog položaja područja općine Velika Kladuša ogleda se i u specifičnom kulturno-povijesnom naslijeđu baštinjenom pod utjecajima Istoka i Zapada, neprekidnom smjenom perioda stvaranja i razdoblja razaranja. I pored toga ovo područje ima rijetke i izuzetno zanimljive objekte kulturno-povijesnog i graditeljskog naslijeđa:

  • srednjovjekovni gradovi (utvrde): Stari grad Kladuša , Podzvizd, Todorovo, Vrnograč,
  • rimski lokaliteti "Crkvine",
  • lokalitet "Hrnjičin bunar"
  • neistraženi lokaliteti nestalih srednjovjekovnih utvrda i crkvi,
  • Gradska džamija (iz 1901. godine),
  • spomen-područje iz povijesti NOB-a (spomenici palim borcima, žrtvama te spomen-biste narodnim herojima ovog kraja),
  • objekti tradicionalne krajiške arhitekture (brojne vodenice potočare, krajiške muslimanske kuće, tzv. dimalučare).

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

  • Osnovne škole: 10 središnjih osnovnih škola i 21 četverorazredna područna škola
  • Srednje škole: jedna opća gimnazija i dvije srednje mješovite škole
  • Predškolsko obrazovanje: dječji vrtić

Zdravstvo[uredi VE | uredi]

  • Zdravstvena ustanova Dom zdravlja Velika Kladuša s 7 područnih zdravstvenih ambulanti
  • Socijalna zaštita: Javna ustanova Centar za socijalni rad Velika Kladuša

Kultura[uredi VE | uredi]

Javna ustanova Centar za kulturu i obrazovanje "Zuhdija Žalić" u svom sastavu ima kinodvoranu s 250 sjedišta, knjižnicu, izložbeni prostor za stalni postav umjetničkih slika i prigodne izložbe. Pri Centru djeluje KUD "Tono Hrovat" s 150 članova u ženskom gradskom zboru, dramskoj i plesnoj skupini. U Mjesnoj zajednici Vrnograč djeluje KUD "Vrnograč" s preko 80 članova. Kulturno-umjetnička društva su glavni nositelji razvoja amaterizma u području kulture.

Udruge:

  • Demokratska organizacija mladih Velika Kladuša (DOMVK),
  • Udruženje za brigu i prava djeteta "Naša djeca" Velika Kladuša,
  • HO "Svjetlija budućnost",
  • Udruženje "Stope znanja",
  • Udruženje žena Bošnjakinja",
  • Lovačko društvo "Fazan"
  • Lovačko društvo "Veteran",
  • Udruženje ribolovaca "Štuka",
  • Udruženje likovnih umjetnika Velika Kladuša,
  • Lovačko društvo "ULO Velika Kladusa".

Sport[uredi VE | uredi]

  • NK Krajišnik
  • NK Mladost Vrnograč
  • FC ABC (MZ Podzvizd)
  • Košarkaški klub "Krajišnik"
  • Biciklistički klub "Krajišnik"
  • Karate klub "Saniteks"
  • Karate klub "23. februar"
  • Konjički klub "Krajišnik"
  • Sportsko društvo "Polet Šumatac"
  • Nogometa škola "Lav"
  • Omladinska nogometna škola "Kladuša 2008"

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. (boš.) Uskinfo.ba Uskinfo/avaz.ba: U Cazinu je promovirano drugo izdanje romana Omaha 1950, 7. svibnja 2015. (pristupljeno 20. ožujka 2020.)
  2. 2,0 2,1 Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
  3. 3,0 3,1 3,2 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 23. siječnja 2020.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]