Cazin

Izvor: Wikipedija
Cazin
Cazin
Cazin
Cazin
Država Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija BiH
Županija Unsko-sanska
Vlast
 - Gradonačelnik Nermin Ogrešević
Površina
 - Grad 356 km²
Stanovništvo (2013.)
 - Grad 66.149
 - Naseljeno mjesto 13.863
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme (UTC)
Poštanski broj 77220
Pozivni broj +387 (0)37
Službena stranica gradcazin.gov.ba
Zemljovid
Položaj grada Cazina u Bosni i Hercegovini
Položaj grada Cazina u Bosni i Hercegovini

Položaj grada Cazina u Bosni i Hercegovini

Cazin je grad u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine na križanju puteva koji vode od Bihaća prema Velikoj Kladuši, susjednoj Hrvatskoj i dalje prema zapadnoj Europi, zatim preko Rakovice prema Jadranskom moru i jugozapadno preko Bosanske Krupe prema Banjoj Luci, Tuzli i dalje prema istoku.

Grad Cazin prostire se na 356 km². Prevladava niskobrdoviti reljef između 200 i 400 metara nadmorske visine. Ukupne površine obradivog zemljišta iznose 21.331 hektara. Šume zauzimaju oko 25% teritorija, dok na vodotoke otpada 0,18% površine.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Područje Cazina bilo je naseljeno još u pretpovijesnom dobu. Na lokalitetima Stijena, Selište, Gradina i Čungar pronađeni su ostatci raznih predmeta od kostiju, kamena, gline i bakra koji potječu iz pretpovijesnog doba.

Od doseljenja Hrvata do osmanskog osvajanja, okolni prostor je bio pod upravom Hrvatskog Kraljevstva, a od 12. stoljeća je i dio Zagrebačke županije i biskupije.

6. svibnja 1950. na području cazinskog i susjednih velikokladuškog i slunjskog kotara izbila je Kordunaška buna, pobuna seljaka protiv nasilne kolektivizacije, prisilna otkupa i visokih nameta, koji je milicija i vojska ugušila sljedećeg dana u krvi.[1]

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Popisi 1971. – 1991.[uredi | uredi kôd]

Stanovništvo općine Cazin
godina popisa 1991.[2] 1981. 1971.
Muslimani 61.693 (97,29%) 55.401 (97,00%) 43.880 (96,50%)
Srbi 778 (1,22%) 826 (1,44%) 1.196 (2,63%)
Hrvati 139 (0,21%) 122 (0,21%) 175 (0,38%)
Jugoslaveni 430 (0,67%) 529 (0,92%) 51 (0,11%)
ostali i nepoznato 369 (0,58%) 232 (0,40%) 166 (0,36%)
ukupno 63.409 57.110 45.468

Cazin (naseljeno mjesto), nacionalni sastav[uredi | uredi kôd]

Cazin
godina popisa 1991.[2] 1981. 1971.
Muslimani 11.536 (94,53%) 1.601 (83,21%) 1.061 (84,67%)
Srbi 129 (1,05%) 75 (3,89%) 97 (7,74%)
Hrvati 95 (0,77%) 45 (2,33%) 66 (5,26%)
Jugoslaveni 275 (2,25%) 186 (9,66%) 17 (1,35%)
ostali i nepoznato 168 (1,37%) 17 (0,88%) 12 (0,95%)
ukupno 12.203 1.924 1.253

Popis 2013.[uredi | uredi kôd]

Stanovništvo grada Cazina
godina popisa 2013.[3]
Bošnjaci 63.463 (95,94%)
Hrvati 320 (0,48%)
Srbi 29 (0,04%)
ostali i nepoznato 2.337 (3,53%)
ukupno 66.149
Cazin - naseljeno mjesto
godina popisa 2013.[3]
Bošnjaci 12.938 (93,33%)
Hrvati 175 (1,26%)
Srbi 10 (0,07%)
ostali i nepoznato 740 (5,34%)
ukupno 13.863

Naseljena mjesta[uredi | uredi kôd]

Grad Cazin sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta:[3]

Bajrići, Brezova Kosa, Bukovica, Cazin, Crnaja, Čajići, Čizmići, Ćehići, Ćoralići, Donja Barska, Donja Koprivna, Donja Lučka, Glogovac, Gornja Barska, Gornja Koprivna, Gornja Lučka, Gradina, Hadžin Potok, Kapići, Kličići, Kovačevići, Krakača, Krivaja, Liđani, Liskovac, Ljubijankići, Majetići, Miostrah, Mujakići, Mutnik, Osredak, Ostrožac, Ostrožac na Uni, Pećigrad, Pivnice, Pjanići, Podgredina, Polje, Ponjevići, Prošići, Rošići, Rujnica, Skokovi, Stijena, Šturlić, Šturlićka Platnica, Toromani, Tržac, Tržačka Platnica, Tržačka Raštela, Urga, Vilenjača, Vrelo i Zmajevac.

Na popisima 1971. i 1981. godine, postojala su i naseljena mjesta: Bašče, Begove Kafane, Gečeti, Gnjilovac, Japića Brdo, Klen, Klisa, Krndija, Puškari, Seferagići, Slatina, Stara Govedarnica i Žegar. Ova naselja su na popisu 1991. godine ukinuta i pripojena drugim naseljenim mjestima.

Mjesne zajednice[uredi | uredi kôd]

Na popisu stanovništva 1991. godine, općina Cazin je imala 54 naseljena mjesta raspoređena u 23 mjesnih zajednica:

Gradske mjesne zajednice[uredi | uredi kôd]

  • MZ Cazin (9.775 st.)
  • MZ Gnjilavac (3.917 st.)
  • MZ Slatina (1.454 st.)

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Posebno mjesto u poljoprivredi zauzima stočarstvo u čemu prednjači proizvodnja sirovog kravljeg mlijeka. Cazin je tijekom 2005. godine jedan od najvećih proizvođača mlijeka u BiH. Pored proizvodnje mlijeka značajno mjesto zauzima i proizvodnja povrća i voća u kooperantskim odnosima za prerađivačke kapacitete "Agrokomerca" kao i proizvodnja ljekovitog i industrijskog bilja te skupljanje ljekovitog bilja i šumskih plodova.

Značajno je spomenuti građevinarstvo i trgovinu. Tijekom rata gospodarstvo Cazina je pretrpjelo značajne štete na svojoj imovini, a istodobno je izgubilo kompletno prijeratno tržište.

Na lokalnoj razini se ističe industrija građevinarstva, proizvodnja medicinskih instrumenata, proizvodnja peradi, klanje i konfekcioniranje mesa peradi, te trgovina koja je apsolutni nosilac trgovinske branše na općini.

Cazin trenutno ima nešto više od 7.000 nezaposlenih. Siva ekonomija je prisutna i prema nekim procjenama obuhvaća više od 50% ukupne ekonomije Cazina.

Mineralni resursi[uredi | uredi kôd]

Na području Cazina nalaze se značajne geološke rezerve gipsa, tufora, kvarcnog pijeska, pločastih vapnenaca i drugih minerala.

Sjeveroistočno od naselja Stijena, na površini nešto manjoj od 1 km² otkrivene su naslage gipsa. Geološke rezerve su relativno velike, pa se cijeni da postoje uvjeti za dalja istraživanja radi utvrđivanja industrijskih rezervi i njegovu primjenu u građevinarstvu.

Utvrđeni su pojasevi i leće tufova i tufita u vertikalnoj i lateralnoj alternaciji s laporima. Najčešće su to kilometar dugi i 500 m široki pojasevi. Na industrijsko testiranje poslani su uzorci s lokaliteta istočno od Tržca i dobiveni su pozitivni rezultati, što znači da bi se tufovi mogli upotrebljavati za proizvodnju klinkera.

Južno od Cazina registriran je pojas kvarcnih pješčara. Debljina slojeva kreće se od 5-20 cm. Zapadno od Cazina, uz glavnu cestu kod Ćoralića, postoji ciglana u čijoj neposrednoj blizini se nalazi ležište ciglarske gline. Postoje nalazišta ciglarske gline i na drugim lokalitetima sa znatnim geološkim rezervama.

Prerađivanje dolomita kod Ćoralića (Džehveruša) je poznato i izvan granica Unsko-sanske županije. Osim lokaliteta "Džehveruša" sigurno postoje značajne, dovoljno neistražene, geološke rezerve tih dolomita na području Cazina.

Cazinski ugljeni bazen proteže se od Gnjilavca na jugoistoku do Šturlića na sjeverozapadu, na dužini od oko 20 km i prosječnoj širini oko 6 km.

Ugljen ovog bazena je lignit-mrki ugljen koji ima zadovoljavajuću debljinu i kvalitet u tri odvojena lokaliteta: Pjanići, Crnaja i Šturlić. Debljina sloja u Pjanićima je u prosjeku 2 metra, u Crnaji 3 m, a u Šturliću preko 4,5 metara.

Prema raspoloživim podacima može se reći da ugljen bazena Cazin-Tržac pripada vrsti nešto lošijih mrkih ugljena (mrko-lignitski ugljeni). Donja toplinska vrijednost ugljena je 13.593 kJ (3.245 kcal), sadržaj vlage je 30,75%, pepela 17,6%, a sumpora 2,90%. Prema sadržaju sumpora ovaj mrkolignitski ugljen spada u kvalitetnije ugljene.

Na lokalitetima Pjanića i Crnaje istražene su i obračunate bilansne rezerve A+B+C1 kategorije od 2.797.000 t, a izvanbilansne C2 kategorije od oko 40.000.000 t ugljena.

Ograničena istraživanja izvršena na termalnim izvorima na području Tržačkih Raštela su pokazala da se radi o ne agresivnim termalnim vodama, čije su temperature uz veće izdašnosti male u plićim zonama.

Turizam[uredi | uredi kôd]

Turizam u Cazinu je uglavnom vezan za hotel Sedru koja je imala ugovorene aranžmane za redovne posjete turista iz Nizozemske za vrijeme proljeća, ljeta i dijela jeseni. Kroz ove aranžmane prezentiran je Cazinski sajam, dio vjerskih objekata i gastro-ponuda.

U poslijeratnom periodu je došlo do značajnijih posjeta turista odnosno Sedri u sklopu manifestacija “Una-regata” raftinga rijekom Unom od Bihaća preko Cazina do Bosanske Krupe. Prisutan je i kongresni turizam kroz organizaciju raznih seminara, savjetovanja, naučnih skupova i sl. Novost je organizacija EKO sajma koji je prvi put održan na terenima kompleksa Sedra.

Poseban značaj razvoju turizma u Cazinu daje srednjovjekovni Stari grad "Ostrožac" kao jedan od rijetkih dvoraca iz austrougarskog perioda sačuvanih na Balkanu. Također, tu su nekoliko srednjovjekovnih utvrda: Pećigrad, Stijena, Šturlić...

Poznate osobe[uredi | uredi kôd]

Šport[uredi | uredi kôd]

Održavaju se Novogodišnji malonogometni turnir Cazin (Cazinska zima), od 2010. Međunarodni malonogometni turnir za djecu "Djeca Bosne", od 2016. malonogometni turnir Bubamara C-Cup, od 2015. malonogometni turnir C-CUP Cazin.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. (boš.) Uskinfo.baArhivirana inačica izvorne stranice od 20. ožujka 2020. (Wayback Machine) Uskinfo/avaz.ba: U Cazinu je promovirano drugo izdanje romana Omaha 1950, 7. svibnja 2015. (pristupljeno 20. ožujka 2020.)
  2. a b Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
  3. a b c 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 27. prosinca 2019.
  4. Vladimir Lončarević: Štefanija (Štefa) Jurkić - tišinom ovijena legendaArhivirana inačica izvorne stranice od 3. rujna 2014. (Wayback Machine), Glas Koncila, 10. travnja 2011., str. 21

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]