Sjevernjača

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Alpha Ursae Minoris
Položaj na nebu
Epoha J2000
Zviježđe Mali medvjed
Rektascenzija 02h 31m 48.7s
Deklinacija +89° 15′ 51″
Prividna magnituda (V) 1.97
Karakteristike
Spektralni tip F7 Ib-II SB
B-V indeks boje 0.60
U-B indeks boje 0.38
Tip promjenjive Cefeida
Astrometrija
Radijalna brzina (Rv) -17 km/s
Prava brzina (μ) RA: 44.22 mas/g
Dec.: -11.74 mas/g
Paralaksa (π) 7.56 ± 0.48 mas
Udaljenost 431 ly (132 pc)
Apsolutna magnituda (MV) -3.64
Detalji
Masa 6 M
Polumjer 30 R
Luminozitet 2200 L
Temperatura 7000 K
Metalicitet ?
Rotacija ~17 km/s
Starost ? g
Druge oznake
Polaris, Cynosura, Alruccabah, Phoenice, Tramontana, Angel Stern, Navigatoria, Star of Arcady, Yilduz, Mismar, Polyarnaya, 1 Ursae Minoris, HR 424, BD +88°8, HD 8890, SAO 308, FK5 907, GC 2243, ADS 1477, CCDM 02319+8915, HIP 11767.
Sjevernjača se nalazi na nebu tako da se prvo pronađe Veliki medvjed, koji ima oblik velikih kola (7 zvijezda) i zatim se od zadnjih dviju zvijezda produlji linija (otprilike 5 duljina) i smjer vodi na Sjevernjaču u Malom medvjedu.
U razdoblju Platonove godine, sjeverni nebeski pol opiše kružnicu među zvijezdama; stoga će današnju Sjevernjaču zamjenjivati druge zvijezde.

Sjevernjača (α UMi / α Ursae Minoris / Alpha Malog medvjeda, lat: Polaris) je najsjajnija zvijezda zviježđa Mali medvjed. Sjevernjača je vrlo blizu sjevernog nebeskog pola, pa je pomoću nje lako odrediti pravac sjevera. Ponekad se u narodu može čuti da je Sjevernjača najsjanija zvijezda na nebu, što je zabluda. U stvarnosti je 45. po sjaju na noćnom nebu, dok je nasjajnija zvijezda zapravo Sirius. Latinski naziv Polaris dolazi od Stella Polaris (Polarna zvijezda). Vrlo rijetko je u upotrebi i grčki naziv Cynosura (Κυνόσουρα), što znači "rep psa", te Polaris Borealis.

Sjevernjača je od nas udaljena otprilike 430 svjetlosnih godina. Oko nje kruže još četiri zvijezde: dvije bliske zvijezde nalaze se na udaljenosti od 18 AJ (UMi Ab) i 2400 AJ (UMi B). UMi B, poznata još kao Polaris B (Sjevernjača B), lako je vidljiva i malim amaterskim teleskopom.

Već stoljećima ova zvijezda, koja se nalazi skoro točno iznad Sjevernog pola, služi putnicima da se orijentiraju bez kompasa. Ona je ujedno i Zemlji najbliža Cefeida, posebna klasa zvijezda koje neprestano pulsiraju. Posljednja ispitivanja pokazuju da puno toga još ne znamo o ovoj zvijezdi, kao i da se ona ne uklapa ni u jedan zvjezdani model koji primjenjuju astrofizičari. Model zvjezdane evolucije izračunao je da je masa Sjevernjače sedam puta veća od našeg Sunca, dok mjerenja drugačijom metodom[1] (Newtonovi zakoni gravitacije i paralaksa Hubbleova teleskopa[2]) nalažu da je njena masa 3,45 puta veća (+/- 0,75), što je velika i zbunjujuća razlika.[2] Sami binarni sustav dviju zvijezda je čudan i na druge načine. Prema izračunima Sjevernjača B je dosta starija nego njena veća sestra, što je neobično kod dvojnih sustava, jer u njima su obično iste dobi.[2]

Polarna zvijezda[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Polarna zvijezda

Polarna zvijezda je zvijezda najbliža nebeskom polu.

Sjevernjača (trenutna Polarna zvijezda, Polaris, Alfa Maloga medvjeda, α Ursae Minoris) je zvijezda najbliža sjevernomu nebeskom polu (udaljena 42), gotovo nepomična na nebeskoj sferi i zbog toga pogodna za orijentaciju. Najsjajnija je zvijezda Maloga medvjeda, promjenljiva sjaja, prosječne prividne magnitude 1,9. Sjaj joj se mijenja u razdoblju od 4 dana. To je trojni zvjezdani sustav udaljen od Zemlje približno 430 svjetlosnih godina. Sjevernjača Aa žuti je div, cefeida mase oko 6 puta veće od Sunčeve, oko 46 puta većega promjera, 2200 puta većega sjaja i površinske temperature oko 7 200 K (6 927 °C). Sjevernjača B može se uočiti i s pomoću manjega teleskopa, a Sjevernjača Ab prvi je put snimljena 2006. s pomoću Hubbleova svemirskog teleskopa. [3]

Na južnom nebeskom polu trenutno nema tako sjajne zvijezde u blizini da bi se mogla nazvati Južna Polarna zvijezda. Najbliža zvijezda je Sigma Oktant (σ Octantis) koja se ponekad naziva i Južna zvijezda.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. N.I. (11. ožujka 2020.). Nešto čudno se događa sa zvijezdom Sjevernjačom, znanstvenici ne znaju što. index.hr pristupljeno 11. ožujka 2020.
  2. 2,0 2,1 2,2 (eng.) Live Science Rafi Letzter: Something strange is going on with the North Star, 11. ožujka 2020. (pristupljeno 14. ožujka 2020.)
  3. Sjevernjača, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Sjevernjača.



Sirius A and B Hubble photo.jpg Nedovršeni članak Sjevernjača koji govori o zvijezdama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.