Sofia Ameli Gojić

Izvor: Wikipedija
Sofia Ameli Gojić
Rođen/a5. veljače 1968.
Zanimanjeoperna pjevačica i profesorica pjevanja
Internetska stranicahttps://www.sofiaamelilessons.com/

Sofia Ameli Gojić (Sisak, 5. veljače 1968.) hrvatska je mezzosopranistica, prvakinja Opere Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu[1] i profesorica pjevanja.

Životopis[uredi | uredi kôd]

Glazbeno obrazovanje započela je u Sisku, gdje je u dobi od trinaest godina praizvela ciklus pjesama Vlade Rakijaša koji je skladan za nju, a kojega je i snimila za HRT.

Diplomirala je solo pjevanje na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi profesorice Nade Puttar-Gold[2] 1990. godine i stekla zvanje profesora solo pjevanja.[1] Dobitnica je Rektorove nagrade Sveučilišta u Zagrebu. Usavršavala se na Hochschule für Musik und darstellende Kunst u Beču u klasi profesora Leopolda Spitzera kao stipendistica Ministarstva kulture Republike Hrvatske, a potom Ministarstva znanosti i istraživanja Republike Austrije. Usavršavanje je nastavila kod pedagoga Stojana Stojanova.[3]

Prvakinja je Opere HNK u Zagrebu, a kao solistica Opere angažirana je 1991. godine. Profesionalnu opernu karijeru započinje 1990. kao sopran. U prvih dvanaest godina otpjevala je široki raspon naslovnih i glavnih uloga, kao što su Rosina, Mimì, Musetta, Violetta Valery, Hanna Glawary, Marēnka, Abigaille, Suor Angelica, Santuzza[1] i dr. 2002. nakon interpretacije uloge Santuzze, dobiva ponude uloga u mezzosopranskom fahu. Od 2002. do danas otpjevala je veliki broj mezzosopranskih i altovskih opernih uloga, a neke od njih su Amneris[4], Azucena,[5] Carmen,[6] Eboli, Fenena, Ulrica, Princess Clarice,[7] Zia Principessa[1] i dr. Također je poznata i kao izvođač suvremene glazbe, a interpretirala je uloge u suvremenim operama, kao što su Greta (Preobražaj), Marianne (Priče iz bečke šume), Djevojka (Govori mi o Augusti), Gospođa Steel (Pingvini). Nastupala je u opernim kućama i koncertnim dvoranama u Austriji,[8] Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Italiji, Mađarskoj,[9] Njemačkoj, Sjevernoj Makedoniji, Sloveniji i Srbiji. Njezino umjetničko djelovanje uključuje nastupe sa Zagrebačkom filharmonijom, Simfonijskim orkestrom Hrvatske radiotelevizije, Simfonijskim puhačkim orkestrom OSRH, Orkestrom Opere iz Ljubljane, Hrvatskim komornim orkestrom, Cantus ansamblom, Crnogorskim simfonijskim orkestrom, Orkestrom Dušan Skovran itd.

Sudjelovala je na brojnim opernim festivalima i festivalima suvremene glazbe[10]: Muzički biennale Zagreb, Gostičevi Dani, Dani hrvatske glazbe, Festival u Grossetu, Majske operne večeri u Skoplju, Kampnagel u Hamburgu, Internacionalni operni festival u Miskolcu.

Godine 2005. dodijeljena joj je nagrada Mare Nostrum Croaticum[1] za životno djelo, kao najmlađoj opernoj pjevačici koja je primila ovu nagradu.

Godine 2014. započinje s radom i kao službeni pedagog pjevanja u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu za operne pjevače i glumce. U sezoni 2017/18 pripremila je umjetnike Baleta HNK u Zagrebu za pjevanje u baletnoj predstavi Apoksiomen.[11] Autorica je metode pjevanja The Spheretongue Singing Method.

Uloge[uredi | uredi kôd]

Uloge[5] Opera, Opereta,.Suvremena opera Produkcije
Barbarina[1] Figarov pir 1991
Musetta[1] La Bohème 1992, 1992
Rosina[3] Seviljski brijač 1993, 1999
Jela[3] Povratak 1993
Violetta Valéry[1] Traviata 1994, 1995
Marica Prodana nevjesta 1994
Hanna Glawary Vesela udovica 1994
Greta Preobražaj 1995
Mimi La Bohème 1995
Marussa Istarska svadba 1995
Jelena Nikola Šubić Zrinjski 1995
Marianne Priče iz Bečke šume 1997
Cura Govori mi o Augusti 1999
Abigaille Nabucco 2001, 2002
Sestra Angelica[3] Sestra Angelica 2001
Santuzza[1] Cavalleria Rusticana 2002
Suzuki Madama Butterfly 2003, 2019
Princeza Eboli Don Carlo 2004
Fenena Nabucco 2002, 2003,

2004, 2011

Ulrica Krabuljni ples 2007, 2009
Gđa. Steel Pingvini 2007
Kneginja Sestra Angelica 2008
Maddalena Rigoletto 2009
Doma[12] Ero s onoga svijeta[8] 2011, 2017
Carmen[6] Carmen 2005, 2008,

2012

Amneris[6] Aida 2013, 2014
Jele[6] Ekvinocij 2015
Princeza Clarice[13] Zaljubljen u tri naranče[7] 2017
Žena Vornićeva[5] Adel i Mara 2017
Mary[14] Ukleti Holandez 2018
Azucena[5] Trubadur[15] 2005, 2005,

2019

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b c d e f g h i Sofia Ameli Gojić. Pristupljeno 4. kolovoza 2020. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  2. Sofia Ameli Gojić. TEATAR.HR. Pristupljeno 4. kolovoza 2020.
  3. a b c d Prvakinja zagrebačkoga HNK-a Sofia Ameli Gojić obilježava 25 godina umjetničkog djelovanja. Inačica izvorne stranice arhivirana 19. lipnja 2016. Pristupljeno 5. kolovoza 2020. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  4. Aida - Giuseppe Verdi. Pristupljeno 4. kolovoza 2020. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  5. a b c d Sofia Ameli Gojić, mezzo (engleski). Pristupljeno 4. kolovoza 2020. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  6. a b c d Prvakinja zagrebačkog HNK-a obilježava 25 godina umjetničkog rada - Studentski.hr. Pristupljeno 4. kolovoza 2020. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  7. a b Opera "Zaljubljen u tri naranče" u veljači premijerno u zagrebačkome HNK. Show Bizz Magazin. 4. veljače 2017. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. ožujka 2021. Pristupljeno 4. kolovoza 2020.
  8. a b Sofia Ameli Gojić - Lyricographie - Ôlyrix (francuski). Pristupljeno 4. kolovoza 2020. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  9. Jegy.hu - Ero, a tréfacsináló (mađarski). Pristupljeno 4. kolovoza 2020. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  10. Zbog velikog uspjeha HNK nastavlja s opernim koncertima po zagrebačkim kvartovima. Pristupljeno 4. kolovoza 2020. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  11. Apoxyomenos (engleski). Pristupljeno 4. kolovoza 2020. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  12. Opera 'Ero s onog svijeta' in Tuzla. Sarajevo Times (engleski). 20. lipnja 2013. Pristupljeno 4. kolovoza 2020.
  13. Csák Balázs. Opera circus - Operaportál (mađarski). Pristupljeno 4. kolovoza 2020. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  14. Reference (slovenski). Pristupljeno 4. kolovoza 2020. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  15. Nova premijera u HNK-u zbog koje ćete planirati odlazak u kazalište. Journal.hr. 15. veljače 2019. Pristupljeno 4. kolovoza 2020.