Spol i rod

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Spolnost)
Skoči na: orijentacija, traži
Oznake ženskog (lijevo) i muškog spola vežu se uz drevne simbole Venere (za ženski spol) i Marsa (za muški spol).

Spol (lat. "sexus") je skup anatomskih, fizioloških i psiholoških obilježja po kojima se među jedinkama iste vrste razlikuju mužjaci i ženke.[1] Spol je određen nasljedno, kromosomskom strukturom. Karakteristike spola povezane su s reproduktivnim sustavom i pod utjecajem su spolnih hormona. Neke niže životinje mogu imati obilježja obaju spolova. U većine viših životinja spolovi su odijeljeni.[2]

Razlikovanje roda i spola kao dva pojma različitih značenja je do određene mjere prihvaćeno u sociološkim, psihološkim i medicinskim znanostima[3][4]. Međutim, u popularnoj se kulturi rod i spol u najvećem broju slučajeva koriste kao sinonimi[3]; to se ponekad događa i u znanstvenim biomedicinskim radovima, velikim dijelom zbog utjecaja medija, zbog čega znanstvenici pozivaju na oprez.[5] D. H. Ogle 2012. godine objavljuje analizu znanstvenih časopisa o ribarstvu u Kanadi i SAD prema kojima se u tim publikacijama "sex" i "gender" koriste kao potpuni sinonimi u 99% slučajeva (u 308 od 311 proučenih znanstvenih članaka), a samo u 1% slučajeva se koriste na način kako to predlažu pobornici različitog korištenja tih pojmova.[6] "Pravilnu" upotrebu riječi "rod" ustrajno promoviraju znanstvenici okupljeni oko tzv. "rodnih studija", sveučilišnih ustanova koje su osnovane na mnogim sveučilištima u svrhu istraživanja i promoviranja feminizma i LGBT aktivizma.[7] Takav novi način korištenja termina "spol" i "rod" nerijetko promoviraju i javne ustanove.[8] [9]

Vode se složene diskusije o tome gdje bi jedno trebalo prestajati, a drugo počinjati; feministička politologinja Carole Pateman u knjizi Spolni ugovor još 1988. godine posve negira smisaonost te razlike[10]. Richard Lippa (psiholog i profesor na California State University) u knjizi "Gender, Nature and Nurture" (iz 2005. god, ponovljeno izdanje 2014.) odlučuje i ubuduće koristiti termine "spol" i "rod" kao sinonime, te iznosi: "Neki istraživači predlažu da se riječ spol koristi kada se govori o biološkim razlikama, dok bi riječ rod trebalo koristiti u pogledu kulturnih razlika. Međutim, nije jasno do koje su mjere razlike između muškaraca i žena posljedica bioloških faktora, u odnosu na naučene i kulturalne faktore. Nadalje, nekritično korišnjenje riječi rod dovodi do zamagljivanja razlike između dva različita predmeta: a) razlike između muškaraca i žena i b) individualnih razlika u muškosti i ženstvenosti koje se pojavljuju unutar svakog od spolova."[11]

Suprotno tome, filozofkinja i utjecajna queer teoretičarka Judith Butler iznosi 1988. godine mišljenje da bi "rod" bio fluidna varijabla koja se mijenja u različitim prilikama i tijekom vremena; da "rod" može biti izveden na tradicionalan način (u skladu s uvriježenim konceptima muškosti i ženskosti) i netradicionalan način (izmjena rodnih normi, višestruki i miješani identiteti) - te prema Butler "rodni identitet", kao osobni doživljaj pojedinca kao muškarca ili žene može, ali ne mora korespondirati s njegovim aktualnim biološkim spolom; Butler time upućuje na lezbijsko življenje kao način da se uspješno razgradi postojeći koncept ženstvenosti, koji po njoj perpetuira društvenu ovisnost o muškarcu.[12] [13] Ovakvo radikalnije definiranje roda (gdje bi "homoseksualac", "muški biseksualac", "heteroseksualni muškarac", "heteroseksualna žena", "butch lezbijka", "femme lezbijka" bili zasebni "rodovi") do danas ima svojih pobornika[14] [15] [16], ali nije široko prihvaćeno izvan kruga pobornika queer teorije.

Znanstvenici koji se zalažu za različitu upotrebu pojmova "spol" i "rod" daju tim terminima manje radikalne implikacije. Prema objašnjenju dostupnom (2014. god.) na mrežnim stranicama Svjetske zdravstvene organizacije, fiziološke karakteristike jedinki ljudske vrste bi se razmatrale u kategoriji "spol", a kulturalno zadane razlike - npr. u većini zemalja svijeta žene obavljaju većinu kućanskih poslova, u nekim zemljama se smatra posve neprihvatljivim da žene puše - bi trebalo razmatrati u kategoriji "rod".[17] Prema takvoj definiciji, rod svake osobe bi bio identičan njenom spolu - što se očito razlikuje od onoga što promoviraju pobornici queer teorije poput spomenute J. Butler.

Filozofkinja i vodeća queer teoretičarka Judith Butler zagovornica je radikalnijeg poimanja spola (koji za nju nije biološka datost, nego društveni konstrukt) i roda (koji za nju predstavlja individualni konstrukt, koji se mijenja kada osoba uđe u drugu seksualnu orijentaciju). Njene ideje nisu šire prihvaćene izvan LGBT i feminističkih krugova

.


Spol i rod[uredi VE | uredi]

U suvremenoj društvenoj znanosti značajno je razlikovanje između spola (engleski: sex) i roda (engleski: gender), koje potječe iz feminizma[18]. U svakodnevnom jeziku ta se razlika obično ne čini.

U vodećim rječnicima engleskog jezika se riječi "spol" i "rod" za sada koriste kao sinonimi u svojem osnovnom značenju - "biti muško ili žensko", dok u alternativnom značenje riječ "gender" označava "gramatički rod", a riječ "sex" u alternativnom značenju može označavati i seksualnu aktivnost.[19] [20] Hrvatski filolozi daju čitav niz značenja hrvatskoj riječi "rod" koji su učvršćeni u jezičnoj praksi (može ta riječ označavati ljude koji su srodnici, stanovitu grupu organizama u biologiji, kategoriju u nekoj umjetnosti, dio oružanih snaga; također i spol) - ali se značaj kakav toj riječi od kraja 1980.- ih godina u znanstvenom i društvenom diskursu uporno sugeriraju feministi za sada (2014. godine) uopće ne spominje.[21]

U Zakonu o suzbijanju diskriminacije iz 2008. godine [22] spominje se "rodni identitet" kao nešto što bi se razlikovalo od spola; Zakon o ravnopravnosti spolova donesen iste godine (dapače, oba su zakona stupila na snagu 15. srpnja 2008.) koristi riječi "spol" i "rod" kao sinonime.[23] Kao sinonime, koristi riječi rod i spol i Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola iz 2014. god.[24]

Korištenje termina "spol" i "rod" kao različitih promovira se danas (2014. god.) i na stranicama Svjetske zdravstvene organizacije, gdje možemo naći definiciju da se riječ "spol" odnosi na biološke i fiziološke karakteristike koje definiraju muškarca i ženu, a "rod" na socijalno konstruirane uloge, ponašanja, aktivnosti i atribute koje jedno određeno društvo smatra odgovarajućima za muškarce i žene[25].

Znatan broj autora na području biologije i biomedicine koristi riječ "rod" na način koji približno odgovara onome što predlažu znanstvenici koji su skloni teoriji "roda"; drugi koriste riječ "rod" (eng. "gender") na drugačiji način. Tako Bruce M. King (afirmirani psiholog i seksolog) u članku "Naglasak: poziv na pravilno korištenje 'roda' i 'spola' u biomedicinskim publikacijama" iz 2009. godine nalazi u promatranom 5 - godišnjem razdoblju 197 znanstvenih članaka evidentiranih u biomedicinskoj bazi MEDLINE u kojima se spominju "rod" štakora - čemu se teoretičari "roda" (uključujući B. M. Kinga) protive i predlažu da se termin "rod" koristi isključivo kod ljudi. King zaključuje: "Ne možemo očekivati da će mediji koristiti termine spol i rod ispravno ako akademske publikacije ne čine tako...".[26] Međutim je onakvo korištenje kakvo sugeriraju feministički teoretičari u znatnoj mjeri prihvaćeno među seksolozima; tako je puno ime znamenitog Kinseyevog instituta "Kinseyev institut za istraživanje spola, roda i reprodukcije" (eng. Kinsey Institute for Research in Sex, Gender, and Reproduction).

Na području psihologije mnogi psiholozi - napose feministički psiholozi - prave razliku između termina "spol" i termina "rod". 1955. godine psiholog i seksolog John Money (Johns Hopkins University, SAD) koristi termin "rod" kada je riječ o pojedinčevim psihološkim karakteristikama i ponašanju, dok "spol" koriste za opisivanje fizičkih karakteristika. Feministička socijalna psihologinja Rhoda Unger iznosi 1979. god. mišljenje kako široko rasprostranjeno korištenje riječi "spol" implicira stav da su razlike između muškaraca i žena prirodne i nepromjenjive, stoga se zalaže da se koristi riječ "rod" za označavanje osobina koje kultura smatra prikladnima za žene i muškarce; njenom utjecaju se pripisuje širenje korištenje riječi "rod" u psihološkoj literaturi u takvom značenju koje bi bilo različito od riječi "spol". Međutim, trenutačno se definicije koje koriste psiholozi da definiraju što je spol, a što rod jako razlikuju. Mnogi autori koriste termine kao sinonime; od onih koji čine razliku između ta dva termina, većina koristi termin "rod" kao nešto više vezano za kulturalne utjecajne, a "spol" kao nešto više vezano uz biologiju; pri tome postoje brojne nekonzistentnosti u tim definicijama. Charlene L. Muehlenhard i Zoe D. Peterson stoga zaključuju (2011.) da će iz tih razloga razlikovanje između "spola" i "roda" biti s vremenom sve manje smisleno i važno.[27]

U sociologiji, predložila je 1972. godine Ann Oakley da se o "spolu" (engl. sex) govori kao o biološkoj podjeli na muškarce i žene, a da se termin "rod" (engl. "gender") koristi za opisivanje kulturalno konstituiranih sadržaja koji društvo povezuje uz ženskost i muškost.[28] Jean Stockard i Miriam M. Johnson predložile su 1992. godine da se u raspravama o tjelesnim razlikama između muškaraca i žena upotrebljava naziv "spol" i "spolne skupine", a u raspravama o društvenim aranžmanima i očekivanom ponašanju nazivi "rod" i "rodne uloge".[29] Korištenje termina "rod" kao različitog od "spola" i nadalje promoviraju feministički sociolozi.[30]

Spolni i rodni identitet[uredi VE | uredi]

U zadnjih četvrt stoljeća postoji kod nekih autora tendencija da se u primjeni na čovjeka, u društvenim znanostima, pojmovi "spol" i "rod" definiraju različito. U takvoj upotrebi "spol" je društveni konstrukt (što se kod gore navedenih drugačijih definicija govori za "rod"), dok "rod" tu postaje individualni konstrukt, pri čemu ne postoje samo "muško" i "žensko".[31].

Stoga rodni identitet – prema nekim feminističkim i tzv. queer teoretičarima - podrazumijeva vlastitu rodnu samokoncepciju, ne neophodno ovisnu o spolu koji je pripisan rođenjem. Prema njima, rodni identitet tiče se svakoga ljudskog bića i ne znači samo binarni koncept muškoga ili ženskoga. Prema raznim izvorima kod ustanova koje se bave zaštitom prava "spolnih i rodnih manjina" mogu biti rodni identiteti primjerice "femme" ("ženska lezbijka"), "butch" ("muška lezbijka"), "drag queen" (muški transseksualac prije operacije), "genderqueer" (oni čije su sklonosti promjenjive), "heteroseksualac" (engl. "Straight") i razni drugi.[32] [33]

Rodna sloboda - je termin koji bi trebao označavati željeno pravo svake osobe da izražava svoj rod na način koji izabere; kroz ženskost, androginost, muškost ili bilo koju drugu točku na spektrumu. Ovo uključuje pravo na rodnu neodređenost i rodnu kontradikciju. Jednako je važno da svaka osoba ima pravo da odredi, uvjetuje ili mijenja spol na način koji joj odgovara, bio muški, ženski ili bilo koji drugi na spektrumu. Prema nekim autorima, takva "rodna sloboda" je preduvjet svekolikog oslobođenja čovjeka, te ne bi bilo moguće ostvarivanje doista ravnopravnog ljudskog društva, dok se čovječanstvo ne osolobodi podjele na "ljude i žene".[34]

Brym i dr. koriste (2013. god.) termin "rodni identitet" tako da obuhvaća seksualne orijentacije - te su za njih kategorije poput "gay" i "lezbijka" predstavljaju rodove[35] - tj. koriste oni termin "rodni identitet" onako kako ga je 1980.- ih godina predložila Judith Butler[36], drugi autori - napose psiholozi - govore o "rodnom identitetu" i njegovom mijenjanju isključivo u kategoriji tzv. rodne disforije (v. dolje); prema njihovom shvaćanju homoseksualci i biseksualci ostaju i nadalje "muškarci" i "žene", a rodni identitet se mijenja u pitanjima transrodnosti.[37]

Korištenje termina "rod" u području mentalnog zdravlja[uredi VE | uredi]

Američka psihološka asocijacija u Smjernicama za rad sa LGBT pacijentima iznosi da bi trebali praktičari koristiti riječ "rod" na način da se taj pojam odnosi na "ponašanja, osjećaje i ponašanja koja određena kultura povezuje s biološkim spolom osobe. Ponašanje koje je kompatibilno s kulturalnim očekivanjem naziva se rodno-sukladnim; ponašanja koja se sagledavaju kao nekompatibilna s tim očekivanjima predstavljaju rodnu nesukladnost. Rodni identitet se odnosi na odnos prema sebi kao muškoj, ženskoj ili tranrodnoj osobi. Kada rodni identitet i biološki spol osobe nisu usklađeni, pojedinac se može identificirati kao transseksualac ili nekom drugom transrodnom kategorijom."[38]

Prema važećim dijagnostičkim kriterijima kod iste asocijacije, takva se stanja prepoznaju kao mentalni poremećaji pod nazivom "poremećaj spolnog identiteta" (eng. "gender identity disorder"); ubuduće se taj naziv planira zamijeniti nazivom "gender dysphoria".[39] U Međunarodnoj klasifikaciji bolesti Svjetske zdravstvene organizacije, odgovarajući mentalni poremećaji klasificirani su pod šiframa F64.0 - F64.9 (poremećaji spolnog identiteta).

(Vidi još razjašnjenja na tu temu u člancima LGBTIQ pokret i transrodnost.)

Rodne norme i uloge[uredi VE | uredi]

U poljoprivrednim društvima prošlosti muškarci su radili teže fizičke poslove - često na vjetru, kiši i hladnoći. Žene su obavljale fizički manje zahtjevne poslove u kući i njenoj blizini

U povijesti i danas, ljudska su društva štitila majčinstvo, te život i zdravlje žena; putem zaštite žena i majčinstva ujedno se nastojalo zaštititi zdravlje i dobrobit djece.[40] [41] U poljoprivrednim društvima prošlosti, gdje je vrlo veliki dio ljudskog rada predstavljao teški fizički rad, smatrali su se "muškim" svi poslovi koje su iziskivali upotrebu veće fizičke snage, naporno putovanje ili izlaganje većoj opasnosti. Na tipičnom poljoprivrednom gospodarstvu, dječaci bi kod ulaska u predpubertet prelazili među "muške", te se od njih očekivalo da obavljaju "muške" poslove poput cijepanja drva i prenošenja tereta, da odlaze na rad u polje i šumu. Djevojčice i djevojke bi pretežno boravile u kući i njenoj blizini, te su se uključivale u razne kućanske poslove, brigu za perad i fizički manje zahtjevne poslove poput onih u vrtu.[42] [43]

Napretkom tehnologije krajem 19. stoljeća udio teških fizičkih poslova opada, ali kulturalna potreba za podjelom na "muške" i "ženske" uloge u svijetu rada i drugim društvenim procesima ostaje. Često to ostaje na razini davanja prednosti ženama - tako se kod znamenitog potonuća RMS Titanic 1912. godine, davalo prednost ženama kod ukrcavanja na čamce za spašavanje: kako je potonuće napredovalo relativno sporo (tri sata) bilo je na raspolaganju dovoljno vremena da žene time postignu prednost koju fizičkom agilnošću ne bi mogle postići, te je spašeno 74% od svih žena na brodu, 52% sve djece, ali svega 20% svih muškaraca. Pripadnost privilegiranoj prvoj klasi je putniku davala otprilike 30% veću šansu da se preživi; pripadnost ženskom rodu je davala otprilike 370% veću šansu za preživljavanje.[44] U mnogim drugim situacijama je ženama sprječavano zapošljavanje na poslovima koje su zapravo mogle obavljati, onemogućavano napredovanje (ženama su u praksi bili dostupni rukovodeći poslovi jedino u situacijama kada su svi ili skoro svi podređeni bile žene), osobito im je bilo posve onemogućeno pravo glasa i pravo izbora na političke funkcije. U SAD je opće pravo glasa za žene priznato tek 1920., u Velikoj Britaniji 1928. godine, a u Francuskoj 1945. godine.

Danas postoji već značajna literatura o "rodnim ulogama" (eng. "gender roles"), gdje se izučava u prvom redu društvene uloge muškog i ženskog roda (društvene uloge rodovima koji bi odgovarali manjinskim seksualnim orijentacijama se rijetko izučavaju).

1955. godine utjecajni američki sociolog Talcot Parsons, izučavajući "nuklearnu obitelj" kakva je postojala u tada već razvijenom industrijskom društvu SAD, govori o tzv. segregaciji spolnih uloga (eng. "sex-role segretation") u tadašnjem američkom društvu, gdje se radi dobrobiti obitelji nastojalo majke ostaviti izvan zaposlenja. Tako se nije smatralo prikladnim da žene pohađaju visoko stručno obrazovanje ili da se angažiraju radi ostvarivanja karijere; angažman muškaraca oko kućnih poslova i brige za djecu je bilo poželjan samo do jedne ograničene mjere (tj. muškarac je u tim stvarima trebao donekle pomoći, ali u suštini je te funkcije obavljala i o njima odlučivala žena); kod donošenja stanovitog broja najvažnijih odluka (primjerice odabir mjesta stanovanja, odabir škole za djecu, odlučivanje kod važnih kupovina) zadnju riječ je imao muškarac.[45]

U narednim desetljećima tema je bila mnogo raspravljana od strane feminističkih pisaca. Londa Schiebinger u knjizi "Has Feminism Changed Science" iz 1999. godine iznosi ocjenu da "Rodne uloge - tipično muška ili ženska ponašanja, interesi ili vrijednosti - nisu urođeni, ali ni arbitrarni. One su formirane uslijed historijskih okolnosti. One se, također, mijenjaju uslijed historijskih okolnosti."[46]

U suvremenim društvima se smanjuje broj poslova i socijalnih uloga koje su nedostupne za žene: tako primjerice u oružanim snagama SAD žene čine 15 posto ukupnog vojnog personala; za žene su za sada ostale nedostupne uloge u "izravnim borbenim snagama na tlu", gdje se očekuje sukob sa neprijateljem uz korištenje oružja i visokom mogućnošću izravnog fizičkog kontakta sa neprijateljem, međutim se priprema ukidanje i te zabrane.[47] Slično je stanje i u Hrvatskoj vojsci[48], a u travnju 2014. godine je u čin generalice promaknuta Gordana Garašić, kao prva žena sa takvim visokim činom u Hrvatskoj.[49]

Novija kretanja u primjeni termina[uredi VE | uredi]

Najnovija kretanja u korištenju termina "rod" svode značenje te riječi u prvom redu na pitanja transseksualnosti: suprotno prijedlozima Judith Butler i drugih qeer teoretičara iz 1980.- ih, seksualna orijentacija se u principu ne sagledava kao dio "rodnosti" nekog pojedinca

U position paperu nastalom kod UNICEF-a krajem 2014. god. koristi multidisciplinarna grupa autora termin "rodni identitet" na način da on obuhvaća transseksualnost, ali ne i seksualne orijentacije poput homoseksualnosti, lezbijstva i biseksualnosti: "Rodni identitet odražava duboko uvriježen osjećaj vlastitog roda, koji predstavlja način kako osoba sebe identificira kao muško, žensko, niti jedno ili oboje od toga, ili neku kombinaciju. Rodni identitet je u pravilu sukladan sa spolom koji mu je određen po rođenju, obično sukladno s vidljivim genitalijama. Transrodne osobe pokazuju nesukladnost između njihovog osjećaja o svojem rodu i o rodu koji im je određen po rođenju. U nekim slučajevima, njihova pojava, način ponašanja i druge vanjske karakteristike mogu odudarati od očekivanja društva o rodno - normativnom ponašanju." Definicija termina "seksualna orijentacija" na istom mjestu završava slijedećom opaskom: "Seksualna orijentacija nije u svezi s rodnim identitetom". [50] Ovakva definicija termina "Rod" je različita od prijedloga kojim su Judith Butler i drugi qeer teoretičari bili 1980.-ih godina namijenili za korištenje tada novog termina "rod", ali je sukladna aktualnom korištenju termina "rod" u području mentalnog zdravlja, kako ga (v. gore) promovira Američka psihološka asocijacija.

Rodna nejednakost[uredi VE | uredi]

Razvoj feminizma doveo je do skretanja pozornosti na podređeni položaj žena u mnogim društvima, a većinom su feministice (sociologinje) stvorile teorije rodne nejednakosti. Iz toga se može razlikovati nekoliko feminističkih pristupa:

Bilješke[uredi VE | uredi]

  1. http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=37376
  2. http://proleksis.lzmk.hr/46572/
  3. 3,0 3,1 ''Sex Testing or Gender Verification: Is There a Difference and Does it Matter?'' pristupljeno 8. rujna 2014.
  4. Gender, WHO, pristupljeno 8. rujan 2014.
  5. ''Point: a call for proper usage of “gender” and “sex” in biomedical publications'' Bruce M. King, American Journal of Physiology - Regulatory, Integrative and Comparative PhysiologyPublished, 1 June 2010Vol. 298no. 6,R1700-R1701DOI:10.1152/ajpregu.00694.2009, pristupljeno 8. rujna 2014.
  6. "Usage of 'Sex' and 'Gender'", Derek H. Ogle i dr. "Fisheries" Vol. 37/ 6, 2012.
  7. Georgia state University - The Institute for Women's Gender and Sexuality Studies: Graduate Programs, pristupljeno 03. rujna 2014.
  8. Ured za ravnopravnost spolova RH, "Pojmovnik rodne terminologije prema standardima Europske Unije", Zagreb 2007.
  9. ''Definition of Terms: Sex, Gender, Gender Identity, Sexual Orientation'' American Psychological Association, pristupljeno 8. rujna 2014.
  10. "Sexual Contract", Carole Pateman, Stanford University Press, 1988., str. 16-17 i 225-226
  11. "Gender, Nature and Nurture", Richard A. Lippa, ponovljeno izdanje 2014., "Psychology Press", New York, str. 3-4
  12. "Stanford Encyclopedia of Philosophy: Identity Politics" (pogl. "4. Gender and Feminism"), (verzija 7.2.2012.)
  13. "Performative Acts and Gender Constitution: An Essay in Phenomenology and Feminist Theory", Judith Butler, "Theatre Journal", Vol. 40, No. 4, Dec. 1988. str. 519-531 (v. osobito str. 528), izdanje "The Johns Hopkins University Press"
  14. "'Alphabet Soup' : A Glossary of Terms'"(v. termin: "Gender"), Leigh University, LGBTQIA Services, pristupljeno 5.9.2014.
  15. "Sexuality and Gender 101", Michigan State University, Lesbian, Bisexual, Gay and Transgender Resource Center (v. termin "Gender"), pristupljeno 5.9.2014.
  16. University of Vermont, "Important Terminology" (savjeti za pisanje diplomskih radova), pristupljeno 5.9.2014.
  17. WHO: What do we mean by "sex" and "gender"?, mrežne stranice Svjetske zdravstvene organizacije, pristupljeno 13.9.2014.
  18. "Unintended Consequences of the Feminist Sex/Gender Distinction", Asia Friedman, "Genders" 43/2006
  19. "Merriam - Webster Dictionary", za riječ "sex" i za riječ "gender", pristupljeno 9.9.2014.
  20. "Macmillan Dictionary", za riječ "gender" i za riječ "sex", pristupljeno 9.9.2014.
  21. "Hrvatski jezični portal": "Rod", pristupljeno 6.5.2014.
  22. Zakon o suzbijanju diskriminacije, NN 85/2008, čl. 1.
  23. Zakon o ravnopravnosti spolova, "Narodne novine" br. 82/2008., čl. 14. i 43
  24. [http://cadial.hidra.hr/searchdoc.php?action=search&lang=hr&query=spol+rod&searchText=on&searchTitle=on&resultdetails=basic&bid=TkGlTf5ccAzu65KT95RalQ%3d%3d Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola, "Narodne novine" br. 92/2014., čl. 5.
  25. "What do we mean by "sex" and "gender"?", mrežne stranice Svjetske zdravstvene organizacije, pristupljeno 8.9.2014
  26. "Point: a call for proper usage of “gender” and “sex” in biomedical publications", Bruce M. King, American Journal of Physiology - Regulatory, Integrative and Comparative Physiology, Vol. 298 No 6., 2010
  27. "Distinguishing Between Sex and Gender: History, Current Conceptualizations, and Implications", "Sex Roles", Vol. 64, br. 11-12, str. 791-803, (citat prema sažetku)
  28. Ann Oakley, tekst uvoda u knjigu "Sex, Gender and Society (1972), pristupljeno 01.01.2013.
  29. "Sex and gender in society", Jean Stockard, Miriam M. Johnson, Prentice Hall, 1992.
  30. [http://www.barbararisman.com/uploads/7/8/9/2/7892654/current_sociology-2013-risman-733-55.pdf "From sex roles to gender structure"], Barbara Risman, "Current Sociology Review " 61 (5-6) 2013., str. 733-755
  31. "Ženska soba - Centar za seksualna prava" Zagreb: POJMOVI, pristupljeno 8.9.2014.
  32. "Trans, Genderqueer, and Queer Terms Glossary", "Teen Health Source" - Planned Parenthood Toronto, Kanada, pristupljeno 9.9.2014.
  33. "Gender and Sexuality ABCs", University of Visconsin, LGBT Campus Center, (v. osobito termine "Gender", "Gender Identity", "Butch", "Drag King", "Drag Queen", "Femme", "Fluid", "Gay", "Intergender", "Pangender", "Third gender"), pristupljeno 9.9.2014.
  34. "Rod u konstrukciji i dekonstrukciji spola" (2004., autor prof. dr. Milan Polić) - v. osobito str. 9 i 10 - pristupljeno 9.9.2014.
  35. Brym, Roberts, Lie, Rytina. "Sociology". Nelson Education Ltd., 2013.
  36. [http://www.sciencedomain.org/uploads/Revised-manuscript_version1_9322.pdf "The Psychological Distres and Coping Mechanisms among Intersexed Individuals "], Dr. S. M. Saleh Baqutayan, Perdana Schol of Science, Technology and Inovation Policy, University technology Malaysia - (v. str. 3.) - pristupljeno 10.9.2014.
  37. tako u Neil R., Carlson, and Donald Heth C.. "5." Psychology--the science of behaviour, fourth Canadian edition [by] Neil R. Carlson, C. Donald Heth. Toronto: Pearson, 2010. usp. str. 383-384
  38. "Definition of Terms: Sex, Gender, Gender Identity, Sexual Orientation" (Excerpt from: The Guidelines for Psychological Practice with Lesbian, Gay, and Bisexual Clients, 2011), American Psychological Association, pristupljeno 5.9.2014.
  39. "Gender Dysphoria" (Factsheet), American Psychological Association, pristupljeno 9.9.2014.
  40. "Limited Livelihoods: Gender and Class in Nineteenth-century England" (knjiga), University of California Press, 1992., v. str. 62-63
  41. "On the Origins of Gender Roles: Women and the Plough", Alberto F. Alesina, Paola Giuliano, Nathan Nunn, "National Bureau of Economic Research", Working Paper No. 17098, 2011. god. (v. osobito str. 8-9)
  42. "Beyond Nature's Housekeepers: American Women in Environmental History" (knjiga), Nancy C. Unger, Oxford University Press, 2012. (v. osobito str. 20)
  43. "On the Origins of Gender Roles: Women and the Plough", Alberto F. Alesina, Paola Giuliano, Nathan Nunn, "National Bureau of Economic Research", Working Paper No. 17098, 2011. god. (v. osobito str. 8-9)
  44. "TITANIC: AS TOLD BY THE SURVIVOR'S", posjećeno 9.9.2014.
  45. "Women, Wives, Mothers: Values and Options", Jessie Bernard 1975. (ponovljeno izdanje 2009.), str. 246 - 247
  46. "Has Feminism Changed Science?", Londa Schiebinger, Harvard University Press 1999., str. 72
  47. "Women in Combat: Vive a Différence", Mark Thompson za "Time" 25.1.2013.
  48. "Bojnica Vlasta Zekulić: Kada dreknem, svi skaču k'o jedan!", Snježana Dukić za "Slobodna Dalmacija", 11.7.2011.
  49. "Prva generalica HV-a Gordana Garašić putuje u Afganistan", Vanja Moskaljov za "Večernji list" 3.4.2014.
  50. [http://www.unicef.org/media/files/Position_Paper_Sexual_Identification_and_Gender_Identity_12_Nov_2014%282%29.pdf „Eliminating Discrimination Against Children and Parents Based on Sexual Oriantation and/or Gender Identity“, Unicefov „Position Paper“ No. 9, studeni 2014

Literatura[uredi VE | uredi]

  • Станфорд Енцицлопедиа оф пхилосопхе: "Феминист Перспецтивес он Сек анд Гендер"; објављено 2008., ревидирано 2011.
  • Michael Haralambos, Martin Holborn, Sociologija, Golden marketing, Zagreb, 2002.