Interseksualnost

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Merkur - simbol interseksualnosti

Medicina 19. stoljeća kreirala je standarde zasnovane na gonadalnom tkivu, po kojima se određivala binarnost spolova – ti su se standardi održali do danas. Osoba s nestandardnim spolnim karakteristikama i jajnicima bila bi, prema toj podjeli, okarakterizirana kao pseudo-hermafrodit; i osoba s nestandardnim spolnim karakteristikama i testisima bila bi okarakterizirana kao pseudo-hermafrodit. Konačno, ako je osoba rođena s karakteristikama obaju spolova, tj. testisima i jajnicima, bila bi okarakterizirana kao istinski hermafrodit. Iako su liječnici u 19. stoljeću podržavali ovu podjelu, oni nisu mogli doista dijagnosticirati istinske hermafrodite među živom populacijom. Jedine informacije o istinskom hermafroditizmu dolazile su od obdukcija.

Tako možemo reći da su spolne karakteristike proizašle iz znanstvene koncepcije. Spolne karakteristike odnose se na (binarno) spolno razlikovanje (unutar i između kromosoma, gonada, hormona i spolnih organa) koje dijeli osobe na samo dvije kategorije: na osobe muškog i ženskog spola. One karakteristike koje odstupaju od tih odnosa, a medicina ih naziva hermafroditizmom, u queer teoriji su poznatije kao interspolne karakteristike.

  • Interseksualne karakteristike - odnose se na spolna razlikovanja koja odstupaju od uvriježenog društvenog spolnog razlikovanja koje osobe dijeli samo na dvije kategorije - na osobe muškog i ženskog spola.
  • Spolni identitet - podrazumijeva vlastitu spolnu samokoncepciju, ne neophodno ovisnu o spolu koji je pripisan rođenjem. Spolni identitet tiče se svakoga ljudskog bića i ne znači samo binarni koncept muškoga ili ženskoga. Spolni identiteti jesu: žena, muškarac, transeksualna osoba, interseksualna osoba, ali i identificiranje po spolu.
  • Interseksualna osoba - osoba koja se rađa s nedefiniranim (izričito ženskim ili muškim setom) spolnih organa. Te su osobe uglavnom žrtve kirurških intervencija, hormonskih terapija i tabuiziranog života. U prošlosti se interseksualna osoba nazivala hermafroditom, a pojava hermafroditizmom. Danas se interseksualnost sve više prihvaća kao jedan od seksualnih, spolnih, ali i političkih identiteta. U kreiranju ili prihvaćanju seksualnih identiteta osoba se poziva na pravo na samodefiniranje - pravo osobe da sama definira svoj identitet (svoje identitete) i sebe kao osobu, te pravo na samoidentifikaciju - pravo osobe da sama identificira svoj identitet (svoje identitete), te da se ne identificira.

Krovni termin za sve identitete koje proizlaze iz spola i roda jest LGBTIQ. Ova je kratica složena od sljedećih riječi: Lezbijke, Gejevi, Biseksualne, Transrodne, Interseksualne i Questioning osobe.

Kromosomske i genitalne anomalije[uredi VE | uredi]

Medicina interseksualne karakteristike vidi kao poremećaj, kao anomaliju spolnih kromosoma, gonada, reproduktivnih kanala i genitalija. Neke od anomalija su sljedeće:

  • Kongenitalni razvoj nejasnih genitalija (46-xx kongenitalna adrenalna hiperplazija; klitomegalija, mikropenis...)
  • Kongenitalna razdvojenost interne i eksterne spolne anatomije (sindrom kompletne nesenzitivnosti na androgen..)
  • Nekompletan razvoj spolne anatomije (vaginalna ageneza; gonadalna ageneza)
  • Anomalije spolnih kromosoma (Turnerov sindrom; Klinefelterov sindrom; mozaicizam spolnog kromosoma)
  • Poremećaj razvoja gonada (ovotestisi)

Djeca koja se rode s nejasno definiranim vanjskim spolnim organom podvrgavaju se testu mjerenja, kojim su definirani medicinski prihvatljivi standardi za klitoris (0,2- 0,85cm) i penis (>2,5cm). Prema tom se testu, dakle, "neprihvatljivim" smatra spolni organ čija je duljina između 0,85 cm i 2,5cm.

Učestalost interseksualnosti[uredi VE | uredi]

U prosjeku se jedno od 2000 djece rodi s interseksualnom karakteristikom, više ili manje izraženom. O kreiranju roda i odnosu transrodnosti i interseksualnosti vidi članak o transrodnosti.

Glavni temelji pokreta za prava interseksualnih osoba[uredi VE | uredi]

"Normalizacija" spolnih organa uglavnom nije medicinski nužna, već se više tiče uklanjanja društvene stigme, pri čemu se u obzir uzimaju isključivo heteroseksualni obrasci seksualnosti i društveno prihvaćene norme samo dvaju spolova. Interseksualni pokret zalaže se da se roditeljima interseksualne djece dozvoli da sami utječu na odluku oko kirurške "normalizacije", odnosno da roditelji sami nikada ne stavljaju društvene norme ispred onoga što je najbolje za dijete i njegovu tjelesnu, zdravstvenu i psihičku dobrobit.

  • Tjelesni integritet - pravo osobe na vlastito nesmetano tjelesno postojanje

Pokret se također zalaže za smanjenje osjećaja srama kod roditelja i djece i stigme koristeći terminologiju koja nije pogrdna (interseksualnost, a ne hermafroditizam). Pokret se zalaže za kirurške zahvate i hormonalne tretmane jedino ako je to zdravstveno neophodno, te započinjanje istih jedino kada dijete može aktivno sudjelovati u odlučivanju o vlastitom tijelu, izgledu, rodnom identitetu...

LGBTIQ pokret smatra elementarnim pravom svake osobe da prihvati ili ne prihvati društvene norme koje se odnose na koncept spola i roda, da na donošenje odluke o vlastitim tijelima nikakva politička, medicinska ili religijska norma ne smije kršiti integritet nečijeg tijela i protiv volje kočiti odluke u vezi s tim što netko želi raditi s vlastitim tijelom, te u cilju podrške interseksualnim osobama uvodi termin interseksualnost iz kojeg je, osim promjene imena "hermafroditizam", izbačen i medicinski kontekst.

Interseksualna osoba, interseks-trans, interseks-gej, interseksualac, interseksualka itd. neki su od seksualnih identiteta inteseksualnih osoba.

Vidi još[uredi VE | uredi]