Spomen-park Šubićevac

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Pogled na ulaz u spomen-park.

Spomen-park Šubićevac (poznat i pod imenom Spomen-park strijeljanih i spomenik Radi Končaru i drugovima) je memorijalni park u Šubićevcu, predjelu grada Šibenika, gdje su talijanski fašisti od 1941. do 1943. godine vršili strijeljanja mnogih rodoljuba i antifašista. Spomen-park je svečano otvoren 1962. godine. Autori spomenika unutar parka su kipar Kosta Angeli Radovani i arhitekt Zdenko Kolacio.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Šibenik su 15. travnja 1941. godine okupirale talijanske fašističke snage. U šibenskom zatvoru je do kapitulacije Italije bilo zatvoreno do 6300 ljudi iz Dalmacije, od kojih je 200 bilo osuđeno na smrt. Njih 43 bilo je strijeljano na Šubićevcu. Dana 22. svibnja 1942. godine, fašisti su na istom mjestu strijeljali Radu Končara i još 25 antifašista.

Poslije rata, prostor je uređen u spomen-park, a 1961. godine podignut je spomenik Radi Končaru i drugovima. Na dvadesetu godišnjicu strijeljanja Končara i 25 antifašista, 22. svibnja 1962. godine, spomen-park je bio svečano otvoren.

Od 1990-ih, spomen-park je zapušten i polagano propada. Godine 2009., sprovedena je akcija čišćenja spomen parka od grafita.

Opis parka[uredi | uredi kôd]

Na ulazu u park stoji brončani reljef sa prikazom skupine od jedanaest ljudskih figura, postrojenih uza zid, u prizoru i stavu čekanja na strijeljanje. Pokraj figura stoji vijoreća zastava s motivom petokrake zvijezde.

Središnji motiv unutar parka je spomenik Radi Končaru i drugovima. Podignut je 1961. godine. Kosta Angeli Radovani je spomenik ostvario u obliku kristaličnog stupa s predodžbom ljudske figure, ali u čistoj geometrijskoj shematici. Spomenik je čista pročišćena forma što djeluje snagom volumena i oštrim lomovima svjetla na rezanim bridovima mase.

Iza spomenika stoji red od desetak betonskih stupova za koje su fašisti vezivali svoje žrtve i zatim ih strijeljali.

Spomen-ploče[uredi | uredi kôd]

Na putu do središnjeg spomenika, uz stazu se nalaze tri spomen-kamena na kojima su uz prigodne stihove ispisana i imena više grupa strijeljanih. Podignuti su 22. svibnja 1978. godine.

Tekstovi na pločama:

Ako si zastao, daleki neznani druže,
i pogled ti slučajno na ovo mjesto pao,
i kamen i zemlja šaptat će poruku:
za tvoje proljeće - život svoj sam dao

Kresović Lazo Vojin, Kresović Stanko Spasin
Lazunica Stevan Lazin, Mandić Jovan Todorov
Mandić Milan Stevanov, Matijević Miloš Savin
Mijalica Đuro Jovin, Mijalica Stevan Ilijin
Mišković Luka Vidov, Tomašević Obrad Savin

Strijeljanima od talijanskih fašista
1942. godine
u znak sjećanja spomen znamen postavi narod Šibenika
22. svibnja 1978.

Ovdje su pucali u grudi Partije,
ali nisu uspjeli zatrti sjeme njeno,
slobodarski Šibenik pamti sve:
nitko nije zaboravljen
i ništa nije zaboravljeno

Belamarić Ante Vladin, Bujas Mate Antin
Junaković Dragomir Stipin, Lasić Ivica Antin
Šantić Ante Petrov, Višić Blaž Stipin
Vrljević Duško Milošev

Strijeljanima od talijanskih fašista
1941. godine
u znak sjećanja spomen kamen postavi narod Šibenika
22. svibnja 1978.

Mrtvi vojnici Partije u stroj
uzalud vam fašisti sasuše
plotune u prsa u glavu
nema smrti što bi priječila
da san komunista šiklja u javu

Rade Končar, Feđa Borozan, Ignacije Brajević, Božo Dumanić,
Jozo Dumanić, Paško Dumanić, Milivoj Jelaska, Života
Katunalić, Dušan Kažimir, Ivo Kovačić, Jozo Kuzmić, Vojko
Matošić, Stjepan Polić, Ante Poljičak, Božo Puljas, Nikola Purišić,
Ante Radica, Jozo Ružić, Josip Siriščević, Petar Siriščević,
Vicko Siriščević, Nikola Trebotić, Ante Vrdoljak, Karlo
Vušković, Duje Žegarac, Nikola Žitko

U spomen strijeljanih splitskih komunista što ih
talijanski fašisti zločinački pobiše 22. svibnja 1942.
ovaj spomen kamen podiže narod Splita
22. svibnja 1978.

Galerija fotografija[uredi | uredi kôd]

Literatura[uredi | uredi kôd]

  • Milanko Patković, Dušan Plećaš. Vodič uz kartu. Izbor spomen-obilježja narodnooslobodilačkog rata Jugoslavije. „Glas Slavonije“, Osijek 1975. godina.
  • Drago Zdunić, ur. Revolucionarno kiparstvo. „Spektar“, Zagreb 1977. godina.
  • Spomenici revolucionarnoga radničkog pokreta Narodnooslobodilačkog rata i socijalističke revolucije: Kategorizacija. „Republički zavod za zaštitu spomenika kulture“, Zagreb 1986. godina.

Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Spomen-park Šubićevac

Koordinate: 43°44′32″N 15°53′49″E / 43.742352°N 15.896883°E / 43.742352; 15.896883