Središnja riška tržnica

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Pogled iz zraka na paviljone tržnice.
Unutrašnjost jednoga od paviljona.
Štand obrtnika klobučara s prepoznatljivim šubarama i šalovima od vune i krzna.
Pogled na štandove s voćem.

Središnja riška tržnica (latvijski: Rīgas Centrāltirgus[1]) najveća je europska tržnica[2] smještena u Rigi, glavnom gradu Latvije.[3][1][4] Jedno je od najpoznatijih i najprepoznatljivijih arhitektonskih ostvarenja u Latviji iz 20. stoljeća[5], zbog čega je područje tržnice uvršteno na UNESCO-v popis svjetske baštine zajedno sa područjem Stare Rige (Vecrīge) 1998. godine.[6][7][8][9] Nacrti i plan gradnje izrađeni su 1922., a građena je punih šest godina - od 1924. do 1930. godine.[10] Glavne strukture i potporni sustav izgrađeni su korištenjem i prenamjenom dijelova starih njemačkih zračnih brodova (Zeppelina)[10] u neoklasicističkom i Art Deco stilu.[5] Tržnica zauzima površinu od 72.300 četvornih kilometara na kojoj se nalazi više od 3.000 štandova na kojima se prodaje raznovrsno povrće, voće, začini, riba i meso.[3]

Dioničko društvo Rīgas Centrāltirgus trenutačni je vlasnik tržnice, kojem je vlasništvo dodijelila općina Riga 2010. prema prijedlogu vijećnika Anatolijs Abramovs.[11]

Zbog rasta broja velikih trgovina i trgovačkih centara, tržnica se sve više prilagođava kupcima i počinje pratiti načine prodaje i oglašavanja po uzoru na konkurente.[10] Ipak, Riško gradsko vijeće donijelo je izvadak zakona, prema kojem tržnica mora zadržati svoju povijesnu, kulturnu i vlastitu vrijednost kao tržnice, a ne velikog trgovačkog prostora namijenjenog isključivo prodaji.[12][13] Glavni razlozi donošenja zakona bili su i beskućnici, prosjaci i trgovci bez radne dozvole te vandalizam, kao posebni problem (grafiti).[13] Osim vnadalizma, rad tržnice su ometale i česte krađe i policijski prekršaji te prevara kupca na većem broju štandova kao i obračunavanje previsokog iznosa PDV-a.[14] Gradska administracija je najviše problema imala s varanjem turista i krajnje visokim cijenama, stoga je protiv svih prodavača koje je policija zapisala u registar prijestupnika podigla tužbu i zabranila im prodavanje.[15] Osim turista, i nekolicina građana podnijela je sudske postupke protiv pojedinih prodavača u 2010. i 2011. godini.[16] Već 2009. godine započela je izrada planova za nadogradnju i obnovu tržnice[17][18], koji su završeni 2010.[19]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 (latv.) Rīgas centrāltirgus. liveriga.com. pristupljeno 21. lipnja 2010.
  2. (engl.) Tržnica u Rigi. pristupljeno 23. ožujka 2011.
  3. 3,0 3,1 (latv.) Središnja tržnica - Riga, Latvija. pristupljeno 9. listopada 2010.
  4. (latv.) Centrāltirgus. citariga.lv. pristupljeno 21. lipnja 2010.
  5. 5,0 5,1 (rus.) ru:Центральный рынок - Središnja tržnica u Rigi. pristupljeno 26. lipnja 2010.
  6. (engl.) Povijesno središte RIge. UNESCO. pristupljeno 26. lipnja 2010. Karta Rige s označenim zaštićenim područjima (jpg). pristupljeno 14. ožujka 2011.
  7. (engl.) Exploring Riga | Hotel Garden Palace, hotelgardenpalace.lv (englesko izdanje), pristupljeno 22. travnja 2016.
  8. (engl.)Old German Zeppelin hangars, Riga central market , ExploGuide Off The Beaten Track Travel Database, pristupljeno 22. travnja 2016.
  9. (engl.) Središnja riška tržnica na službenom latvijskom turističkom portalu, Latvia Travel, pristupljeno 22. travnja 2016.
  10. 10,0 10,1 10,2 (latv.) Bambals, Rihards (10. svibnja 2007.). Rīgas Centrāltirgus raibā vēsture → Usporedna povijest središnje riške tržnice. Latvijas Avīze. pristupljeno 15. lipnja 2010.
  11. (latv.) "Par Rīgas Centrāltirgus vadītāju iecelts Anatolijs Abramovs", apollo.lv, objavljeno 3. prosinca 2010., pristupljeno 14. ožujka 2011.
  12. (rus.) Центральный рынок не станет супермаркетом - Središnja tržnica neće postati trgovački centar. Hour (ruske novine). pristupljeno 26. lipnja 2010., pristupljeno 22. travnja 2016.
  13. 13,0 13,1 (latv.) Rīgas Centrāltirgus attīstības darba grupa vienojas par tirgus pamatfunkcijas saglabāšanu attīstības koncepcijas centrā. LETA (centraltirgus.lv) (9. rujna 2009.). pristupljeno 9. listopada 2010.
  14. (latv.) "Rīgas Centrāltirgus' galvenais mērķis ir palielināt cilvēku plūsmu tirgū", Delfi.lv, objavljeno 13. ožujka 2010., pristupljeno 21. lipnja 2010.
  15. (latv.) 'Rīgas Centrāltirgus' apkaros pircēju maldināšanu. Delfi.lv (11. prosinca 2010.). pristupljeno 21. lipnja 2010.
  16. (latv.) Skreija, Dace. "Rīgas Centrāltirgus sodīs negodīgos tirgotājus - Riška tržnica će kažnjavati trgovce prevarante", db.lv, pristupljeno 21. lipnja 2010.
  17. (latv.) "Centrāltirgus sakņu paviljona rekonstrukcijas projektēšana izmaksās 14 520 latus", Delfi.lv, objavljeno 13. ožujka 2010., pristupljeno 23. lipnja 2010.
  18. (latv.) "Izsludināts konkurss Rīgas Centrāltirgus sakņu paviljona rekonstrukcijai", nra.lv, LETA, objavljeno 4. travnja 2010., pristupljeno 21. lipnja 2010.
  19. (latv.) Zvirgzdiņš, Artis (11. ožujka 2010.). Centrāltirgus attīstības vīzija - ideja razvoja tržnice., a4d.lv, pristupljeno 23. travnja 2016.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Mrežna mjesta[uredi VE | uredi]

Ostali projekti[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svg U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Središnja riška tržnica