Koordinate: 44°56′N 16°01′E / 44.94°N 16.02°E / 44.94; 16.02

Stijena (Cazin, BiH)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Stijena
Stijena na karti BiH
Stijena
Stijena
Stijena na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Entitet Federacija BiH
Županija Unsko-sanska
Općina/Grad Cazin
Zemljopisne koordinate 44°56′N 16°01′E / 44.94°N 16.02°E / 44.94; 16.02
Stanovništvo (2013.)
 - ukupno 2.696

Stijena je naseljeno mjesto u gradu Cazinu, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.[1]

Stijena je i sjedište mjesne zajednice koja obuhvaća naselja: Stijena, Bajrići, Glogovac, Miostrah, Podgredina, Vilenjača i Zmajevac.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Stijena se nalazi u sjeverozapadnom dijelu BiH i najveća je mjesna zajednica grada Cazin. Smještena je u podnožju planine Velika Gomila (798 MNV) prometno povezana regionalnom cestom R-402. Putna komunukacija je povezuje sa Bosanskom Krupuom, Otokuom, Bosanskim Novim sa istoka i zapadno prema Cazinu, Bihaću, Valikoj Kladuši i ostatkom Bosne s Cazinskom krajinom. Neka od obilježja Stijene su prije svega srednjovjekovna tvrđava Bijela Stijena, Mala i Velika Gomila, rječica Horljava, koja je ponornica i ponire ispod jedne velike stijene po kojoj je i samo mjesto dobilo ime, Horljava je kao ponornica lijeva pritoka rijeke Ine.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Popisi 1971. – 1991.[uredi | uredi kôd]

Stijena
godina popisa 1991.[2] 1981. 1971.
Muslimani 2.070 (98,61%) 1.944 (98,43%) 1.527 (99,47%)
Srbi 2 (0,09%) 10 (0,50%) 2 (0,13%)
Hrvati 0 0 1 (0,06%)
Jugoslaveni 13 (0,61%) 9 (0,45%) 0
ostali i nepoznato 14 (0,66%) 12 (0,60%) 5 (0,32%)
ukupno 2.099 1.975 1.535

Popis 2013.[uredi | uredi kôd]

Ukupno MZ Stijena broj stanovnika 7792[uredi | uredi kôd]

Stijena
godina popisa 2013.[1]
Bošnjaci 2.683 (99,53%)
Hrvati 1 (0,04%)
Srbi 1 (0,04%)
ostali i nepoznato 11 (0,41%)
ukupno 2.696

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

Područje Stijene je bogato šumom, oranicama i izvorima vode. Industrijski je srednje razvijeno. Glavna aktivnost stanovništva zanatsko uslužne djelatnosti, poljoprivredna grana i industrija u razvoju. Razvijena je drvna industrija, proizvodnja stiropora, trgovina, pretežno su razvijena mala gazdinstva i obrti u kojim se ističu značajno: pčelarstvo, farme tovnih i muznih goveda, obrada kamena, rudnika dolomita i asfaltna baza kao transport roba a veliki broj Stijenjana je otišao i odlazi u zapadnoeuropske zemlje u potrazi za poslom.

Kultura[uredi | uredi kôd]

U Stijeni djeluje nekoliko udruženja građana - kulturno-umjetničkih i sportskih: KUD Stijena, Lovačko društvo "Gomila", Nogometni klub Gomila, TaeKwonDo klub TigarAero klub Kumulus sa poletnom i sletnom paraglajding stazama Velika Gomila...

Što se tiče vjerskog života on je organiziran u šest džemata, samim tim u MZ Stijena je i šest džamija odnosno sedam ako brojimo onu u starom gradu, koja je inače i jedna od najstarijih džamija u Cazinskoj Krajini.

U proteklom ratu stijenjani su dali veliki doprinos u odbrani BiH, čemu svjedoče i šehidska obilježja u Stijeni, Bajrićima, Podgredini i Glogovcu, te doprinos u prihvatu i zbrinjavanju izbjeglica iz R Hrvatske i Kantona.

Obrazovanje[uredi | uredi kôd]

U MZ Stijena su četiri područne škole: Glogovac, Zmajevac, Podgredina i Vilenjača, te centralna škola u Stijeni.

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 19. siječnja 2020.
  2. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.


Flag of Bosnia and Herzegovina.svg Nedovršeni članak Stijena (Cazin, BiH) koji govori o naselju u Bosni i Hercegovini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.