Unsko-sanska županija

Unsko-sanska županija
Zastava Grb
općine/gradovi	Bihać, Bosanska Krupa, Bosanski Petrovac, Bužim, Cazin, Ključ, Sanski Most, Velika Kladuša
sjedište	Bihać
osnovana	12. lipnja 1996.
vlast
predsjednik vlade	Nijaz Hušić (SDA)
površina
- ukupno	4125 km2
stanovništvo
- ukupno (2013.)	273 261
- gustoća	66,25/km2
pripadnost	Federacija Bosne i Hercegovine
vremenska zona	UTC +1

Unsko-sanska županija (boš. Unsko-sanski kanton) prva je od ukupno deset županija u Federaciji Bosne i Hercegovine. Nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, a ime je dobila po rijekama Uni i Sani koje njome protječu. Županijsko je sjedište grad Bihać.

Zemljopis

Područje Unsko-sanske županije zauzima sjeverozapadni dio države Bosne i Hercegovine s ukupnom površinom od 4.841 km² ili 8,2 % ukupne površine BiH. Na prostoru živi oko 273 261 stanovnika prema popisu stanovništva iz 2013. Županija ima iznimno povoljan prometni položaj na pravcu osnovnih koridora Zapadna Europa – Mediteran – Bliski Istok.

Prometno je izvrsno povezana s Republikom Hrvatskom, a putem nje i s ostalim zemljama Europe. Najkraći kopneni put prema velikim lukama i značajnim središtima (Split, Šibenik, Zadar, Rijeka) vodi preko Bihaća i Bosanskog Petrovca. Unska pruga nekoč je vezivala područje Splita, Zadra i Šibenika sa Zagrebom.

Željezničkom prugom i magistralnom cestom (330 km) Unsko-sanska županija prometuje sa Sarajevom i ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine.

U županijskom reljefu ističu se brežuljci, niska polja, aluvijalne ravnice i kotline, raščlanjene brojnim riječnim i potočnim dolinama. Područje je pod utjecajem umjerene kontinentalne klime.

Upravna podjela

Sjedište Županije nalazi se u Bihaću.

Županija obuhvaća osam općina:

• Bihać, Bosanska Krupa, Bosanski Petrovac, Bužim, Cazin, Ključ, Sanski Most, Velika Kladuša

Prirodni resursi

Unsko-sanska županija ima:

• povoljan geoprometni položaj
• vode sa značajnim potencijalom za višenamjensko korištenje;
• zemljište, šume i mineralne sirovine, kao značajan temelj za proizvodnju;
• prirodne ljepote i pogodnosti za turizam;
• klimu pogodnu za razvitak mnogih djelatnosti

Poljoprivredne površine

Poljoprivredne površine približno su jednake šumskim površinama i uz povoljan klimatski čimbenik predstavljaju dobar temelj poljoprivrednoj proizvodnji. Poljoprivredne površine obasežu 196.308 ha, od čega oranice i vrtovi čine 102.490 ha, pašnjaci 91.203 ha, a voćnjaci 2.615 ha. Značajan udio neobradivih površina (32,2 %) uz programska se ulaganja može pretvoriti u obradive, tako da područje može značajno doprinijeti proizvodnji hrane. Upravo zbog izvrsnih okolišnih uvjeta Ujedinjeni su narodi županiju proglasili područjem na kojem se može proizvoditi zdrava hrana.

Šumske površine

Rastu šuma, koje u znatnoj mjeri oblikuju županijsko gospodarstvo, doprinose edafski i orografski čimbenici prisutni na terenu. Prema stručnim procjenama ove šume daju veći postotak drvne mase po hektaru od drugih dijelova Federacije Bosne i Hercegovine (90 m³ dubeće drvne mase po glavi stanovništva). Ukupna šumska površina iznosi 190.880 ha, od čega visoke šume pokrivaju 85.899 ha, niske šume 86.234 ha, a goleti 18.747 ha. Šumarstvo i drvoprerada na ovome području imaju dosta dugu tradiciju, stoga skoro sve općine raspolažu kapacitetima za uzgoj i eksploataciju šuma, a u općine Bihać, Bosanska Krupa, Sanski Most, Ključ i Bosanski Petrovac i razvijenim drvopreradnim kapacitetima.

Mineralne sirovine

Geološki gledano, županija predstavlja perspektivnu bazu za istraživanja i eksploataciju korisnih sirovina. Iako je stupanj geološke istraženosti ovoga područja veoma nizak, otkrivena su značajna ležišta mrkog ugljena na području Sanskog Mosta (Kamengrad), boksita u Bosanskoj Krupi, mangana u Bužimu, barita u Velikoj Kladuši, gline u Cazinu i Sanskom Mostu, gipsa u Kulen-Vakufu, arhitektonskog kamena bihacita u Bihaću, kvarcnog pijeska u Sanskom Mostu i Bihaću te ostalih mineralnih sirovina korištenih u proizvodnji građevinskih materijala. Na području županije pored velikog broja izvora pitke vode nalaze se i izvori kvalitetnih termomineralnih voda (Gata, Sanski Most, Velika Kladuša).

Prirodne ljepote

Prirodno bogatstvo županije čine rijeke, topli izvori, pećine i šume.

Među kulturno -povijesnim spomenicima nalazi se i Stari grad Ostrovica

Blizina Plitvičkih jezera i Jadranskog mora, izgrađenost prometnica i planirana izgradnja infrastrukturnih objekata mogu doprinijeti boljem korištenju prirodnih resurasa i razvoju tranzitnog turizma te predstavljaju temelj za razvoj boravišnog i izletničkog turizma.

Rijeke Una, Sana, Dabar, Krušnica, Klokot, Unac i Korana također doprinose turističkoj ponudi, posebice one u sklopu Nacionalnoga parka Una.

Stanovništvo

Područje Unsko-sanske županije naseljeno je od davnina, čemu svjedoče iskopine iz prapovijesnog (ilirskog) i ranog povijesnog (rimskog) doba. Prema procjeni stanovništva iz 2001. županija je imala 305.049 stanovnika.

Gospodarstvo

U gospodarskoj strukturi Unsko-sanske županije zastupljene su sljedeće gospodarske oblasti:

• primarna poljoprivredna proizvodnja i prehrambena industrija,
• šumarstvo i drvno-prerađivačka industrija,
• grafička industrija,
• metaloprerađivačka industrija,
• energetika i rudarstvo,
• građevinarstvo i industrija građevinskog materijala,
• tekstilna industrija i proizvodnja sanitetskog materijala,
• kemijska industrija, industrija gume i ambalaže.
• promet i veze, špedicija,
• trgovina, ugostiteljstvo i turizam,
• te ostale uslužne djelatnosti.

Zaposlenost

Stopa zaposlenosti, izračunata prema standardima ILO, iznosila je u prosincu 2001. godine 15,7%, a stopa nezaposlenosti 46,6 %.

Vodoopskrba

Svaki općinski centar ima svoj vodovodni sustav, kojime se upravlja neovisno o drugima. Vodovodna je mreža dosta devastirana, tako da se gubitci vode kreću i do 30 %. Velik broj izvora, čistih vodotoka i već istraženi dio podzemnih akumulacija ukazuje na to da područje može, uz materijalna ulaganja, potpuno osigurati vodu za stanovništvo i industriju.

Promet

Na području županije imamo izgrađeno 468,4 km regionalnih cesta, od kojih je 305 km asfaltirano, te 344 km magistralnih cesta (290 km asfaltirano). Unska pruga (Bosanski Novi – Bihać – Knin), u dužini od 178 km, prije rata bila je najrentabilniji način prijevoza robe i putnika u pravcu sjever – jug. Danas je za prijevoz robe i putnika osposobljen dio te pruge na relaciji Blatna – Martin Brod. Na ovom području imamo dva objekta zračnog prometa: vojna zračna luka “Željava”, na granici s Hrvatskom, koja je prije rata bila veoma tehnički moderna, a tijekom rata vrlo oštećena i sva joj navigacijska oprema opljačkana; te zračna luka “Ćoralići”, sa šljunčanom pistom dužine 1200 m i pratećim objektima.

Elektroenergetski sustav

Ukupno instalirana snaga proizvođača električne energije u Unsko-sanskoj županiji je 8,5 MW, a daju je hidroelektrane “Krušnica” (0,5 MW) i “Una-Kostela” (8 MW). U županiji je prisutan, a neiskorišten, značajan hidroenergetski potencijal, te su u tijeku aktivnosti na izradi minimuma potrebne dokumentacije za izgradnju hidroelektrana. Županija ima napajanje električnom energijom s četiri strane: dalekovod 220 KV Prijedor – Bihać, dalekovod 110 KV Donji Lapac – Kulen Vakuf – Bihać, Kulen Vakuf – Bosanski Petrovac – Ključ – Sanski Most, dalekovod 110 KV Drvar – Bosanski Petrovac, dalekovod 110 KV Prijedor – Sanski Most.

U cilju povećanja sigurnosti u napajanju električnom energijom saniran je na području Federacije BiH dalekovod 110 KV Prijedor – Bosanska Krupa – Bihać, ali je neizvjesno kada će se ovaj dalekovod sanirati na području Republike Srpske. Radi osiguranja dvostranog napajanja električnom energijom zapadnih općina županije, urađena je prva faza 110 KV dalekovoda Bosanska Krupa – Bužim – Vrnograč, tako da je u funkciji 35 KV dalekovod Bosanska Krupa – Bužim. Distributivna mreža srednje naponske razine 35 KV, 20 KV, 10 KV i niskog napona 0,4 KV jest sanirana, tako da praktično svako naseljeno mjesto ima električnu energiju. Iako je dosta toga urađeno, ipak do konačne sanacije distributivne električne mreže, imajući u vidu i poboljšanje naponskih prilika na mreži koja je u funkciji, potrebna su još znatna financijska sredstva.

Obrazovanje

Svaki peti stanovnik županije učenik je ili student. Sveučilište u Bihaću, otvoreno 1997. godine, ima 7 fakulteta:

• Tehnički fakultet
• Ekonomski
• Pravni
• Biotehnički
• Pedagoški
• Viša medicinska škola
• Islamska-pedagoška akademija

Carinske uprave

Županija ima dva granična prijelaza za međunarodni cestovni promet (Izačić i Velika Kladuša) te jedan za isključivo putnički promet (Užljebić – Ripač). Carinska uprava Federacije BiH u županiji posluje s trima ispostavama – u Bihaću, Velikoj Kladuši i Sanskom Mostu.

Vanjske poveznice

• USK  Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. veljače 2007. (Wayback Machine)