Bosanska Krupa

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Bosanska Krupa
Grb općine Bosanska Krupa
BosanskaKrupa Municipality Location.png
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Županija Unsko-sanska
Sjedište Bosanska Krupa
Načelnik Armin Halitović
Površina 499 km²
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća

31.000
62.1/km²

Bosanska Krupa je grad i središte istoimene općine u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, smještena u dolinama rijeka Une i Krušnice. Najveći dio grada razvio se na niskom prevoju između brda Huma i Starog grada na nadmorskoj visini od 176 m u proširenom dijelu rijeke Une. Općina graniči s općinama: Bihać, Cazin, Bužim, Bosanski Petrovac, Sanski Most, Bosanski Novi, te Dvor u Republici Hrvatskoj. Rijeka Una, jedna od najljepših rijeka u Bosni i Hercegovini prolazi kroz centar Bosanske Krupe. Putnim komunikacijama grad je povezan sa Zapadnom i Južnom Europom.

Općina pripada entitetu Federacija Bosne i Hercegovine.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Bos. Krupa

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Bosanska Krupa

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Bosanska Krupa imala je 58.320 stanovnika, raspoređenih u 48 naselja.

Stanovništvo općine Bosanska Krupa
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Muslimani 43.104 (73,90%) 37.381 (67,68%) 31.842 (62,61%)
Srbi 13.841 (23,73%) 15.029 (27,21%) 18.230 (35,84%)
Hrvati 139 (0,23%) 173 (0,31%) 286 (0,56%)
Jugoslaveni 708 (1,21%) 2.155 (3,90%) 239 (0,46%)
ostali i nepoznato 528 (0,90%) 491 (0,88%) 259 (0,50%)
ukupno 58.320 55.229 50.856

Bosanska Krupa (naseljeno mjesto), nacionalni sastav[uredi VE | uredi]

Bosanska Krupa
godina popisa 1991. 1981. 1971.
Muslimani 9.519 (66,03%) 6.858 (56,88%) 6.070 (67,63%)
Srbi 4.044 (28,05%) 3.142 (26,06%) 2.433 (27,11%)
Hrvati 102 (0,70%) 109 (0,90%) 202 (2,25%)
Jugoslaveni 551 (3,82%) 1.764 (14,63%) 183 (2,03%)
ostali i nepoznato 200 (1,38%) 182 (1,50%) 86 (0,95%)
ukupno 14.416 12.055 8.974

Naseljena mjesta[uredi VE | uredi]

Arapuša, Banjani, Baštra, Benakovac, Bosanska Krupa, Bosanska Otoka, Donja Suvaja, Drenova Glavica, Glavica, Gorinja, Gornja Suvaja, Gornji Bušević (dio), Gornji Petrovići, Gudavac, Hašani, Halkići, Ivanjska, Jasenica, Jezerski, Ljusina, Mahmić Selo, Mali Badić, Mali Dubovik (dio), Mali Radić, Ostrožnica, Perna, Pištaline, Potkalinje, Pučenik, Srednji Bušević (dio), Srednji Dubovik (dio), Velika Jasenica, Veliki Badić, Veliki Dubovik, Veliki Radić, Vojevac, Voloder, Vranjska i Zalin.

Mjesne zajednice[uredi VE | uredi]

Na popisu stanovništva 1991. godine općina Bosanska Krupa je imala 48 naseljenih mjesta raspoređenih u 31 mjesnoj zajednici:

Gradske mjesne zajednice[uredi VE | uredi]

  • MZ Krupa - Centar (7.509 st.)
  • MZ Krupa II (Perna) (140 st.)
  • MZ "27. Juli" (1.089 st.)
  • MZ Podvran (6.194 st.)

obuhvaćaju naselja: Bosanska Krupa, Drenova Glavica i Perna.

Seoske mjesne zajednice[uredi VE | uredi]

Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, najveći dio općine Bosanska Krupa ušao je u sastav Federacije BiH. U sastav Republike Srpske ušla su naseljena mjesta: Donji Dubovik, Donji Petrovići i Osredak, te dijelovi naseljenih mjesta: Arapuša, Gornji Bušević, Hašani, Mali Dubovik, Otoka, Srednji Bušević i Srednji Dubovik. Od ovog područja formirana je općina Krupa na Uni.

Zatim je iz sastava općine Bosanska Krupa izdvojeno sedam naselja: Bag, Bužim, Dobro Selo, Konjoder, Lubarda, Mrazovac i Varoška Rijeka, od kojih je formirana općina Bužim.

Uprava[uredi VE | uredi]

Povijest[uredi VE | uredi]

Ime Bosanske Krupe potječe od staroslavenske riječi krupa, koja se sačuvala i u imenu vrste atmosferskih padalina, u jednom ženskom pomagalu za uljepšavanje, a označavala je i dolinu, te kasnije dobila značenje uzvišenja u dolini, ali i dolinu samu. Stari grad i jest podignut na jednoj uzvisini riječnog otoka - ade. Srednjovjekovna Krupa bila je grad u hrvatskom kraljevstvu, a prilikom jednog osmanskog pohoda na Beč osvojio ga je Kara-Mustafa paša Sokolović. Posljednji hrvatski kapetan bio je vojvoda Matijaš Bakić, koji se utopio na utoci Krušnice u Unu, ranjen u prodoru kroz turske redove, poput tadašnjeg vlasnika Krupe Nikole Zrinskog u Sigetu. Dok se vodila presudna bitka, na lijevoj obali Une, na mjestu gdje se danas nalazi željeznički kolodvor nalazila se utaborena desetak dana austrijska vojska, sastavljena većinom od Hrvata, pod zapovjedništvom Nijemca Auersperga koji nije htio pomoći opkoljenim krupskim Hrvatima. Jedna grupa od osamdesetak Hrvata je pokušala doći u pomoć, ali su ih osmanski vojnici spriječili. Boj su preživjela samo dva Krupljanina koji su vijest o padu Krupe pod Turke odnijela u Podove (Današnji Dvor na Uni - Bosanski Novi).


Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Kultura[uredi VE | uredi]

Sport[uredi VE | uredi]

Izvor[uredi VE | uredi]

  • Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: Bosanska Krupa