Stjepan Musulin

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Stjepan Musulin (Srijemska Mitrovica, 1885. - 1969.). je bio hrvatski jezikoslovac, komparativni slavist, filolog, leksikograf i prevoditelj. Pisao je i prikaze i eseje.

Prevodio je sa poljskog i češkog jezika. Jednom je od najzaslužnijih osoba za razvoj hrvatske bohemistike.

Studirao je u Krakovu, Pragu i Zagrebu.

Bio je prvim lektorom češkog jezika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu [1] kad je krenula redovna nastava češkog jezika u akademskoj godini 1918./1919.. Na istom je radnom mjestu bio sve do 1935. godine.

1920. je počeo predavati češki na Visokoj školi za trgovinu i promet. Na istoj je predavao sve do 1930..

Usporedno je radio i u Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu kao profesor od 1908. do 1910.[2] i kasnije kao ravnatelj od 1922. do 1939.[3]

U istom razdoblju je napisao svoju gramatiku češkog jezika.

Od 1948. do 1958. bio je ravnateljem Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, dok se još zvao Institutom za jezik i književnost JAZU.

Unutar istog razdoblja, od 1948. do 1952. je bio voditeljem Odsjeka za jezik, koji je kasnije prerastao u današnji Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

1950. je postao dopisnim, a od 1953. punopravnim članom JAZU.

Njegov esejistički opus ima za teme češke autore kao što su Tomáš Masaryk, Josef Svatopluk Machar, Langer i ine.

Otac je pijanistice Branke Musulin.

Djela[uredi VE | uredi]

Bio je urednikom nekoliko HAZU-ovih izdanja, kao što su:

  • Hrvatska književnost od Preporoda do stvaranja Jugoslavije , 1954., 1964.
  • Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika (jedan od urednika)

Priredio je udžbenik Češka gramatika : i uputa u češko trgovačko dopisivanje iz 1924..

Prevodio je djela poljskih autora (Stefana Żeromskog, Michała Rusineka, Bolesława Prusa) i čeških autora (Tomaša Masaryka).

Neka od njegovih poznatijih stručnih djela su Poljaci u Gundulićevu "Osmanu", Navezak r i glagol raditi, Hrvatska i srpska leksikografija.

Autorom je udžbenika Gramatika hrvatskosrpskoga jezika za IV. razred srednjih škola iz 1928..

Zanimljivosti[uredi VE | uredi]

Dok je predavao u gimnaziji, bio je srednjoškolskim razrednikom Dobriši Cesariću [4].

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. Filozofski fakultet u Zagrebu Katedra za češki jezik i književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu - povijest
  2. Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 897., ISBN 978-953-95772-0-7
  3. Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 891., ISBN 978-953-95772-0-7
  4. OŠ Ljudevita Gaja Kakav je djak bio Dobriša Cesarić Osnovna škola Ljudevita Gaja