Stolačka kapetanija

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Vidoška kapetanija
Stolačka kapetanija
1706.-1833. kapetanija Hercegovačkog sandžaka
1833.-1878 kapetanija Hercegovačkog pašaluka
Flag of Independent Bosnia (1878).svg
1706.–1878. Western Herzegovina 1760 flag.svg
Glavni grad Stolac (Vidoški grad)
Jezik/ci službeni: turski
govorni: hrvatski
Politička struktura 1706.-1833. kapetanija Hercegovačkog sandžaka
1833.-1878 kapetanija Hercegovačkog pašaluka
Povijest novi vijek
 - uspostavljena 1706. 1706.
 - ukinuta 1878.

Vidoška (stolačka) kapetanija (1706.-1878.)[1][2] bila je kapetanija u području Stoca i okolice.

Dvojnost naziva potječe zbog toga što se još prije osmanske vlasti u dubrovačkim izvorima ovdje spominje 1463. godine pod nazivom Stolac i Vidoški grad, odnosno stolačka tvrđava i naselje ispod njega. Osmanlije osvajaju Stolac 13. lipnja 1465. godine. Za razdoblje do početka 18. stoljeća ne zna se pouzdano sigurno je li bila vojna posada u Stocu. Kandijski (1645. – 1660.) i Bečki rat (1683. – 1699.) mijenjaju situaciju zbog višestrukih mletačkih napada na Stolac (siječnja 1663.; 1664.; 30. srpnja 1678.; 1794. ili 1795.). Nakon Karlovačkog mira 1699. godine stabilnost stvara uvjete za obnovu. Grad je popravljen i proširen. Dobio je gradsku upravu kojoj je na čelu dizdar. Kapetanija je osnovana oko 1706. godine. [2]

Stolački su kapetani bili Šarići, a 1761. kapetani postaju Rizvanbegovići. [2][3]

1802. se godine Hadži Mehmed-beg Rizvanbegović vratio u rodni kraj. Otac Zulfikar-beg, stolački kapetan, povukao se pred sinom, zahvalio se 1802. na kapetaniji u korist svoja dva starija sina iz prvog braka, Mustaj-bega i Hadži-bega. Radi spriječavanja sukoba među sinovima, podijelio je stolačku (vidošku) kapetaniju na dva nejednaka dijela, pa je Mustaj-beg naslijedio oca na dužnosti vidoške kapetanije, a Hadži Mehmed-beg je dobio manju kapetaniju, hutovsku kapetaniju. [1]

U Velikom bosanskom ustanku vojska Husein-kapetana Gradaščevića 1832. uzaludno je opsjedala Stolac. [2] Zbog držanja različitih strana u tom ustanku, već prije zavađena braća, paša Hercegovačkog pašaluka Ali-beg i kapetan hutovske kapetanije Hadži Mehmed-beg Rizvanbegović zaratila su se, a u sukobu je pognuo Hadžibeg Rizvanbegović.[1][4] Poslije Mehmed-begove smrti ugasila se Hutovska kapetanija koja je opet pripojena vidoškoj kapetaniji, od koje je nastala odvajanjem 30-ak godina prije.[1]

1835. su godine ukinute pozicije kapetana i dizdara. Do 1878. godine u Stocu je manja posada. Austro-ugarskim zaposjedanjem BiH kolovoza 1878. uspostavljena je austrijska uprava, a osmanske se institucije gase.[2]

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (bošnjački), Odluka o proglašenju nacionalnim spomenikom BiH, Objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 84/09.
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika (bošnjački), Odluka o proglašenju nacionalnim spomenikom BiH, Objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 15/03.
  3. Zračna luka Mostar (ur. Željko Raguž) Stolac - kulturno-povijesni vodič, Udruga građana Partnerska grupa, Stolac, svibnja 2012., str. 55 (pristupljeno 27. ožujka 2019.)
  4. Od Požarevačkog mira 1718. do Berlinskog kongresa 1878., Općina Neum, 2011.