Stolačka kapetanija

Izvor: Wikipedija
Vidoška kapetanija
Stolačka kapetanija
1706.-1833. kapetanija Hercegovačkog sandžaka
1833.-1878 kapetanija Hercegovačkog pašaluka
Flag of Independent Bosnia (1878).svg
1706. – 1878. Western Herzegovina 1760 flag.svg
Glavni grad Stolac (Vidoški grad)
Jezik/ci službeni: turski
govorni: hrvatski
Politička struktura 1706.-1833. kapetanija Hercegovačkog sandžaka
1833.-1878 kapetanija Hercegovačkog pašaluka
Povijest novi vijek
 - uspostavljena 1706. 1706.
 - ukinuta 1878.

Vidoška (stolačka) kapetanija (1706.1878.)[1][2] bila je kapetanija u području Stoca i okolice.

Dvojnost naziva potječe zbog toga što se još prije osmanske vlasti u dubrovačkim izvorima ovdje spominje 1463. godine pod nazivom Stolac i Vidoški grad, odnosno stolačka tvrđava i naselje ispod njega. Osmanlije osvajaju Stolac 13. lipnja 1465. godine. Za razdoblje do početka 18. stoljeća ne zna se pouzdano sigurno je li bila vojna posada u Stocu. Kandijski (1645. – 1660.) i Bečki rat (1683. – 1699.) mijenjaju situaciju zbog višestrukih mletačkih napada na Stolac (siječnja 1663.; 1664.; 30. srpnja 1678.; 1794. ili 1795.). Nakon Karlovačkog mira 1699. godine stabilnost stvara uvjete za obnovu. Grad je popravljen i proširen. Dobio je gradsku upravu kojoj je na čelu dizdar. Kapetanija je osnovana oko 1706. godine.[2]

Stolački su kapetani bili Šarići, a 1761. kapetani postaju Rizvanbegovići.[2][3]

1802. se godine Hadži Mehmed-beg Rizvanbegović vratio u rodni kraj. Otac Zulfikar-beg, stolački kapetan, povukao se pred sinom, zahvalio se 1802. na kapetaniji u korist svoja dva starija sina iz prvog braka, Mustaj-bega i Hadži-bega. Radi sprječavanja sukoba među sinovima, podijelio je stolačku (vidošku) kapetaniju na dva nejednaka dijela, pa je Mustaj-beg naslijedio oca na dužnosti vidoške kapetanije, a Hadži Mehmed-beg je dobio manju kapetaniju, hutovsku kapetaniju.[1]

U Velikom bosanskom ustanku vojska Husein-kapetana Gradaščevića 1832. uzaludno je opsjedala Stolac.[2] Zbog držanja različitih strana u tom ustanku, već prije zavađena braća, paša Hercegovačkog pašaluka Ali-beg i kapetan hutovske kapetanije Hadži Mehmed-beg Rizvanbegović zaratila su se, a u sukobu je pognuo Hadžibeg Rizvanbegović.[1][4] Poslije Mehmed-begove smrti ugasila se Hutovska kapetanija koja je opet pripojena vidoškoj kapetaniji, od koje je nastala odvajanjem 30-ak godina prije.[1]

1835. su godine ukinute pozicije kapetana i dizdara. Do 1878. godine u Stocu je manja posada. Austro-ugarskim zaposjedanjem BiH kolovoza 1878. uspostavljena je austrijska uprava, a osmanske se institucije gase.[2]

Izvori[uredi | uredi kôd]

  1. a b c d Komisija za očuvanje nacionalnih spomenikaInačica izvorne stranice arhivirana 13. svibnja 2011. (bošnjački), Odluka o proglašenju nacionalnim spomenikom BiH, Objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 84/09.
  2. a b c d e Komisija za očuvanje nacionalnih spomenikaInačica izvorne stranice arhivirana 7. travnja 2016. (bošnjački), Odluka o proglašenju nacionalnim spomenikom BiH, Objavljeno u "Službenom glasniku BiH", broj 15/03.
  3. Zračna luka MostarInačica izvorne stranice arhivirana 27. ožujka 2019. (ur. Željko Raguž) Stolac - kulturno-povijesni vodič, Udruga građana Partnerska grupa, Stolac, svibnja 2012., str. 55 (pristupljeno 27. ožujka 2019.)
  4. Od Požarevačkog mira 1718. do Berlinskog kongresa 1878.Inačica izvorne stranice arhivirana 10. rujna 2018., Općina Neum, 2011.