Husein-kapetan Gradaščević

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Husein-kapetan Gradaščević (Gradačac, 1802. - 17. kolovoza 1834.), Gradačački kapetan koji je bio na čelu bosanskih feudalaca u ustanku protiv reformi koje je provodio sultan Mahmud II. u Osmanskom Carstvu. Jedna od najistaknutijih povijesnih osoba u Bosni i Hercegovini za turske vladavine, opjevan u mnogim muslimanskim narodnim pjesmama i sevdalinkama, bio je na čelu Velikoga bosanskog ustanka.

Također je poznat kao "Zmaj od Bosne", što je nadimak koji je možda sam izmislio. Gradaščević je rođen u Gradačcu 1802. i odrastao je okružen političkom klimom nemira u zapadnom dijelu carstva. Kad je Dželudin-paša otrovao njegovog brata Murata 1821. godine, Gradaščević se našao na čelu Gradačačke vojne kapetanije. Mladi Husein je tijekom svog kapetanstva razvio reputaciju mudrog vladanja, te je postao jedna od najpopularnijih osoba kod bosanskih muslimana. 1831. izabran je za vođu Velikog bosanskog ustanka. Poznat je po tome što je na Kosovo došao s 25 000 Bosanaca i zatražio od Velikog vezira upravnu autonomiju i obustavu reformi u Bosni, obećanje da će vezir u Bosni ubuduće biti bosanski beg ili kapetan. Vezir je pristao na sve u prvi mah, ali je poslije uspio da udruži hercegovačke kapetane i da sa njima udari na Husein-kapetana u Sarajevu. Husein-kapetan je izgubio bitku za Sarajevo pa je utočiste potražio u Austriji. Poslije ga je Sultan pomilovao i poslao u progonstvo u Trabzon.