Koordinate: 43°35′42″N 16°45′43″E / 43.595°N 16.762°E / 43.595; 16.762

Strmendolac

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Strmendolac
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Flag of Split-Dalmatia County.svg Splitsko-dalmatinska
Općina/Grad Trilj
Najbliži (veći) grad Split
Nadmorska visina 380 m
Zemljopisne koordinate 43°35′42″N 16°45′43″E / 43.595°N 16.762°E / 43.595; 16.762
Stanovništvo (2011.)
 - Ukupno 181
Pozivni broj 021
Autooznaka ST

Strmendolac je naselje u sastavu grada Trilja, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Pogled na Strmendolac

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Nalazi se okruženo brdima na krškoj zaravni uz malo polje na uzvisini 4 kilometra jugoistočno od Trilja. U naselje se može doći cestovnim putem iz nekoliko pravaca:

  • s juga od Čaporica,
  • s jugoistoka iz smjera Ugljana te
  • glavnim cestovnim pravcem od Trilja.

Bogato prirodnom pitkom vodom. Pored 18 izvora kroz naselje teče mnoštvo potoka koji se spajaju u Krolin potok.

Na području naselja nalazi se mnoštvo krških reljefnih oblika kao što su jame, špilje, ponikve, škrape, kamenice. Jama Garepuša, jedna od većih na području Strmendoca, promjera je oko 4,5 metra.

U Strmendolcu postoje dvije vrste šuma, listopadna sačinjena od graba, jasena i hrasta i novozasađena crnogorična šuma većinom sačinjena od bora i smreke.

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Apsolutno većinsko i jedino autohtono ovog sela su Hrvati, a većina stanovništva izjasnila se kao pripadnici rimokatoličke vjere.
Popis stanovništva 2011. godine[1]

Napomena: Do 1991. iskazivano pod imenom Strmen Dolac. Godine 1869. i 1921. podaci o stanovništvu su sadržani u naselju vedrine. Godina 1931. sadrži podatke za bivše naselje Veliki Strmendolac.

Povijest[uredi | uredi kôd]

Strmendolac je bio naseljen u Ilirskom dobu. Dokazi toga su razne gradine i spomenici. Kasnije, dolaskom Osmanlija, seoski otpor je ugušen, a ostatci toga su razni stećci i grebi u kojima su pronađen razni nakit. Ono što najviše začuđuje arheologe su dvometarski križevi čiji je razlog podizanja nepoznat.

Strmedočka crkva sv. Nikole podignuta je 1767. godine.

Turci su zauzeli to područje i vladavina trajala je gotovo dvije stotine godina. U ranom 16. stoljeću većina sela oko Kamešnica u prvim godinama vladavine Venecije su bila instalirana sa sjedištem u Hercegovini i tako su se neki muslimani obratili na kršćansko stanovništvo. Nakon 1691. godine selo je ostalo u turskim rukama jer je bio sa lijeve strane rijeke Cetine. Požarevačkim mirom sklopljenim 1718. godine, novi vojni udar na Kamešnicu izvukao ga je od turske vlasti i tako je potpuno oslobođen.

1732. godine postao dio novoosnovane župe Ugljane i župne crkve tijekom reorganizacije. U to doba Napoleonskog upravljanja Ilirskim pokrajinama napravljen je put koji je povezivao Ugljane i Strmendolac. Put je dobio naziv "misečki put". Put je služio prenošenju mrtvaca na mjesno groblje na Ugljanima i uvelike je skratio dotada zaobilazni put. Put je izgubio na važnosti zbog izgradnje groblja u Strmendolcu 1968. godine. Obnovljen je uz pomoć povratnika iz Njemačke i time opet dobio na važnosti. Sada je to traktorski put kojim se koriste mještani.

Naselje je imalo 173 stanovnika 1857. godine a 225 stanovnika u 1910. godine.

Tijekom Drugog svjetskog rata nije bio pod ničijom vlašću kao i obližnja sela. Često su Talijani izvršavali vojne napade na njega ali zbog zdjelastog oblika niti jedna vojska se nije usudila ući u njega zbog straha od zasjede.

Od 1991. ono pripada samostalnoj Hrvatskoj. Od 1990-ih, stanovništvo je počelo konstantno brojem opadati. U 2011. godini u selu je po popisu 221 stanovnik.

Zanimljivosti[uredi | uredi kôd]

Na karti iz 18.st. naselje nosi naziv Czermindolatz.

Šport[uredi | uredi kôd]

U Strmendolcu je djelovao SD Trudbenik[nedostaje izvor] i športsko okupljalište Crveni klanac koje je postojalo od 1974. godine do Domovinskoga rata. Tu su se godišnje 1. svibnja održavale "seoske olimpijske igre". Prema nekim podacima okupilo bi se oko 2000 gledatelja. Održavana su i mnoga druga natjecanja npr. nogomet, kamena s ramena, streličarstvo, streljaštvo.

Gospodarstvo[uredi | uredi kôd]

U Strmendolcu je od 1948. g. do 1954. g. djelovala Seljačka radna zadruga Trudbenik Strmendolac (SRZTS). Također, u zgradi seljačke zadruge nalazio se i radni pogon Cetinke koji je kasnije preinačen u radni pogon SMS-a.

Najviše ljudi bavi se poljoprivredom, vinogradarstvom i voćarastvom. Najpoznatije zanimanje u ovom selu je bilo vinogradarstvo uz koje je Strmendolac duboko vezan uz obližnje selo Čaporice. O tome svjedoči knjiga zapisa policijske stanice Trilj u kojoj se navodi da bi ta dva sela proizvela više vina nego cijela Cetinska krajina, tj. cca 50 vagona vina.[nedostaje izvor]

U Strmendocu je pred početak Domovinskoga rata djelovao rudnik boksita.

Klima[uredi | uredi kôd]

U Strmendolcu klima je umjereno topla s vrućim ljetima. Zbog toga se na južnoj strani sela nalazi većina vinograda i voćnjaka. Dok sjevernije se sade sve više žitarice i povrće.

Znamenitosti[uredi | uredi kôd]

  • Crkva sv. Nikole, biskupa u Strmendocu izgrađena je 1767. a obnovljena 1906. godine. To je kamena presvođena građevina s apsidom i zvonikom na preslicu za jedno zvono. Crkva je obnovljena 2000. godine kada je promijenjen krov, nanovo ožbukana i obojana, stavljen mramorni pod, dvoja drvena vrata, napravljen novi kor sa spiralnim stepenicama, stavljeno grijanje na struju. Crkva se počela graditi odlaskom Turaka. Postojala je i starija crkva, također crkva sv. Nikole koja je srušena dolaskom Turaka.
  • Gradina iz Ilirskog doba u Crvenom Klancu blizu zaseoka Pešo nalazi se na istoimenom brdu Gradina.
  • Romanički dvometarski križevi nalaze se na mjestu bivše, srušene crkve sv. Nikole smatra se da ti križevi služe kao spomenik.
  • Stećci i grebi (15.st-17.st.). Kroz Strmendolac prolazila je stoljetna ruta Klis - Stolac,tako da je bio trgovačka ruta pogodna za razbojnike i bandite stoga ima dosta spomenika koji prikazuju pljačku. Također na tom području su bili turska haračenja zbog čega isto ima stećaka.
  • Turski bunar kraj zaseoka Marasovići je tipični bunar iz turskog doba kružnog oblika sa malim kružnim otvorom na centru u dnu zvanim "riga". Do dna bunara postoje stepenice. Oko cijelog bunara je prije bio zid. Zbog smrtnog slučaja I. Marasović 1963. počelo se razmatrati o njegovom natkrivanju. 1968. su dvije žene upale i prošle s lakšim ozljedama. Tada je mjesni odbor donio odluku da se bunar natkrije. Bunar je natkriven i ima 3 otvora, dva bočna i jedan na sredini. Oko njega se nalaze kamenice za vodu.
  • Građevine iz 17.st su preživjele što ne znači da nije bilo starijih građevina. Većina tih zgrada je sačuvana, one su većinom male i služile su kao staje za životinje ili za sušenje mesa. Kuće se građene od kamena koji se vadio po brdu a krov se prekrivao travom ševarom (kuće pokrivene ševarom - ševarice). Novije kuće su se pokrivale s kamenim pločama koje su bili iskapane u zaseoku Kovačevići na Ugljanima.

Izvori[uredi | uredi kôd]


Noia 64 filesystems home white.pngFlag of Croatia.svg Nedovršeni članak Strmendolac koji govori o naselju u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.