Trilj

Izvor: Wikipedija
Jump to navigation Jump to search
Trilj
Trilj (grb).gif
Most u Trilju
Most u Trilju
Država Flag of Croatia.svg Hrvatska
Županija Zastava splitsko dalmatinske zupanije.gif Splitsko-dalmatinska
Stanovništvo (2011.)
 - ukupno 9.109 stan.
Gradonačelnik Ivan Šipić
Poštanski broj 21240
Pozivni broj +385 (0)21
Autooznaka ST
Službena stranica www.trilj.hr
Zemljovid
Trilj na karti Hrvatska
Trilj
Trilj
Trilj na zemljovidu Hrvatske
Koordinate: 43°37′N 16°43′E / 43.62°N 16.72°E / 43.62; 16.72

Trilj (u rimsko doba Tilurium) je grad u Hrvatskoj, koji se nalazi u Splitsko dalmatinskoj županiji. Položaj na komunikacijskom smjeru između priobalja i unutrašnjosti Dalmacije, na mjestu najpovoljnijeg prijelaza preko rijeke Cetine neposredno prije njenog kanjonskog korita, odredio je ulogu Trilja u prošlosti, određuje je danas, a zacijelo će tako biti i u budućnosti. Na području grada Trilja sačuvani su brojni arheološki nalazi koji svjedoče o kontinuitetu življenja još od najstarijih prapovijesnih vremena.Prvi etnički poznati stanovnici ovog kraja bili su ilirski Delmati. Živjeli su u gradinskim naseljima čiji položaji prate komunikacijski smjer koji je povezivao njihovo središte Delminium s jadranskom obalom. Stotinu i pedeset godina žestokih borbi s Rimljanima (156. pr. Kr. – 9.) završilo je konačnim porazom Delmata nekoliko godina poslije Kristova rođenja.

Nakon toga, Rimljani su na Gardunu iznad današnjeg Trilja podigli reprezentativni vojni logor Tilurium za svoju VII. legiju koja će  zbog vjernosti caru dobiti naziv Claudia pia fidelis. Legionari su s toga strateškog položaja lako kontrolirali prijelaz preko rijeke Cetine (ant. Hippus), a uz most koji pripada Tiluriumu razvilo se naselje čije ime o toj pripadnosti zorno svjedoči: Pons Tiluri (Ponteluri, Pons Ciluri) – čiji će hrvatski oblik postati Trilj. Rimljani donose svoje gospodarske i kulturne stečevine. Gradi se sustav kolnih cesta od Salone prema unutrašnjosti Provincije Dalmacije.

Gradska naselja[uredi VE | uredi]

Gradu Trilju pripada 26 naselja (stanje 2006), to su: Bisko, Budimir, Čačvina, Čaporice, Gardun, Grab, Jabuka, Kamensko, Košute, Krivodol, Ljut, Nova Sela, Podi, Rože, Strizirep, Strmendolac, Tijarica, Trilj, Ugljane, Vedrine, Velić, Vinine, Vojnić Sinjski, Voštane, Vrabač i Vrpolje.

Zemljopis[uredi VE | uredi]

Trilj je smješten u unutrašnjosti Dalmacije, na rijeci Cetini, u zaleđu grada Splita, od kojeg je udaljen 25 kilometara zračne linije. Na jugozapadu ga dijeli od mora planina Mosor od kojeg je udaljen zračnom linijom petnaestak kilometara. Trilj ima submediteransku klimu. Oduvijek je značajno prometno čvorište i najznačajniji mostni prijelaz u unutrašnjosti Dalmacije. Grad i okolica obiluju prirodnim ljepotama i povijesnim spomenicima. Veličina grada i broj stanovnika mijenja se kroz povijest.

Stanovništvo[uredi VE | uredi]

Popis 2011.[uredi VE | uredi]

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, grad Trilj ima 9.109 stanovnika.[1] Većina stanovništva su Hrvati s 99,20%,[2] a po vjerskom opredjeljenu većinu od 98,59% čine pripadnici katoličke vjere.[3]


Danas je grad spojen sa selom Vedrinama, te zajedno čine jedinstvenu urbanu cjelinu s preko 5.000 stanovnika. U samom gradu živi oko 3.000 stanovnika.

Kretanje broja stanovnika naselja/grada Trilja za razdoblje od 1857. do 2011. godine[4][1]

Napomena: Trilj je nastao izdvajanjem iz općine Sinj te je dio podataka o broju stanovnika za razdoblje od 1857. do 1981. godine sadržan u podacima općine Dugopolje.

Uprava[uredi VE | uredi]

Gradonačelnik Trilja je Ivan Šipić.

Povijest[uredi VE | uredi]

U rimsko doba, ovdje je bio vrlo važan most preko Cetine, na prometnici Salona (današnji Solin, Hrvatska) - Argentaria (današnja Srebrenica, Bosna i Hercegovina). Upravo se tu, na mjestu današnjega grada Trilja (u starorimskim putopisima i cestovnim postajama se spominje kao "Pons Tiluri) račvala u dva pravca - jedan je pravac išao preko Delminija, na sjeveroistok prema Argentariji, a drugi preko Narone, današnjega Vida kraj Metkovića, prema Scodri (današnji Skadar,Shkodra, u Albaniji) i Dirahiju, na jugoistoku.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]

U prijeratnom razdoblju popriličan broj stanovnika radio je u tvornici Cetinka koja se bavila proizvodnjom plastičnih proizvoda a tijekom rata je proizvodila ručne bombe[nedostaje izvor]. Završetkom rata tvornica propada a dio radnika dobiva otpremnine a dio ne. Danas je stanovništvo angažirano u uslužnim djelatnostima turističkog tipa, poljoprivredi i djelomično proizvodnji gotovih građevinskih proizvoda. U samom centru grada Trilja nalazi se više desetaka kafića, nekoliko restorana te hotel Sv. Mihovila.

Poznate osobe[uredi VE | uredi]

Spomenici i znamenitosti[uredi VE | uredi]

Brojni arheološki nalazi u novije vrijeme pronađeni u koritu rijeke Cetine, ali i brojna arheološka nalazišta u najbližoj okolici (prapovijesna gradinska naselja na Gardunu, Čaporicama, Vedrinama) govore o njegovom značaju u prapovijesno vrijeme. Najpoznatiji od njih je Tilirium, rimski legionatski logor, po kojem je Trilj i dobio ime.

Utvrda Nutjak nalazi se na početku sutjeske rijeke Cetine nizvodno od Trilja.

Obrazovanje[uredi VE | uredi]

Kultura[uredi VE | uredi]

Na području grada Trilja djeluje više kulturnih ustanova i udruženja:

  • limena glazba "Trilj",
  • klapa "Trilj",
  • dramska udruga "Tilirium",
  • likovna udruga "Trilj" i
  • Muzej triljskog kraja

Šport[uredi VE | uredi]

Na području Trilja djeluje više športskih klubova koji obogaćuju život u gradu tokom cijele godine:

Izvori[uredi VE | uredi]

Literatura[uredi VE | uredi]

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Trilj


Flag of Croatia.svg Nedovršeni članak Trilj koji govori o gradu u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.