Sublimacija

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži
Ako ostavimo komadiće suhog leda na zraku kod sobne temperature, oni će s vremenom ispariti i nestati.

Sublimacija (kasnolat. i srednjovj. lat. sublimatio, od lat. sublimare: uzvisiti, uzdignuti), u fizici, je izravan prijelaz čvrste tvari u plin, bez prethodnoga prijelaza u tekućinu. Zbiva se pri temperaturama i tlakovima nižima od trojne točke na faznom dijagramu. Ovisi o vrsti kemijske tvari. Za neku tvar, pri stalnoj temperaturi sublimacija je brža što je tlak niži, a pri stalnom tlaku sublimacija je brža što je temperatura viša (na primjer para). Tako na primjer na temperaturama nižima od ledišta vode sublimiraju led i snijeg. Po sublimaciji su poznati i ugljikov dioksid (suhi led), jod, sumpor, naftalen, kamfor, kofein i drugi. Tako na primjer ako ostavimo komadić kamfora na zraku, on će s vremenom ispariti i nestati. [1] Isto tako snijeg na dubljim slojevima isparava (vaporizira) uslijed utjecaja topline tla, u prirodi je cijeli proces kružan, pa tako imamo isparavanje i kondenzaciju, rezultat cijelog procesa je pojava vodene pare na površini.

Desublimacija[uredi VE | uredi]

Desublimacija je prijelaz kemijske tvari iz plinovitoga agregatnoga stanja u čvrsto, kao na primjer nastajanje mraza naglim hlađenjem zraka zasićenoga vodenom parom.

Izvori[uredi VE | uredi]

  1. sublimacija, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.