Agregatna stanja

Izvor: Wikipedija
Skoči na: orijentacija, traži

Agregatno stanje je stanje tvari opisano kvalitativnim svojstvima koja ovise o temperaturi i tlaku. Promjena agregacijskih stanja ovisi isto tako o veličini čestica i jačini privlačnih sila.

Klasična fizika poznaje tri agregatna stanja:

  • Kruta tvar ili krutina (S) - Udaljenosti između čestica vrlo male. Nestlačive. Velika gustoća čestica, jake privlačne sile, čestice titraju samo oko središnjeg položaja ne napuštajući geometrijski oblik. Stalan obliki stalna struktura.
  • Kapljevita tvar ili kapljevina, bolje poznata kao tekućina (L) - Između čestica slabija privlačnost. Nestlačive. Veće i udaljenosti između čestica. Nemaju stalan oblik i volumen. (Anomalija vode). Čestice se relativno slobodno gibaju i poprimaju oblik posude u kojoj se nalaze.
  • Plinovita tvar ili plin (G) - Velika udaljenost među česticama. Skoro nikakva privlačna sila. Čestice se slobodno

gibaju. Nemaju uređenu strukturu. Plinovi su stlačivi i volumen im ovisi o, i uz utjecaj temperature i tlaka. Bilo kakva posuda se brzo ispunjava plinom. Položaj čestica brzo se mijenja u svim smjerovima u prostoru.

Većina tvari zagrijavanjem prelazi iz krutog u tekuće stanje (taljenje). Temperaturu pri kojoj počinje taj prijelaz nazivamo talištem. Daljnjim zagrijavanjem tvar prelazi iz tekućeg u plinovito stanje (isparavanje), a odgovarajuću temperaturu nazivamo vrelištem.

Tvari prelaze iz plinovitog u tekuće (kondenzacija), a onda iz tekućeg u kruto (kristalizacija). Isto tako tvari mogu prelaziti iz krutog u plinovito i iz plinovitog u kruto (bez tekućeg agregacijskog stanja između u procesu).

  • Iz krutog u plinovito - Sublimacija
  • Iz plinovitog u kruto - Kristalizacija

Neke tvari prelazi direktno iz krutog u plinovito stanje, tj. ne postoje u tekućem stanju. Tekućine su nestlačive, kao i krute tvari. Ako stlačimo plinovite tvari one kondenziraju (prelaze u tekuće stanje).

  • Tlak plina - Rezultat neprekidnog udaranja čestica u stijenke posude.
  • Anomalija vode - Pojava pri kojoj je voda najgušća pri 4°C, iako svi znamo da kod ostalih tekućina je najveća gustoća na 0°C tako da led (0°C) može plivati u vodi te tako omogućuje život svim živim bićima u vodi po zimi.

Osim ovih osnovnih stanja koja se susreću u ljudskoj okolini, tvari pri iznimno niskim ili visokim temperaturama odstupaju od klasičnih modela, i danas su poznata i slijedeća stanja: