Prijeđi na sadržaj

Trojna točka

Izvor: Wikipedija

Trojna točka neke tvari je točka u faznom dijagramu određena temperaturom i tlakom na kojoj tvar istovremeno postoji u tri agregatna stanja (plin, kapljevina i krutina) u međusobnoj termodinamičkoj ravnoteži.[1]

Primjeri

[uredi | uredi kôd]

Mnoge tvari imaju trojne točke. Na primjer živa je u trojnoj točki pri temperaturi od −38,8344 °C i tlaku od 0,2 mPa.

Tablica trojnih točaka

[uredi | uredi kôd]
Tvar T K p kPa
Amonijak 195,40 6,076
Argon 83,81 68,9
Arsen 1090 3628
Butan 134,6 7× 10−4
Ugljik (grafit) 4765 10132
Ugljični dioksid 216,55 517
Ugljični monoksid 68,10 15,37
Voda 273,16 0,611
  • Napomena: za usporedbu tipična 1 atmosfera je 101 325 Pa.

Primjena

[uredi | uredi kôd]

Trojna točka vode koristi se za:

  • definiranje kelvina, osnovne jedinice SI za termodinamičku temperaturu tako da je njezin iznos utvrđen kao točno 0,01 °C (273,16K, 32,018 °F).
  • baždarenje toplomjera

Vrela

[uredi | uredi kôd]
  1. P. W. Atkins, M. J. Clugston: Načela fizikalne kemije, Školska knjiga, Zagreb, 1996., ISBN 953-0-30908-2, str. 83

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Nedovršeni članak Trojna točka koji govori o fizici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.